Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:

Na osnovu člana 24. Zakona o kontroli državne pomoći ("Službeni glasnik RS", broj 51/09) i člana 42. stav 1. Zakona o Vladi ("Službeni glasnik RS", br. 55/05, 71/05 -ispravka, 101/07 i 65/08),
Vlada donosi

UREDBU

O PRAVILIMA ZA DODELU DRŽAVNE POMOĆI

(Objavljena u "Sl. glasniku RS", br. 13 od 12. marta 2010)

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovom uredbom bliže se uređuju pravila za dodelu državne pomoći, odnosno za ocenu dozvoljenosti prijavljene, odnosno dodeljene državne pomoći.
Davalac državne pomoći, odnosno predlagač propisa koji predstavlja osnov za dodelu državne pomoći, je dužan da se, u dodeli državne pomoći, odnosno pre upućivanja propisa u proceduru donošenja, pridržava pravila utvrđenih ovom uredbom, kao i pravila sadržanih u zaključenim međunarodnim ugovorima koja se odnose na državnu pomoć, a koja nisu obuhvaćena ovom uredbom.

Član 2.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovoj uredbi imaju sledeće značenje:
1) privredni subjekat (korisnik državne pomoći) je svako pravno i fizičko lice koje, nezavisno od njegovog pravnog oblika i načina finansiranja, u obavljanju delatnosti proizvodnje ili prometa robe ili pružanja usluga na tržištu, koristi državnu pomoć u bilo kom obliku;
2) mali privredni subjekat je privredni subjekat koji zapošljava manje od 50 ljudi, čiji je godišnji promet i/ili ukupan godišnji bilans manji od 10 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti;
3) srednji privredni subjekat je privredni subjekat koji koji zapošljava između 50 do 250 ljudi, čiji je godišnji promet manji od 50 miliona evra i/ili ukupan godišnji bilans manji od 43 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti;
4) veliki privredni subjekat je privredni subjekat koji zapošljava više od 250 ljudi, čiji je godišnji promet veći od 50 miliona evra i/ili ukupan godišnji bilans veći od 43 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti;
5) privredni subjekat u teškoćama je onaj privredni subjekat koji nije sposoban da vlastitim sredstvima ili sredstvima koja može dobiti od svojih vlasnika/deoničara ili poverilaca ili iz drugih izvora spreči gubitke, a koji bi, bez intervencije države, kratkoročno ili srednjeročno ugrozili njegov opstanak. Za privredni subjekat se smatra da je u teškoćama ukoliko ispunjava bilo koji od navedenih uslova:
(1) u slučaju privrednog subjekta sa ograničenom odgovornošću, ako je u prethodnih 12 meseci iznos upisanog kapitala smanjen za više od 50% tog kapitala, ali ne ispod zakonom propisanog minimalnog osnovnog kapitala,
(2) u slučaju privrednog subjekta u kojem najmanje jedno lice ima neograničenu odgovornost za dugove privrednog subjekta, ukoliko je u prethodnih 12 meseci kapital prikazan u finansijskim izveštajima smanjen za više od 50%,
(3) nezavisno od oblika privrednog subjekta, ukoliko ispunjava kriterijume za pokretanje stečajnog postupka na osnovu zakona.
Ukoliko nije ispunjen ni jedan od uslova iz stava 1. tačka 5) ovog člana, privredni subjekat se može smatrati da je u teškoćama, ukoliko su očigledni pokazatelji koji ukazuju da se radi o privrednom subjektu u teškoćama, kao što su rast gubitaka, smanjenje ukupnog prihoda, rast zaliha, višak kapaciteta, smanjenje novčanih tokova, rast duga, porast troškova kamata i pad ili nulta neto vrednost imovine.
Novoosnovani privredni subjekat čiji je period poslovanja kraći od tri godine neće se smatrati da je u teškoćama u tom periodu, osim ako je u pitanju mali ili srednji privredni subjekat koji ispunjava uslov naveden u stavu 1. tačka 5), podtačka (3);
6) veliki projekat ulaganja je ulaganje u osnovna sredstva sa opravdanim troškovima većim od 50 miliona evra;
7) referentna stopa je kamatna stopa koja se koristi za obračun iznosa i diskontovanja državne pomoći, koju utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove finansija, a objavljuje Komisija za kontrolu državne pomoći na svojoj internet prezentaciji;
8) opravdani troškovi su troškovi za koje je dozvoljeno dodeliti državnu pomoć;
9) visina državne pomoći (intenzitet) je iznos državne pomoći izražen kao procenat opravdanih troškova;
10) početno ulaganje je ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu, i to u slučaju:
(1) započinjanje obavljanja nove poslovne delatnosti,
(2) proširenja postojeće delatnosti,
(3) diversifikacija postojećeg proizvodnog programa u nove, dodatne proizvode,
(4) bitne promene u celokupnom proizvodnom procesu postojeće delatnosti,
(5) sticanja sredstava koja su u neposrednoj vezi sa privrednim subjektom pod uslovom da je taj privredni subjekat zatvoren ili bi bio zatvoren da nije kupljen od strane nezavisnog investitora po tržišnim uslovima;
11) materijalna imovina je imovina koja se odnosi na: zemljište, zgrade, građevine, postrojenja, mašine i opremu;
12) nematerijalna imovina je imovina koja nastaje prenosom tehnologije, sticanjem patentnih prava, licenci, znanja i iskustava (knonj-honj) ili nepatentiranog tehničkog znanja;
13) troškovi zarada podrazumevaju ukupan iznos koji se sastoji od bruto zarada zaposlenih, pre plaćanja poreza, doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i troškova dečje zaštite i zaštite za roditelje;
14) operativna državna pomoć je pomoć namenjena pokrivanju dela tekućih rashoda privrednog subjekta (troškova zarada, transportnih troškova, troškova zakupa i dr);
15) lice koje se teže zapošljava je ono koje:
1) nije bilo u redovnom radnom odnosu u proteklih šest meseci, ili
2) nije steklo srednje obrazovanje ili stručne kvalifikacije, ili
3) starije je od 50 godina, ili
4) živi kao odrasli samac sa jednom ili više izdržavanih osoba, ili
5) radi u sektoru ili u struci u Republici Srbiji u kojoj je neravnoteža između polova bar 25% veća od prosečne neravnoteže između polova u svim ekonomskim (privrednim) sektorima, a pripada tom premalo zastupljenom polu; ili pripada etničkoj manjini u Republici Srbiji kojoj je potreban razvoj njenog lingvističkog profila, stručnog usavršavanja ili radnog iskustva kako bi poboljšala izglede za stalno zaposlenje;
16) lice sa invaliditetom je svako lice:
1) kome je priznat invaliditet prema nacionalnom pravu, ili
2) sa trajnim posledicama telesnog, senzornog, mentalnog ili duševnog oštećenja ili bolesti koje se ne mogu otkloniti lečenjem ili medicinskom rehabilitacijom, koje se suočava sa socijalnim i drugim ograničenjima od uticaja na radnu sposobnost i mogućnost zaposlenja ili održanja zaposlenja i koje nema mogućnosti ili ima smanjene mogućnosti da se, pod ravnopravnim uslovima, uključi na tržište rada i da konkuriše za zapošljavanje sa drugim licima;
17) rizični kapital je finansiranje u obliku vlasničkog kapitala ili u obliku sličnom vlasničkom kapitalu u ranim fazama nastanka i ranog razvoja privrednog subjekta (faza započinjanja, osnivanja i razvoja).

Član 3.

Kategorije državne pomoći, koja može da se dodeli u skladu sa ovom uredbom, su:
1. Regionalna državna pomoć;
2. Horizontalna državna pomoć;
3. Sektorska državna pomoć;
4. Državna pomoć male vrednosti (de minimis državna pomoć).
1.1. Vrste regionalne državne pomoći utvrđuju se prema primarnim ciljevima dodele, i to:
1) regionalna investiciona državna pomoć,
2) regionalna državna pomoć za osnivanje novih malih privrednih subjekata,
3) regionalna državna pomoć za operativno poslovanje.
2.1. Horizontalna državna pomoć utvrđuje se prema primarnim ciljevima dodele, i to:
1) za male i srednje privredne subjekte,
2) za sanaciju i za restrukturisanje privrednog subjekta u teškoćama,
3) za zapošljavanje,
4) za zaštitu životne sredine,
5) za istraživanje, razvoj i inovacije,
6) za usavršavanje,
7) u obliku rizičnog kapitala,
8) u oblasti kulture.
3.1. Specifične vrste sektorske državne pomoći, za koje se ovom uredbom propisuju posebna pravila za dodelu, su:
1) u sektoru čelika,
2) u sektoru uglja,
3) u sektoru saobraćaja.
Za dodelu državne pomoći u svim ostalim sektorima, odnosno delatnostima, razvrstanim u skladu sa zakonom koji uređuje klasifikacija delatnosti primenjuju se ista pravila koja su ovom uredbom utvrđena za dodelu regionalne i horizontalne državne pomoći, osim ako ovom uredbom nije drugačije propisano.
4.1. De minimis državna pomoć može da se dodeli samo ukoliko nije moguće dodeliti pomoć na osnovu pravila za regionalnu, horizontalnu i sektorsku državnu pomoć.

Član 4.

Državna pomoć namenjena izvozu je zabranjena. Zabrana dodele državne pomoći primenjuje se na obim izvoza, upravljanje i rukovođenje distributivnom mrežom roba i tekuće troškove privrednog subjekta direktno povezane sa izvoznim aktivnostima.

Pravilo kumulacije državne pomoći

Član 5.

Za iste opravdane troškove, primenjuje se najpovoljnija visina državne pomoći utvrđena ovom uredbom, koja predstavlja gornju granicu do koje je dozvoljeno dodeliti ukupan iznos državne pomoći, bez obzira:
1) da li se državna pomoć dodeljuje po osnovu jedne ili u kombinaciji više šema i/ili individualnih državnih pomoći, i
2) da li državnu pomoć dodeljuje Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave.
Davalac državne pomoći je dužan da, pre dodele državne pomoći od korisnika pribavi pisanu izjavu da li mu je i po kom


Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas: