Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


ZAKON

O SAVEZNOM USTAVNOM SUDU

(Objavljen u "Sl. listu SRJ", br. 36/92)

I. UVODNA ODREDBA

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se organizacije Saveznog ustavnog suda, postupak pred tim sudom i pravno dejstvo njegovih odluka.

II. ORGANIZACIJA SAVEZNOG USTAVNOG SUDA

Član 2.

Savezni ustavni sud (u daljem tekstu: Sud) sastoji se od sedam sudija koji se biraju u skladu sa Ustavom Savezne Republike Jugoslavije i ovim zakonom.
Za sudiju može biti birano lice koja uživa ugled istaknutog pravnog stručnjaka.

Član 3.

Pre stupanja na dužnost sudija polaže zakletvu, koja glasi: "Zaklinjem se da ću se u svom radu pridržavati Ustava Savezne Republike Jugoslavije i saveznih zakona i da ću svoju dužnost obavljati savesno i nepristrasno."
Sudija polaže zakletvu pred predsednicima veća Savezne skupštine.

Član 4.

Predsednik Suda bira se većinom glasova svih sudija.
Predlog za izbor predsednika Suda može podneti svaki sudija.
Ako ni jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu pristupa se ponovnom glasanju, a izabranim se smatra onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova.
U slučaju istog broja glasova kod ponovljenog glasanja, dužnost predsednika Suda, do izbora novog predsednika, vršiće najstariji sudija po godinama.

Član 5.

Predsednik Suda predstavlja Sud, saziva sednicu Suda, predlaže dnevni red i predsedava sednicom Suda, usklađuje rad Suda, stara se o ostvarivanju zaključaka Suda i vrši druga prava i dužnosti utvrđene ovim zakonom i poslovnikom Saveznog ustavnog suda.
U slučaju odsustva ili sprečenosti predsednika Suda, zamenjuje ga sudija koga odredi Sud.

Član 6.

Sudija ima pravo i dužnost da predlaže Sudu pretresanje pojedinih pitanja iz nadležnosti Suda, da učestvuje u pretresu i odlučivanju o svakom pitanju o kome se raspravlja na sednicama Suda i da glasa o stvari o kojoj odlučuje Sud, da daje inicijative i predloge Sudu u vezi vršenja njegovih funkcija i da učestvuje u drugim oblicima rada Suda.
Sudija ima pravo da u postupku odlučivanja izdvoji svoje mišljenje i da to mišljenje pismeno obrazloži.

Član 7.

Kad je sudija osuđen za kažnjivo delo, Sud će odmah oceniti da li ta osuda sudiju čini nedostojnim za obavljanje sudijske funkcije.
Sud ceni, na osnovu mišljenja nadležne zdravstvene organizacije, da li je sudija trajno izgubio sposobnost za obavljanje sudijske funkcije. Pod trajnim gubitkom sposobnosti, u smislu ovog zakona, smatra se gubitak fizičke ili mentalne sposobnosti za obavljanje sudijske funkcije.
Kad sudija zatraži da mu prestane funkcija pre isteka vremena na koje je izabran, a Savezna skupština u roku od tri meseca ne donese odluku o tom zahtevu, Sud će konstatovati da mu je prestala funkcija.
Kad je protiv sudije pokrenut krivični postupak Sud će odlučiti o tome da li će taj sudija obavljati dužnost dok krivični postupak traje.
Pre odlučivanja o pitanjima iz st. 1. do 4. ovog člana, sudiji mora biti omogućeno da se pred Sudom izjasni.
Odluka Suda koja sadrži ocenu o pitanjima iz st. 1. do 4. ovog člana donosi se na nejavnoj sednici Suda, većinom glasova sudija, s tim što sudija na koga se odluka odnosi ne učestvuje u glasanju.
O odluci Suda koja sadrži ocenu o pitanjima iz st. 1. do 4. ovog člana odmah se obaveštava Savezna skupština, predsednik Republike i sudija na kog se odluka odnosi, a o odluci suda iz stava 4. ovog člana - samo sudija na koga se odluka odnosi.

Član 8.

Sud ima sekretara.
Sekretara Suda postavlja i razrešava Sud.
Za svoj rad sekretar je odgovoran Sudu.

Član 9.

Za obavljanje stručnih i drugih poslova za svoje potrebe, Sud obrazuje službu Suda.
Organizacija, poslovi i način rada službe Suda uređuju se aktom Suda.
Radom službe Suda rukovodi i za njen rad odgovara Sudu sekretar Suda.

Član 10.

Sedište Suda je u Beogradu.

III. POSTUPAK PRED SUDOM

1. Zajedničke odredbe

Član 11.

Sud odlučuje o pitanjima iz svoje nadležnosti na sednici.
Sednice Suda saziva predsednik po svojoj inicijativi, a dužan je da sazove sednicu kad to zaključi Sud ili na obrazloženi predlog sudije.
Sednica Suda može se održati ako sednici prisustvuje većina sudija.

Član 12.

O pitanjima iz svoje nadležnosti Sud odlučuje većinom glasova svih sudija.

Član 13.

Rad Suda je javan.
Javnost rada Suda obezbeđuje se javnim raspravama u postupku pred Sudom, objavljivanjem odluka, obaveštavanjem javnosti o radu i na drugi način koji odredi Sud.
U radu Suda može se isključiti javnost kad to zahtevaju interesi odbrane i bezbednosti zemlje ili interesi morala.

Član 14.

U postupku pred Sudom ne plaća se taksa.

Član 15.

Učesnici u postupku pred Sudom snose svoje troškove.
Sud može naknaditi troškove drugim pozvanim licima.

Član 16.

Ako neko pitanje postupka pred Sudom nije utvrđeno ovim zakonom, Sud će utvrditi odgovarajuće rešenje za taj slučaj, u skladu sa opštim procesnim principima i prirodom postupka koji se vodi pred Sudom.

2. Učesnici u postupku

Član 17.

Učesnici u postupku pred Sudom su:
1) državni organ ili pravno lice - kad oceni da su mu prava ili interes povređeni aktom koji se osporava; 2) svako po čijoj se inicijativi vodi postupak;
3) donosilac zakona, drugog propisa i opšteg akta (u daljem tekstu: opšti akt), odnosno donosilac pojedinačnog akta ili organ koji je naredio izvršenje radnje koja je predmet ocenjivanja ustavnosti i zakonitosti;
4) politička stranka ili udruženje građana čiji se opšti akt osporava ili o čijoj se zabrani rada odlučuje;
5) podnosilac ustavne žalbe;
6) savezni organ i organ republike članice, odnosno organi republika članica između kojih postoji sukob nadležnosti o kojoj odlučuje Sud, kao i svako ko zbog prihvatanja, odnosno odbijanja nadležnosti nije mogao da ostvari svoje pravo;
7) svako po čijem se zahtevu vodi postupak za odlučivanje o povredi prava u toku izbora saveznih organa, kao i organ za sprovođenje izbora u vezi sa čijim izbornim aktivnostima se pokreće postupak.

Član 18.

U postupku pred Sudom mogu učestvovati i druga lica koja Sud pozove.

Član 19.

Učesnici u postupku pred Sudom, kao i druga zainteresovana lica, mogu, u skladu sa poslovnikom Saveznog ustavnog suda, tražiti uvid u spise predmeta i vršiti prepis tih spisa, osim spisa koji su razlog za isključenje javnosti u radu Suda.
Lica iz stava 1. ovog člana snose troškove prepisa spisa iz tog stava.

Član 20.

U postupku pred Sudom državni organ ili pravno lice predstavljaju zakonom, odnosno njihovim opštim aktom ovlašćeni predstavnici.
U postupku pred Sudom mogu učestvovati i lica koja ovlasti učesnik u postupku.

Član 21.

Učesnik u postupku pred Sudom iz člana 17. ovog zakona ima pravo i dužnost da daje predloge, da pruža potrebne podatke i obaveštenja u toku postupka i na raspravi, da iznese i obrazloži svoj stav i razloge tokom postupka, da daje odgovor na navode i razloge drugih učesnika u postupku, kao i da podnosi dokaze i preduzima druge radnje od značaja za odlučivanje Suda.

3. Prethodni postupak

Član 22.

Predlog, ustavna žalba, odnosno inicijativa za pokretanje postupka za ocenjivanje ustavnosti i zakonitosti ispituje se u prethodnom postupku.

Član 23.

Predlog, ustavnu žalbu, odnosno inicijativu za pokretanje postupka prethodno ispituje sudija Suda određen rasporedom poslova (u daljem tekstu: sudija izvestilac) koji proverava da li postoje procesne pretpostavke i drugi uslovi za vođenje postupka i odlučivanje o samom zahtevu.

Član 24.

U postupku prethodnog ispitivanja sudija izvestilac može tražiti potrebna obaveštenja i podatke od podnosioca predloga, ustavne žalbe, odnosno inicijative, kao i od drugih učesnika u postupku, državnih organa i pravnih lica, kao i stručna i druga mišljenja, materijalne dokaze i druge podatke o činjenicama od značaja za odlučivanje.

Član 25.

Kad je predlog, ustavna žalba, odnosno inicijativa nerazumljiva, nepotpuna ili ne sadrži podatke neophodne za vođenje postupka, sudija izvestilac zatražiće od podnosioca predloga, ustavne žalbe, odnosno inicijative da u roku od 15 dana te nedostatke otkloni.

Član 26.

Sud dostavlja primerke predloga, ustavne žalbe, odnosno rešenja Suda o pokretanju postupka drugim učesnicima i određuje im rok za dostavljanje odgovora.
Odgovor na predlog za ocenjivanje ustavnosti, odnosno zakonitosti opšteg akta daje donosilac tog akta, odnosno organ koga on ovlasti, a na ustavnu žalbu donosilac pojedinačnog akta, odnosno organ koji je naredio izvršenje radnje.
Odgovor na predlog za zabranu rada političke stranke i udruženja građana daje organ ovlašćen opštim aktom političke stranke, odnosno udruženja.
Odgovor na predlog za utvrđivanje povrede prava u toku izbora saveznih organa daje organ nadležan za sprovođenje izbora, odnosno organ koji je izvršio njihov izbor.

Član 27.

Organ iz člana 26. st. 2. do 4. ovog zakona dužan je da, u roku koji odredi Sud, a koji ne može biti kraći od 15 dana, dostavi Sudu osporeni opšti akt, odnosno potrebnu dokumentaciju i da pruži podatke i obaveštenja od značaja za vođenje postupka i odlučivanje.
Drugi organi i organizacije dužni su da, na zahtev i u roku koji odredi Sud, daju Sudu potrebne podatke i obaveštenja od značaja za vođenje postupka i odlučivanje.