Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


ZAKON

O PRIZNAVANjU NOVOSTVORENIH, ODOBRAVANjU UVOĐENjA U PROIZVODNjU STRANIH I ZAŠTITI SORTI POLjOPRIVREDNOG I ŠUMSKOG BILjA

(Objavljen u "Sl. listu SFRJ", br. 38/80, 82/90 i "Sl. listu SRJ", br. 24/94, 28/96 i 12/98)

IOSNOVNE ODREDBE

Član 1. do 36a

(Brisani)

13. Vršenje javnih ovlašćenja u postupku

Član 36a

Kao javna ovlašćenja mogu se na preduzeće ili drugo pravno lice kome ima odgovarajući stručni kadar i opremu za vršenje tih poslova preneti sledeći poslovi i zadaci:
1) prijem zahteva za priznavanje novostvorenih, odnosno za odobravanje uvođenja u proizvodnju stranih sorti poljoprivrednog i šumskog bilja i ocenjivanje urednosti i opravdanosti zahteva (čl. 14. i 16);
2) organizovanje ispitivanja sorti na oglednom polju i u laboratoriji i pružanje stručne pomoći (čl. 18, 19, 20. i 23);
3) obrada dobijenih rezultata ispitivanja sorti na oglednom polju i u laboratoriji i priprema rešenja o vrednosti sorti (čl. 24. i 26);
4) vođenje registra novostvorenih sorti, vođenje evidencije stranih sorti i vođenje registra zaštićenih sorti (čl. 27. i 44).
Preduzeće ili drugo pravno lice iz stava 1. ovog člana dužno je da o sprovođenju javnih ovlašćenja podnosi redovne izveštaje saveznom organu uprave nadležnom za poslove poljoprivrede i šumarstva.
Savezni organ uprave nadležan za poslove poljoprivrede i šumarstva prati rad, vrši nadzor nad sprovođenjem prenesenih poslova i zadataka iz stava 1. ovog člana i daje odgovarajuće instrukcije i stručna uputstva za pravilnu primenu odredaba ovog zakona.
Ako savezni organ uprave nadležan za poslove poljoprivrede i šumarstva utvrdi da se poslovi i zadaci iz stava 1. ovog člana koji su preneseni kao javna ovlašćenja ne izvršavaju u skladu sa odredbama ovog zakona, preduzeće izvršavanje tih poslova i zadataka, odnosno preneće ih na drugo preduzeće ili drugo pravno lice.

III. ZAŠTITA SORTE

1. Zahtev za zaštitu

Član 37.

Sorta poljoprivrednog i šumskog bilja, za koju je doneseno rešenje o priznavanju novostvorene sorte iz člana 26. ovog zakona, može se zaštititi po odredbama ovog zakona.
Strana sorta za koju je doneseno rešenje iz člana 26. ovog zakona o odobrenju uvođenja u proizvodnju, može se zaštititi po odredbama ovog zakona pod uslovom reciprociteta ako odnosna zemlja ima zakonski regulisanu zaštitu sorti.
Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, domaća i strana sorta mogu se zaštititi po odredbama ovog zakona ako se u postupku ispitivanja identiteta, homogenosti i stabilnosti sorte iz člana 23a ovog zakona utvrdi da se sorta u jednoj ili više značajnih morfoloških ili fizioloških osobina razlikuje od do sada priznatih novostvorenih sorti, odnosno stranih sorti za koje je odobreno uvođenje u proizvodnju, odnosno opštepoznatih sorti.

Član 38.

Postupak za zaštitu sorte pokreće se na osnovu zahteva stvaraoca novostvorene sorte, odnosno stvaraoca strane sorte, podnesenog u pismenom obliku.
Zahtev iz stava 1. ovog člana podnosi se saveznom organu uprave nadležnom za poslove poljoprivrede i šumarstva za svaku sortu posebno.
Propise o sadržini i podacima koje mora da sadrži zahtev iz stava 1. ovog člana donosi funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave nadležnim za poslove poljoprivrede i šumarstva.

Član 39.

Uz zahtev iz člana 38. ovog zakona prilaže se rešenje iz člana 26. ovog zakona kojim se novostvorena sorta priznaje, odnosno kojim se odobrava uvođenje strane sorte u proizvodnju, odnosno dokaz da sorta ispunjava uslove predviđene u članu 37. stav 3. ovog zakona i potvrda preduzeća ili drugog pravnog lica iz člana 34. ovog zakona da su uzorci reprodukcionog materijala predati na čuvanje, odnosno potvrde da se vodi evidencija i da se uzgajaju matična stabla višegodišnjih vrsta bilja dotične sorte, uz navođenje lokaliteta.
Ako se podnosi zahtev za zaštitu strane sorte, uz zahtev se prilaže i dokaz o postojanju reciprociteta u zaštiti jugoslovenskih sorti u odnosnoj zemlji ako je u toj zemlji zaštita sorti regulisana odgovarajućim propisom te zemlje. U protivnom, zahtev se odbija.

Član 40.

Zahtev iz člana 38. ovog zakona smatra se urednim:
1) ako je podnesen poseban zahtev za svaku sortu u smislu člana 38. stav 2. ovog zakona;
2) ako sadrži sve podatke i priloge iz čl. 38. i 39. ovog zakona.

Član 41.

Po prijemu zahteva iz člana 38. ovog zakona, savezni organ uprave nadležan za poslove poljoprivrede i šumarstva najpre utvrđuje da li je zahtev uredan.
Ako utvrdi da zahtev iz stava 1. ovog člana nije uredan, savezni organ uprave nadležan za poslove poljoprivrede i šumarstva će pismeno, uz navođenje razloga, pozvati podnosioca zahteva da u određenom roku koji ne može biti duži od 30 dana, računajući od dana dostavljanja poziva, otkloni utvrđene nedostatke.
Ako podnosilac zahteva iz stava 1. ovog člana u određenom roku ne otkloni nedostatke, pa se usled toga po zahtevu ne može postupiti, zahtev će se rešenjem odbaciti.

Član 42.

Ako utvrdi da je zahtev iz člana 38. ovog zakona uredan, savezni organ uprave nadležan za poslove poljoprivrede i šumarstva utvrđuje da li su ispunjeni i drugi uslovi za zaštitu sorte, i to:
1) da li je doneseno rešenje o priznavanju novostvorene sorte, odnosno o odobravanju uvođenja u proizvodnju strane sorte;
2) da li postoje opravdani razlozi za zaštitu sorte.
Mišljenja o opravdanosti zaštite sorte daje Komisija za priznavanje, odobravanje i zaštitu sorti.
Smatra se da postoji opravdanost za zaštitu sorte ako je moguće nesporno izvršiti identifikaciju sorte čija se zaštita traži.

Član 43.

Ako se utvrdi da su ispunjeni uslovi iz člana 42. ovog zakona, funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave nadležnim za poslove poljoprivrede i šumarstva donosi rešenje kojim se dozvoljava zaštita sorte.
Ako se utvrdi da nisu ispunjeni uslovi iz člana 42. ovog zakona, funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave nadležnim za poslove poljoprivrede i šumarstva donosi rešenjem kojim se odbija zahtev iz člana 38. ovog zakona.

Član 44.

Sorta za koju je doneseno rešenje kojim se dozvoljava zaštita sorte upisuje se u registar zaštićenih novostvorenih sorti, odnosno u registar zaštićenih stranih sorti poljoprivrednog i šumskog bilja.
Sorta se smatra zaštićenom danom upisa u registar.
Naziv pod kojim je sorta upisana u registar iz stava 1. ovog člana je zaštićen.
Registar iz stava 1. ovog člana vodi savezni organ uprave nadležan za poslove poljoprivrede i šumarstva.
Propis o sadržaju i podacima koji se vode u registar iz stava 1. ovog člana donosi funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave nadležnim za poslove poljoprivrede i šumarstva.
Funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave nadležnim za poslove poljoprivrede i šumarstva objavljuje u "Službenom listu SFRJ" spisak zaštićenih sorti, sa podacima o vrsti bilja, nazivu sorte, nazivu, odnosno imenu stvaraoca sorte i njegovom sedištu (u daljem tekstu: nosilac zaštite).

Član 45.

Radi obezbeđenja zaštite novostvorene sorte, odnosno strane sorte po odredbama ovog zakona, stvaralac sorte koji je podneo zahtev iz člana 11. ovog zakona može podneti saveznom organu uprave nadležnom za poslove poljoprivrede i šumarstva zahtev za evidentni upis sorte u registar evidentiranih sorti koji vodi taj organ.
Rešenje kojim se dozvoljava evidentni upis sorte u registar donosi funkcioner koji rukovodi saveznim organom uprave nadležnim za poslove poljoprivrede i šumarstva.

2. Prava nosioca zaštite

Član 46.

Nosilac zaštite stiče pravo:
1) da raspolaže sortom, odnosno da je sam koristi ili da je daje na privremeno korišćenje drugim organizacijama udruženog rada;
2) da sam umnožava sortu i stavlja je u promet ili da to privremeno dozvoli drugim organizacijama udruženog rada;
3) da ostvaruje naknadu za privremeno korišćenje sorte od strane drugih lica.
Prava iz stava 1. ovog člana stiču se danom upisa sorte u odgovarajući registar iz člana 44. ovog zakona.
Danom upisa sorte u registar iz člana 44. ovog zakona nosilac zaštite stiče pravo da na pakovanju zaštićene sorte stavlja oznaku: "Sorta zaštićena u SFRJ".

Član 47.

Zaštićena sorta može se koristiti za stvaranje novih sorti i bez saglasnosti nosioca zaštite.
Zaštićena sorta ne može se, bez saglasnosti nosioca zaštite, koristiti u procesu neprekidnog ukrštanja (hibridizacije) za stvaranje merkantilnih hibrida.

Član 48.

Ako je zaštićena sorta ukrasno bilje, nosilac zaštite stiče, osim prava iz ovog zakona, pravo isključive proizvodnje tog ukrasnog bilja i za nereproduktivne svrhe.

3. Vreme trajanja zaštite

Član 49.

Sorta upisana u