Na osnovu člana 21. stav 1. Zakona o Narodnoj banci Srbije ("Službeni glasnik RS", br. 72/2003 i 55/2004) i tačke 19. Odluke o načinu i postupku sprovođenja opštih uslova poslovanja koje banka primenjuje u odnosu s klijentima fizičkim licima ("Službeni glasnik RS", broj 74/2009),
Guverner Narodne banke Srbije donosi
UPUTSTVO
ZA SPROVOENjE ODLUKE O NAČINU I POSTUPKU SPROVOENjA OPŠTIH USLOVA POSLOVANjA KOJE BANKA PRIMENjUJE U ODNOSU S KLIJENTIMA FIZIČKIM LICIMA
(Objavljeno u "Sl. glasniku RS", br. 74 od 7. septembra 2009)
1.
Ovim uputstvom bliže se uređuje način na koji se obračunavaju i objavljuju troškovi, kamate i naknade bankarskih usluga, i to po osnovu depozitnih i kreditnih poslova (u daljem tekstu: efektivna kamatna stopa), kao i bliži uslovi i način obaveštavanja klijenata banke propisani Odlukom o načinu i postupku sprovođenja opštih uslova poslovanja koje banka primenjuje u odnosu s klijentima fizičkim licima (u daljem tekstu: Odluka).
2.
Pojedini pojmovi, u smislu ovog uputstva, imaju sledeće značenje:
1) diskontinuirana kapitalizacija je način obračuna kamate, koja se obračunava na početku ili na kraju perioda obračunavanja na istu ili promenljivu glavnicu depozita ili kredita, primenom stalne ili promenljive kamatne stope, i to u periodu za koji je položen depozit, odnosno odobren kredit;
2) diskontovanje je svođenje na sadašnju vrednost svih budućih primanja (priliva) i izdataka (odliva) novčanih sredstava po određenom ugovoru o depozitu, odnosno kreditu (interna stopa prinosa);
3) depozit je novac koji deponent - fizičko lice polaže u banku-depozitara, s namenom ili bez namene, pri čemu se u ugovoru o depozitu banka obavezuje da će novčana sredstva depozita, uvećana za kamatu, vratiti u roku i pod uslovima utvrđenim ugovorom;
4) kredit je novac koji banka - zajmodavac daje na korišćenje korisniku kredita fizičkom licu - zajmoprimcu, s namenom ili bez namene, a koji je korisnik kredita obavezan da vrati uz ugovorenu kamatu, u roku i pod uslovima utvrđenim ugovorom;
5) kamata je cena depozita, odnosno kredita, koja zavisi od iznosa depozita, odnosno nominalnog dela kredita (glavnice), od načina i roka povraćaja, odnosno isplate novčanih sredstava, kao i od ugovorene ili propisane kamatne stope;
6) kamatna stopa je relativan broj P koji pokazuje koliku zaradu donosi suma od 100 novčanih jedinica u određenom periodu (period za obračun);
7) period obračuna ili vreme ukamaćivanja ili period kapitalizacije jeste period u kome se obračunava kamata;
8) plan isplate, odnosno otplate je tabelarni pregled svih hronološki prikazanih tokova novčanih priliva i odliva, sastavni je deo ugovora o depozitu, odnosno kreditu i namenjen je potpunom informisanju deponenata, odnosno zajmoprimaca, radi ažurnijeg praćenja njihovih finansijskih prava i obaveza koji proističu iz tog ugovora;
9) novčani depozit je instrument obezbeđenja povraćaja kredita, odnosno novčana sredstva koja zajmoprimac prenosi na račun banke na način i pod uslovima utvrđenim ugovorom o kreditu;
10) učešće kod ugovora o kreditu koje obezbeđuje zajmoprimac jesu sredstva zajmoprimca kojima on u određenom procentu učestvuje u finansiranju kredita koji mu je potreban a koja ne ulaze u obračun efektivne kamatne stope;
11) period do dospeća je deo obračunskog perioda od momenta posmatranja položenog depozita, odnosno odobrenog kredita do momenta njegove konačne isplate, odnosno naplate utvrđene ugovorom o depozitu, odnosno kreditu;
12) godišnja kamatna stopa jeste stopa koja primenom na neto novčane tokove kredita daje diskontovane neto novčane tokove tih kredita tako da njihov zbir iznosi nula (0).
Kamatna stopa iz stava 1, odredba pod 6, ove tačke može biti fiksna ili promenljiva - i to u periodu kapitalizacije, a za periode jednake dužine. Kamatna stopa za osnovni obračunski period naziva se nominalnom kamatnom stopom. Primenom konformnog metoda obračuna će se za istu glavnicu dobiti ista kamata, nezavisno od dužine perioda na koji se nominalna kamatna stopa odnosi. Primenom metoda složenog kamatnog obračuna (koji se zasniva na postupku da se kamata obračunata u prvom obračunskom periodu pripisuje početnoj glavnici), kamata se u narednom obračunskom periodu uvećava za iznos kamate iz prvog perioda. U svakom sledećem periodu ukamaćivanja kamata se obračunava na preostalu glavnicu, uvećanu za kamatu prethodnog perioda, odnosno obračunava se kamata na kamatu (kamatno kamatni račun). Primenom dekurzivnog kamatnog obračuna, kamata se obračunava na kraju perioda obračuna, i to na iznos glavnice na početku osnovnog perioda kapitalizacije, a isplaćuje se na kraju perioda obračuna kamate.
3.
Efektivna kamatna stopa (u daljem tekstu: EKS) jeste dekurzivna kamatna stopa koja se obračunava na godišnjem nivou, i to primenom složenog kamatnog računa - obračun konformnom metodom, s tim što se pri obračunu EKS a na kredite koristi korektivni faktor za diskontovane novčane prilive i odlive sredstava depozita položenog kao sredstvo obezbeđenja tih kredita (novčani depozit).
Jedinstveni način izračunavanja EKS a zasniva se na metodu neto sadašnje vrednosti.
EKS se iskazuje u procentima, s dve decimale, uz zaokruživanje druge decimale, i važi na dan obračuna (primer: EKS%= dž,dždž%).
4.
Pod novčanim tokovima, u smislu ovog uputstva, podrazumevaju se svi tokovi novca između banke i klijenta koji su u vezi sa odobravanjem kredita, odnosno koji su deo uslova korišćenja kredita (npr. isplata glavnice, otplata anuiteta, jednokratna provizija za odobrenje kredita, naknada za servisiranje kreditne partije i sl.) ili uslovljavaju odobravanje kredita (naknada za obradu kreditnog zahteva i dr.).
Kod depozitnih poslova, neto novčanim tokom u određenom periodu smatra se razlika između svih uplata u korist banke primaoca depozita i svih isplata u korist deponenta banke u toku ugovorenog roka.
Kod kreditnih poslova, neto novčanim tokom u određenom periodu smatra se razlika između svih uplata u korist banke poverioca i svih isplata u korist korisnika kredita dužnika u toku ugovorenog roka.
5.
Osnovnim periodom, u smislu ovog uputstva, smatra se jedan dan.
6.
Pregledi osnovnih podataka o depozitu, odnosno kreditu sadrže podatke iz tač. 4. i 5. Odluke, a banka ih izrađuje na obrascima (prilozi 1 i 2) i uručuje klijentu kao svoju ponudu.
Pregledi bitnih elemenata depozita, odnosno otplate kredita sadrže podatke iz tač. 4. i 5. Odluke, izrađuju se na obrascima (prilozi 3 i 4), a banka ih uručuje klijentu na način utvrđen u tački 14. Odluke.
7.
Jedan primerak plana isplate depozita i plana otplate kredita iz tačke 14. Odluke, s pomoćnim kolonama za izračunavanje EKS a, banka zadržava u svojoj dokumentaciji. Plan isplate depozita i plan otplate kredita izrađeni su na obrascima (prilozi 5 i 6).
8.
Plan isplate depozita (Prilog 5) sačinjava se uz pretpostavku da će ugovorne strane uredno izvršavati svoje obaveze.
Prilog 5 popunjava se na sledeći način:
1) u kolonu Period unosi se redni broj perioda u kome je došlo do određenog novčanog toka, pri čemu je nulti period - period prvog novčanog toka ili ugovoreni datum stavljanja depozita na raspolaganje, zavisno od toga koji od ta dva perioda nastupa ranije, a poslednji period je period poslednjeg novčanog toka;
2) u kolonu Datum dospeća unosi se tačan datum dospeća (prema kalendarskom broju dana u mesecu i 365/366 dana u godini);
3) u kolonu Uplata depozita unosi se iznos depozita (odnosno dela depozita) koji treba da se uplati na račun banke, i to na onaj datum kada je izvesno da će doći do uplate;
4) u kolonu Uplate u korist klijenta upisuju se iznosi sredstava koje banka obračunava u korist klijenta (npr. iznos pripisane kamate, bonusi tokom trajanja ili produženja depozita i sl.);
5) u kolonu Druge uplate upisuju se druge uplate koje deponent (vlasnik sredstava) izvršava na zahtev banke, u skladu sa internim propisima banke (npr. naknada za vođenje računa i sl.);
6) u kolonu Iznos depozita za isplatu upisuje se iznos sredstava koja se isplaćuju na datum kada je izvesno da će doći do isplate (npr. nakon isteka roka dospeća depozita i sl.);
7) u kolonu Iznos kamate upisuje se iznos kamate koji će se isplaćivati klijentu u određenom periodu;
8) u kolonu Isplate po depozitu upisuju se zaduženja klijenta koja se obustavljaju na teret depozita (npr. obustava naknade za vođenje računa);
9) u kolonu Druge isplate unose se druge isplate koje banka isplaćuje deponentu na osnovu ugovora o depozitu (npr. isplata premije na depozit uslovljena ispunjenjem određenih uslova i slične isplate);
10) u kolonu Stanje depozita upisuje se stanje depozita u određenom periodu, koje se dobija kada se iznos uplaćenog depozita, uvećanog za pripisanu kamatu, odnosno druge pripise umanji za naknade koje banka obustavlja s računa klijenta; za potrebe obračuna EKS a, datum isteka depozita je datum kada se ukupan iznos depozita, s pripadajućom kamatom, isplaćuje deponentu;
11) u kolonu Opis unosi se kratak opis novčanog toka u određenom periodu;
12) u kolonu Neto novčani tok unosi se novčani tok koji predstavlja razliku zbira podataka iz kolona 3 i 5 i zbira podataka iz kolona 6, 7 i 9 u određenom periodu;
13) u kolonu Diskontovani neto novčani tok unosi se iznos diskontovanja neto novčanog toka iz kolone 12, koji se izračunava primenom formule, pri čemu je
NNTk - neto novčani tok u određenom periodu,
EKS - stopa koja u diskontnom faktoru označava EKS, a
d/t - zbir (1) broja dana od datuma nultog perioda do 31. decembra te godine, kao dela broja dana u godini nultog perioda, (2) broja godina od godine novčanog toka koji se diskontuje do godine nultog perioda, ali ne uključujući te dve godine i (3) broja dana od datuma početka novčanog toka koji se diskontuje, kao dela broja dana u godini tog novčanog toka, do 31. decembra prethodne godine; matematička formula za obračun d/t izražava se na način, pri čemu je
dat(0) - datum nultog perioda, a dat(k) - datum perioda u kome je novčani tok koji se diskontuje;
14) u rubrici Ukupno se u koloni 13 sabiraju svi diskontovani neto novčani tokovi iz pojedinih perioda, čiji rezultat mora biti nula.
9.
Plan otplate kredita (Prilog 6) sačinjava se uz pretpostavku da će ugovorne strane uredno izvršavati svoje obaveze.
Prilog 6 popunjava se na sledeći način:
1) u kolonu Period unosi se redni broj perioda u kome je došlo do određenog novčanog toka, pri čemu je nulti period - period prvog novčanog toka ili ugovoreni datum stavljanja kredita na raspolaganje, zavisno od toga koji od ta dva perioda nastupa ranije, a poslednji period je period poslednjeg novčanog toka;
2) u kolonu Datum dospeća unosi se tačan datum dospeća (prema kalendarskom broju dana u mesecu i 365/366 dana u godini);
3) u kolonu Isplata kredita unosi se iznos kredita, odnosno iznos tranši koje se isplaćuju na određeni datum;
4) u kolonu Druge isplate unose se druge isplate koje banka izvršava u vezi sa zaključenim ugovorom o kreditu (npr. preplaćene kamate i sl.);
5) u kolonu Anuitet unose se podaci o anuitetima (jednaki anuiteti, promenljivi anuiteti s jednakim otplatnim kvotama, promenljivi anuiteti s promenljivim otplatnim kvotama i drugi anuiteti);
6) u kolonu Uplata glavnice unosi se deo glavnice iz anuiteta koji se uplaćuje u određenom periodu;
7) u kolonu Uplata kamate unosi se iznos kamate koji se uplaćuje iz anuiteta u određenom periodu, kao i iznos interkalarne kamate, a na planu otplate kredita obavezno se navodi nominalna kamatna stopa (fiksna ili varijabilna);
8) u kolonu Druge uplate unose se druge uplate koje korisnik kredita plaća banci na osnovu zaključenog ugovora o kreditu, i to:
- troškovi obrade kreditnog zahteva,
- troškovi koji nastaju pri odobravanju kredita,
- troškovi obrade kredita,
- premije osiguranja kredita koje na teret korisnika kredita, a u vidu dodatnih provizija, plaća banka,
- naknade na neiskorišćeni deo okvirnog kredita,
- troškovi obrade novčanih sredstava položenih za odobravanje kredita (depozit, odnosno kolateral),
- troškovi otvaranja računa i dr. i
- ostale naknade ili provizije u vezi s kreditom.
U kolonu Druge uplate ne unose se:
- troškovi procene vrednosti nepokretnosti i pokretnih stvari,
- premije osiguranja ili druge naknade u vezi sa sredstvima obezbeđenja kredita,
- troškovi upisa u registar nadležnog organa,
- troškovi pribavljanja izvoda iz zemljišnih knjiga,
- troškovi pribavljanja uverenja, potvrda, dozvola i rešenja nadležnih organa,
- zatezne kamate, penali i ostali troškovi nepoštovanja ugovornih odredaba,
- troškovi Kreditnog biroa,
- poštarina, troškovi telegrama i telefaksa i slični troškovi;
9) u kolonu Stanje kredita unosi se stanje kredita u određenom periodu, koje je jednako iznosu kredita umanjenom za do tada otplaćeni deo glavnice;
10) u kolonu Tokovi novčanog depozita (kolateral) unose se svi novčani tokovi u vezi s depozitom (uplata i isplata depozita, kao i troškovi kamata u vezi s depozitom);
11) u kolonu Opis unosi se kratak opis novčanog toka u određenom periodu;
12) u kolonu Neto novčani tok unosi se pozitivni novčani tok, koji se sastoji od razlike zbira podataka iz kolona 6, 7 i 8 i zbira podataka iz kolona 3 i 4 u određenom periodu;
13) u kolonu Diskontovani neto novčani tok unosi se iznos diskontovanja neto novčanog toka iz kolone 12, koji se izračunava primenom formule, pri čemu je
NNTk - neto novčani tok u određenom periodu, a
GKS - godišnja kamatna stopa, koja se ne iskazuje u planu otplate kredita i koja je aproksimativno rešenje jednačine, a
d/t - zbir (1) broja dana od datuma nultog perioda do 31. decembra te godine, kao dela broja dana u godini nultog perioda, (2) broja godina od godine novčanog toka koji se diskontuje do godine nultog perioda, ali ne uključujući te dve godine i (3) broja dana od datuma početka novčanog toka koji se diskontuje, kao dela broja dana u godini tog novčanog toka, do 31. decembra prethodne godine; matematička formula za obračun d/t izražava se na način, pri čemu je
dat(0) - datum nultog perioda, a dat(k) - datum perioda u kome je novčani tok koji se diskontuje;
14) u kolonu Diskontovane isplate kredita unose se diskontovane vrednosti isplata kredita iz kolone 3; pri diskontovanju koristi se prethodno izračunata godišnja kamatna stopa, a sve isplate se diskontuju na nulti period pomoću sledeće formule:
DIKn = ((IKn(1+GKS/100)Č(-d/t)), pri čemu je
DIKn - diskontovana isplata kredita u određenom periodu, a
IKn - isplata kredita u određenom periodu;
15) u kolonu Diskontovani tokovi novčanog depozita unose se diskontovane vrednosti tokova novčanog depozita iz kolone 10; pri diskontovanju koristi se prethodno izračunata godišnja kamatna stopa, a diskontovanje se vrši na nulti period pomoću sledeće formule:
DTNDn = ((TNDn(1+GKS/100)Č(-d/t)), pri čemu je
DTNDn - diskontovani tok novčanog depozita u određenom periodu, a
TNDn - tok novčanog depozita u određenom periodu;
16) u rubrici Ukupno se u koloni 13 sabiraju svi diskontovani neto novčani tokovi iz pojedinih perioda, čiji rezultat mora biti nula.
Matematička formula za obračun EKS a, i to na osnovu podataka iz kolona 14 i 15, izražava se na sledeći način:
EKS = GKS (UDIK/(UDIK-UDTND)), pri čemu je
UDIK - zbir diskontovanih isplata kredita i nalazi se u koloni 14, u rubrici Ukupno,
UDTND - zbir diskontovanih tokova novčanih depozita i nalazi se u koloni 15, u rubrici Ukupno.
10.
Izračunavanje i iskazivanje EKS a i izrada plana otplate kod dozvoljenog prekoračenja po tekućem računu vršiće se uz pretpostavku da će ukupan iznos dozvoljenog prekoračenja biti povučen u toku celog perioda korišćenja. Ako banka obračunava različite kamatne stope za različite iznose dozvoljenog prekoračenja, izračunava i iskazuje celu skalu EKS a, uz precizno navođenje graničnih iznosa prekoračenja na koje se pojedini EKS primenjuje.
Kod ostalih okvirnih kredita (revolving okvirni kredit po kreditnim karticama i dr.) plan otplate kredita se ne izrađuje. Za izračunavanje i iskazivanje EKS-a koji se odnosi na te kredite, u obračun se uključuje jedino nominalna kamatna stopa.
11.
Kod ugovorenih kreditnih linija, ako se ne mogu unapred utvrditi datumi povlačenja sredstava, svako povlačenje smatra se posebnim kreditom i za njega se izrađuje plan otplate kredita (Prilog 6).
12.
Za poslove po osnovu izdavanja akcepta, poslove faktoringa i finansijskog lizinga i poslove revolvinga, kao i za kredite po karticama koje se distribuiraju na prodajnim mestima, banka ne izrađuje plan otplate kredita i ne iskazuje EKS.
13.
Za izračunavanje EKS a po formulama iz ovog uputstva koriste se metodi pokušaja i linearne interpolacije, uz upotrebu odgovarajućeg računarskog programa.
14.
Za tekuće račune (tzv. transakcione račune), kao i za račune štednih uloga i depozita po viđenju, ne izrađuje se plan isplate depozita, a, za izračunavanje i iskazivanje EKS a koji se odnosi na te depozite, u obračun se uključuje jedino nominalna kamatna stopa. Ako banka obračunava različite kamatne stope za različite iznose depozita, izračunava i iskazuje celu skalu EKS a, uz precizno navođenje graničnih iznosa depozita na koje se pojedini EKS primenjuje. Banka obaveštava klijenta o EKS u, kao i o naknadama i drugim troškovima u vezi sa ovom vrstom depozita.
15.
Banka, u skladu sa Odlukom, Narodnoj banci Srbije dostavlja mesečni pregled ponderisanih nominalnih i efektivnih kamatnih stopa na primljene depozite i odobrene kredite (Prilog 7).
Ponderisanu nominalnu, odnosno efektivnu kamatnu stopu banka obračunava prema formuli, pri čemu je
ki - iznos svakog depozita/kredita za svaku vrstu prema definisanoj ročnosti, a
pi - nominalna kamatna stopa, odnosno EKS.
16.
Prilozi iz ovog uputstva odštampani su uz to uputstvo i njegov su sastavni deo.
17. Danom početaka primene ovog uputstva prestaje da važi Uputstvo za primenu Odluke o jedinstvenom načinu obračuna i objavljivanja efektivne kamatne stope na depozite i kredite ("Službeni glasnik RS", br. 57/2006 i 88/2006).
18. Ovo uputstvo stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku RS" i primenjuje se od 31. oktobra 2009. godine.
O. broj 56
U Beogradu, 2. septembra 2009. godine
Guverner Narodne banke Srbije, Radovan Jelašić, s.r.