Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:

ZAKON

O ODREĐIVANjU GRAĐEVINSKOG ZEMLjIŠTA U GRADOVIMA I NASELjIMA GRADSKOG KARAKTERA

(Objavljeno u "Sl. list SFRJ", br. 5 od 07 februara 1968)

Član 1

U smislu Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta, u gradovima i naseljima gradskog karaktera građevinska zemljišta postaju društvena svojina pod uslovima određenim ovim zakonom.

Član 2.

Građevinska zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera određuju se republičkim zakonom.
Kao građevinska mogu se odrediti samo ona zemljišta koja su već urbanistički izgrađena ili za koja je donesen detaljan urbanistički plan, ako će se izgradnja na tim zemljištima u celini ili većim delom izvršiti najdocnije u roku od deset godina od dana stupanja na snagu republičkog zakona.

Član 3.

Raniji sopstvenik neizgrađenog građevinskog zemljišta ima pravo da koristi to zemljište do dana kad ga je na osnovu odluke nadležnog organa, dužan predati korisniku.
Raniji sopstvenik može i pre tog dana predati zemljište opštini, a opština je dužna to zemljište primiti od ranijeg sopstvenika.

Član 4.

Raniji sopstvenik neizgrađenog građevinskog zemljišta ima prvenstveno pravo korišćenja tog zemljišta u površini koja je potrebna za izgradnju zgrade na koju po zakonu može imati pravo svojine i za redovnu upotrebu te zgrade, ako se na osnovu detaljnog urbanističkog plana na tom zemljištu može podići takva zgrada.
Republičkim zakonom propisaće se uslovi i način ostvarivanja prvenstvenog prava korišćenja iz stava 1 ovog člana.

Član 5.

Pravo iz člana 3 stav 1 ovog zakona i pravo iz člana 4 stav 1 ovog zakona raniji sopstvenik može preneti samo na bračnog druga, potomke usvojenike, roditelje i usvojioce.
Bračni drug, potomci, usvojenici, roditelji i usvojioci ne mogu prava iz stava 1 ovog člana preneti pravnim poslom na drugo lice.
Prava iz stava 1 ovog člana mogu naslediti zakonski naslednici ranijeg sopstvenika, ka o i zakonski naslednici bračnog druga potomaka usvojenika, roditelja i usvojilacana koje je raniji sopstvenik preneo ta prava.
Odredbe st. 1 do 3 ovog člana primenjuju se i na ranije sopstvenike zemljišta koja su nacionalizovana do dana stupanja na snagu ovog zakona, kao i na lica na koja su raniji sopstvenici do dana stupanja na snagu ovog zakona preneli pravo korišćenja ili prvenstveno pravo korišćenja, ako je prenos prava izvršen na osnovu ugovora na kome su potpisi overeni od strane organa nadležnog za overavanje potpisa, ili ako je ugovorna cena isplaćena preko banke, ili ako je lice na koje je raniji sopstvenik preneo to pravo vršilo isplatu poreza ili doprinosa u vezi sa zemljištem na koje to pravo postoji.

Član 6.

Sopstvenik zgrade stiče pravo da koristi zemljište koje je pod zgradom i zemljište koje je potrebno za njenu redovnu upotrebu, danom kada su ta zemljišta postala društvena svojina.
Pravo korišćenja zemljišta iz stava 1 ovog člana traje dok postoji zgrada na tom zemljištu.
: