Na osnovu člana 38. stav 4. Zakona o zaštiti prirode ("Službeni glasnik RS", br. 36/09, 88/10 i 91/10 - ispravka) i člana 42. stav 1. Zakona o Vladi ("Službeni glasnik RS", br. 55/05, 71/05 - ispravka, 101/07 i 65/08),
Vlada donosi

UREDBU

O EKOLOŠKOJ MREŽI

(Objavljena u "Sl. glasniku RS", br. 102 od 30. decembra 2010)

I. UVODNA ODREDBA

Član 1.

Ovom uredbom se utvrđuje ekološka mreža (u daljem tekstu: ekološka mreža), kao i bliži način upravljanja i finansiranja ekološke mreže, radi očuvanja biološke i predeone raznovrsnosti, odnosno tipova staništa od posebnog značaja za očuvanje, obnavljanja i/ili unapređivanja narušenih staništa i očuvanje određenih vrsta.

II. SASTAV EKOLOŠKE MREŽE

Član 2.

Ekološku mrežu čine:
1) ekološki značajna područja;
2) ekološki koridori koji povezuju ekološki značajna područja na prostoru Republike Srbije, kao koridori od nacionalnog značaja i ekološki koridori koji omogućuju povezivanje sa ekološkim mrežama susednih zemalja, u skladu sa međunarodnim propisima kao ekološki koridori od međunarodnog značaja;
3) zaštitna zona tamo gde je potrebna da štiti ekološki značajna područja i ekološke koridore od mogućih štetnih spoljnih uticaja.

Član 3.

Ekološki značajna područja iz člana 2. ove uredbe obuhvataju prostorne celine na kojima se nalaze:
1) određena zaštićena područja proglašena na osnovu zakona kojim se uređuje zaštita prirode sa prioritetnim ciljem očuvanja biodiverziteta, uključujući područja u postupku proglašenja zaštite i područja koja su odgovarajućim strateškim dokumentima planirana za zaštitu;
2) područja od posebnog interesa za očuvanje, odnosno Emerlad mreža, koja su identifikovana na osnovu Konvencije o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa (Bernske konvencije);
3) određena područja definisana na osnovu međunarodnih programa za identifikaciju značajnih područja za ptice (IBA), biljke (IPA) i dnevne leptire (PBA);
4) područja koja se nalaze na listi Konvencije o vlažnim staništima od međunarodnog značaja (Ramsarska područja ) ili su planirana za upis u tu listu;
5) određeni speleološki objekti;
6) pogranična ekološki značajna područja koja omogućuju povezivanje sa ekološkim mrežama susednih zemalja u skladu sa međunarodnim propisima;
7) određena područja tipova staništa od posebnog značaja za očuvanje identifikovana u skladu sa Pravilnikom o kriterijumima za izdvajanje tipova staništa, o tipovima staništa, osetljivim, ugroženim, retkim i za zaštitu prioritetnim tipovima staništa i o merama zaštite za njihovo očuvanje ("Službeni glasnik RS", broj 35/10);
8) određena staništa divljih vrsta utvrđenih u skladu sa Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva ("Službeni glasnik RS ", broj 5/10);
9) ostala ekološki značajna područja koja nisu obuhvaćena ovim područjima koja su kao ekološki značajna utvrđena prostornim planovima.

Član 4.

Ekološka mreža se grafički dokumentuje preglednom kartom ekološke mreže i referalnom kartom u razmeri 1:300.000 koja se dopunjuje i čuva u ministarstvu nadležnom za poslove životne sredine i Zavodu za zaštitu prirode Srbije (u daljem tekstu: Zavod).
Spisak ekološki značajnih područja dat je u Prilogu - Ekološki značajna područja Republike Srbije, koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.
Ekološki koridori od međunarodnog značaja navedeni su u Prilogu 2 -Ekološki koridori od međunarodnog značaja u Republici Srbiji, koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.
Osim ekoloških koridora iz stava 3. ovog člana, ekološki koridori mogu biti vodotoci u prirodnom i poluprirodnom stanju i kanali sa poluprirodnom vegetacijom, kao i drugi predeoni elementi (međe, živice, poljozaštitni pojasevi, pašnjaci, livade i drugi veštački koridori) koji stvaraju vezu između ekološki značajnih područja i koji su identifikovani u bazi podataka Zavoda i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode (u daljem tekstu: Pokrajinski zavod).
Zavod i Pokrajinski zavod u saradnji sa drugim stručnim i naučnim institucijama pripremaju dokumentaciju i vrše poslove identifikacije i kartiranja tipova staništa iz člana 3. tač. 7) i 8) ove uredbe.
Baze podataka o staništima iz stava 5. ovog člana dopunjuju se saglasno izvršenju poslova na identifikaciji i kartiranju i vode se u Zavodu i Pokrajinskom zavodu, ne objavljuju se u "Službenom glasniku Republike Srbije" i dostupne su javnosti u skladu sa zakonom.

III. UPRAVLjANjE EKOLOŠKOM MREŽOM

Član 5.

Ekološkom mrežom upravlja se na način koji obezbeđuje očuvanje povoljnog stanja osetljivih, retkih, ugroženih i tipova staništa od posebnog značaja za očuvanje i populacija strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta, od nacionalnog i međunarodnog značaja, kao i održanje i unapređenje funkcionalne i prostorne povezanosti njenih delova.
Pod upravljanjem ekološkom mrežom podrazumeva se upravljanje pojedinačnim ekološki značajnim područjima i ekološkim koridorima, radi održavanja i unapređivanja funkcionalne celovitosti ekološke mreže.

Član 6.

Zaštita ekološke mreže obezbeđuje se sprovođenjem propisanih mera zaštite radi očuvanja biološke i predeone raznovrsnosti, održivog korišćenja i obnavljanja prirodnih resursa i dobara i unapređenja zaštićenih područja, tipova staništa i staništa divljih vrsta u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode, i drugim propisima, kao i aktima o proglašenju zaštićenih područja i međunarodnim ugovorima.