Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


ZAKON

O VLADI

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 55 od 27. juna 2005; 71/05, 101/07, 65/08, 16/11, 72/12)

I. UVODNE ODREDBE

Položaj Vlade

Član 1.

Vlada je nosilac izvršne vlasti u Republici Srbiji.

Utvrđivanje i vođenje politike i izvršavanje zakona

Član 2.

Vlada utvrđuje i vodi politiku Republike Srbije u okviru Ustava i zakona i drugih opštih akata Narodne skupštine.
Vlada izvršava zakone i druge opšte akte Narodne skupštine tako što donosi opšte i pojedinačne pravne akte i preduzima druge mere.

Predlaganje akata Narodnoj skupštini

Član 3.

Vlada predlaže Narodnoj skupštini zakone, budžet i druge opšte i pojedinačne akte.

Zastupanje Republike Srbije

Član 4.

Vlada zastupa Republiku Srbiju kao pravno lice i pri tome vrši prava i obaveze koje Republika Srbija ima kao osnivač javnih preduzeća, ustanova i drugih organizacija, ako zakonom nije što drugo određeno.

Raspolaganje imovinom Republike Srbije

Član 5.

Vlada raspolaže imovinom Republike Srbije, ako zakonom nije što drugo određeno.

Staranje o ustavnosti i zakonitosti

Član 6.

Vlada je dužna da obustavi od izvršenja opšti akt opštine, grada i grada Beograda za koji smatra da nije saglasan Ustavu ili zakonu, rešenjem koje stupa na snagu kad se objavi u 'Službenom glasniku Republike Srbije'.
Rešenje o obustavi od izvršenja prestaje da važi ako Vlada u roku od pet dana od objavljivanja rešenja ne pokrene postupak za ocenu ustavnosti i zakonitosti opšteg akta.

Odgovornost Vlade

Član 7.

Vlada je u okviru svojih nadležnosti samostalna.
Vlada je odgovorna Narodnoj skupštini za vođenje politike Republike Srbije, za izvršavanje zakona i drugih opštih akata Narodne skupštine, za stanje u svim oblastima iz svoje nadležnosti i za rad organa državne uprave i imalaca javnih ovlašćenja na nivou Republike.

Ovlašćenja prema organima državne uprave i imaocima javnih ovlašćenja na nivou Republike

Član 8.

Vlada nadzire rad organa državne uprave, usmerava organe državne uprave u sprovođenju politike i izvršavanju zakona i drugih opštih akata i usklađuje njihov rad.
Ako organ državne uprave ili imalac javnih ovlašćenja na nivou Republike ne donese propis, donosi ga Vlada ako bi nedonošenje propisa moglo izazvati štetne posledice po život ili zdravlje ljudi, životnu sredinu, privredu ili imovinu veće vrednosti.
Vlada može poništiti ili ukinuti propis organa državne uprave ili imaoca javnih ovlašćenja na nivou Republike koji je u suprotnosti sa zakonom ili propisom Vlade i odrediti rok za donošenje novog propisa.

Javnost rada

Član 9.

Rad Vlade je javan.
Vlada je dužna da javnosti omogući uvid u svoj rad, prema zakonu kojim se uređuje slobodan pristup informacijama od javnog značaja i poslovniku Vlade.

II. SASTAV, MANDAT I UREĐENjE VLADE

1. Sastav Vlade i položaj članova Vlade

Sastav Vlade

Član 10.

Vladu čine predsednik Vlade, jedan ili više potpredsednika Vlade i resorni ministri.
Vlada može imati ministre bez portfelja.
Broj potpredsednika Vlade i ministara bez portfelja određuje Narodna skupština pri svakom izboru Vlade, na predlog kandidata za predsednika Vlade.

Nespojivost i sukob interesa

Član 11.

Član Vlade ne može biti na drugoj javnoj funkciji u državnom organu, organu autonomne pokrajine, opštine, grada, grada Beograda, niti vršiti delatnost koja je po zakonu nespojiva s dužnošću člana Vlade, niti stvoriti mogućnost sukoba javnog i privatnog interesa.
Član Vlade dužan je da se u svemu povinuje propisima kojima se uređuje sukob interesa pri vršenju javnih funkcija.

Predsednik Vlade

Član 12.

Predsednik Vlade vodi i usmerava Vladu, stara se o jedinstvu političkog delovanja Vlade, usklađuje rad članova Vlade, predstavlja Vladu i saziva i vodi njene sednice.
Predsednik Vlade može ostalim članovima Vlade davati obavezna uputstva i posebna zaduženja, shodno programu i politici Vlade.
Predsednik Vlade može biti i ministar.
Članovi Vlade, državni sekretari i direktori posebnih organizacija i službi Vlade dužni su da poštuju i izvršavaju obavezna uputstva i posebna zaduženja koje im da predsednik Vlade, shodno programu i politici Vlade.
Član Vlade može zahtevati da Vlada odluči da li je pri tome predsednik Vlade prekoračio svoja ovlašćenja.

Potpredsednik Vlade

Član 13.

Potpredsednik Vlade usmerava i usklađuje rad organa državne uprave u oblastima koje odredi predsednik Vlade.
Predsednik Vlade može ovlastiti potpredsednika Vlade da rukovodi projektom iz delokruga više organa državne uprave.
Potpredsednik Vlade može biti i ministar.
U svemu ostalom na položaj potpredsednika Vlade shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na ministre.

Prvi potpredsednik Vlade - zamenik predsednika Vlade

Član 13a

Predsednik Vlade određuje jednog potpredsednika Vlade za prvog potpredsednika Vlade - zamenika predsednika Vlade, koji ga zamenjuje za vreme odsutnosti ili sprečenosti sa svim ovlašćenjima predsednika Vlade, izuzev ovlašćenja na predlaganje izbora ili razrešenja člana Vlade.
Prvi potpredsednik Vlade - zamenik predsednika Vlade pomaže predsedniku Vlade u vođenju i usmeravanju Vlade, staranju o jedinstvu političkog delovanja Vlade i usklađivanju rada članova Vlade.
U svemu ostalom na položaj prvog potpredsednika Vlade - zamenika predsednika Vlade shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na potpredsednika Vlade.

Ministri

Član 14.

Ministar može podnositi Vladi predloge za uređivanje pitanja iz nadležnosti Vlade i Narodne skupštine i zahtevati da Vlada zauzme stav o pitanju iz njegove nadležnosti.
Ministar je dužan da obaveštava Vladu o svemu što je bitno za vođenje politike i odlučivanje Vlade.
Ministar je odgovoran za sprovođenje programa i politike Vlade, za odluke i mere koje je doneo ili propustio da donese ili preduzme i za izvršavanje obaveznih uputstava i posebnih zaduženja koja mu je odredio predsednik Vlade.

2. Mandat Vlade

Izbor Vlade

Član 15.

Vladu bira Narodna skupština posle svakog konstituisanja, na predlog kandidata za predsednika Vlade.
Narodna skupština odlučuje o izboru Vlade u celini.
Vlada je izabrana većinom glasova od ukupnog broja narodnih poslanika.

Početak i prestanak mandata Vlade

Član 16.

Mandat Vlade teče od polaganja zakletve pred Narodnom skupštinom.
Zakletva glasi: "Zaklinjem se na odanost Republici Srbiji i svojom čašću obavezujem da ću poštovati Ustav i zakon, da ću dužnost člana Vlade vršiti savesno, odgovorno i predano i biti posvećen očuvanju Kosova i Metohije unutar Republike Srbije".
Vladi prestaje mandat sa prestankom mandata Narodne skupštine, izglasavanjem nepoverenja, neizglasavanjem poverenja, ostavkom Vlade, izglasavanjem nepoverenja predsedniku Vlade i ostavkom predsednika Vlade.

Ovlašćenja Vlade i člana Vlade posle prestanka mandata Vlade

Član 17.

Vlada kojoj je prestao mandat može vršiti samo tekuće poslove i ne može predlagati Narodnoj skupštini zakone i druge opšte akte niti donositi propise, izuzev ako je njihovo donošenje vezano za zakonski rok ili to nalažu potrebe države, interesi odbrane ili prirodna, privredna ili tehnička nesreća.
Ona ne može postavljati državne službenike na položaj u organima državne uprave, a pri vršenju osnivačkih prava Republike Srbije može jedino da imenuje ili da saglasnost na imenovanje vršioca dužnosti direktora i članova upravnog i nadzornog odbora.
Vlada kojoj je prestao mandat ne može predsedniku Republike predložiti raspuštanje Narodne skupštine.
Član Vlade kome je mandat prestao usled prestanka mandata Vlade ima ista ovlašćenja kao član Vlade koji je podneo ostavku.

Nepoverenje Vladi. Nepoverenje predsedniku Vlade

Član 18.

Najmanje 60 narodnih poslanika može predložiti Narodnoj skupštini da se Vladi izglasa nepoverenje.
Vladi je izglasano nepoverenje većinom glasova od ukupnog broja narodnih poslanika.
Predlog narodnih poslanika se razmatra na prvoj narednoj sednici Narodne skupštine, a najranije po isteku pet dana od podnošenja predloga.
Predlog za izglasavanje nepoverenja predsedniku Vlade se razmatra u istom roku kao i predlog za izglasavanje nepoverenja Vladi.

Poverenje Vladi

Član 19.

Vlada može predložiti Narodnoj skupštini da glasa o poverenju Vladi.
Predlog Vlade se razmatra na prvoj narednoj sednici Narodne skupštine, a najranije po isteku pet dana od podnošenja predloga.
Vlada može zahtevati da se glasa o poverenju Vladi i na sednici Narodne skupštine koja je u toku.
Vladi nije izglasano poverenje ako većina od ukupnog broja narodnih poslanika ne glasa za poverenje Vladi.

Ostavka predsednika Vlade. Ostavka Vlade

Član 20.

Predsednik Vlade može podneti ostavku, koju upućuje predsedniku Narodne skupštine i o kojoj obaveštava predsednika Republike i javnost.
Narodna skupština na prvoj narednoj sednici bez rasprave prima k znanju da je predsednik Vlade podneo ostavku i time Vladi prestaje mandat.
Predsednik Vlade može obrazložiti ostavku u Narodnoj skupštini.
Na podnošenje ostavke cele Vlade shodno se primenjuju odredbe o podnošenju ostavke predsednika Vlade.

Prestanak mandata ministra

Član 21.

Ministru prestaje mandat sa svakim prestankom mandata Vlade, izglasavanjem nepoverenja, razrešenjem ili ostavkom.
Ministru je