Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


Na osnovu člana 7. stav 4. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja ("Službeni glasnik RS", broj 37/91),
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, donosi

UPUTSTVO

O NAČINU SPROVOĐENjA DIJAGNOSTIČKIH, IMUNOPROFILAKTIČKIH I DRUGIH MERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽIVOTINjA

(Objavljeno u "Sl. glasniku RS", br. 40/92)

Ovim uputstvom se bliže propisuje način rada veterinarske inspekcije, specijalističkih veterinarskih ustanova ovlašćenih za obavljanje poslova laboratorijske dijagnostike i javnih i drugih veterinarskih službi ovlašćenih za obavljanje poslova zdravstvene zaštite životinja pri sprovođenju Programa mera zdravstvene zaštite životinja u Republici Srbiji za 1992. , 1993. i 1994. godinu ("Službeni glasnik RS", br. 15/92).
1.
Radi praćenja, sprečavanja i otkrivanja zaraznih bolesti životinja vršiće se dijagnostička ispitivanja sledećih bolesti:

A. Bolesti pčela

1) U septembru i oktobru vršiće se obavezno kontrolno dijagnostičko ispitivanje u pčelinjacima u kojima je ranije utvrđena američka kuga pčelinjeg legla;
2) do kraja marta vršiće se dijagnostičko ispitivanje na akarozu, nozemozu i varoozu i američku kugu pčelinjeg legla u svim pčelinjacima iz kojih se stavljaju u promet pčelinje zajednice, pčelinje zajednice za uzgoj matica i sve pčelinje zajednice u oplodnim stanicama.
Dijagnostičkom ispitivanju podležu i sve pčelinje zajednice u kojima se posumnja na postojanje zaraze.
Dijagnostičko ispitivanje obavljaće se u specijalističkim veterinarskim ustanovama na materijalima dostavljenim isključivo preko veterinarskih stanica, odnosno veterinara i veterinarske inspekcije.

B. Bolesti riba

1.
U odgajalištima (ribnjacima) šarana sprovodi se laboratorijska kontrola zdravstvenog stanja riba od početka marta do kraja aprila. U svim slučajevima sumnje na pojavu eritrodermatita, prolećne virenije i zapaljenja ribljeg mehura šarana korisnici ribnjaka obavezni su da postojanje sumnje na zaraznu bolest prijave veterinarskoj stanici, odnosno veterinaru ili veterinarskoj inspekciji.
2.
U ribnjacima pastrmki obavljaće se:
1) u septembru klinički, a u slučaju potrebe i laboratorijski pregled mlađi na vrtičavost pastrmki;
2) u junu virusološki pregled mlađi, a matičnih zapata u decembru na zaraznu nekrozu gušterače pastrmki;
3) u toku zimskih meseci (januar) virusološki pregled na virusnu hemoragičnu septikemiju pastrmki, kao i u svim slučajevima sumnje na pojavu ove zarazne bolesti;
4) laboratorijski pregled uzoraka pastrmki na renobakteriozu u proleće kada je spoljna temperatura niža od 15oC;
5) uzorci pastrmki slabije kondicije postavljaju se na predlog dva puta godišnje (proleće, jesen) kada je spoljna temperatura od 10 do 20oCna jersiniozu (bolest crvenih usta pastrmki).

V. Bolesti divljači

Radi sprečavanja pojave zaraznih bolesti divljači redovno će korisnici lovišta u saradnji sa specijalističkom veterinarskom ustanovom kontrolisati divljač u lovištima.
U matičnim zapatima pernate divljači i kod podmlatka pre ispuštanja u lovište obavezna je imunoprofilaktička zaštita od Njukastl bolesti živine.
Pre početka inkubiranja u matičnim zapatima pernate divljači obavljaće se serološki pregled krvi na tif živine.
Radi praćenja zdravstvenog stanja svih vrsta divljači korisnici lovišta dostavljaju odmah uginule životinje na laboratorijsko ispitivanje.
Radi zaštite zdravlja ljudi sprovodiće se posebna kontrola uginule, a po potrebi i odstreljene divljači u područjima u kojima je utvrđena pojava besnila.

G. Polne zaraze goveda

1) U centrima za veštačko osemenjavanje dijagnostičkom ispitivanju podležu svi priplodnjaci u periodu mart-juni, a seme svakog priplodnjaka najmanje jedanput u tri meseca na infektivni bovini rinotraheitis, infektivni pustularni vulvovaginitis (IBRD/IPV).
U centrima za testiranje priplodnih bikova i u objektima za reprodukciju uzima se najmanje 20% uzoraka krvi u odnosu na ukupan broj životinja u zapatu.
2) Priplodni bikovi koji se koriste za prirodno parenje plotkinja dva puta godišnje (u proleće i jesen) ispituju se na trihomonijazu i infektivni bovini rihotraheit (serološko ispitivanje krvi i ispitivanje semena).

D. Infektivna anemija konja

Serološki pregled krvi konja (Coggins-test) obavljaće se kod konja starijih od jedne godine i to:
1) jedanput godišnje u priplodnim ergelama, sportskim ergelama, šumskim i drugim radilištima i u svim zapatima sa više od deset konja, kao i svakog novonabavljenog konja pre uvođenja u takve aglomeracije, a svakih šest meseci u zapatima koji drže konje radi proizvodnje bioloških preparata;
2) pre dovođenja konja na hipodrome, sajmove, izložbe, smotra # takmičenja i opasivanje, s tim što serološki pregled ne sme biti stariji od 3 meseca.
Kada držalac konja prodaje ili na drugi način otuđuje konje, potvrda o izvršenom pregledu na infektivnu anemiju konja ne sme biti starija od 30 dana.

Đ. Infektivno zapaljenje vimena krava

Radi sprečavanja zaraznih bolesti vimena krava i radi zaštite ljudi od zaraznih bolesti koje se mogu prenositi sa životinja na ljude, obaviće se jedanput godišnje pregled zdravstvenog stanja vimena krava od kojih se mleko i mlečni proizvodi koriste za javnu potrošnju u vreme koje odredi veterinarski inspektor po prethodno pribavljenom mišljenju specijalističke veterinarske ustanove i veterinarske stanice na području opštine za koju je osnovana, odnosno ovlašćene veterinarske službe u poljoprivrednim preduzećima, odnosno zadrugama za potrebe sopstvenog stočarstva na sopstvenim farmama.
Veterinarske stanice i ovlašćene veterinarske službe koje obavljaju pregled vimena mastitis-testom, dostavljaju uzorke mleka svih krava sa pozitivnom test reakcijom na laboratorijski pregled specijalističkoj veterinarskoj ustanovi.

E. Leptospiroza

1) U periodu mart-juni u centrima za veštačko osemenjivanje i kod proizvođača priplodnih životinja u registrovanim zapatima vršiće se serološki pregledi na leptospirozu priplodnih krava, kobila, krmača, polno zrelih junica i nazimica, ovaca, pastuva, bikova, nerastova i ovnova.
2) Jedanput godišnje, u periodu april-maj ili oktobar-novembar, vršiće se kod pastuva, bikova, nerastova i ovnova koji se koriste za oplođivanje plotkinja kod fizičkih lica serološki pregled na leptospirozu.
3) Kod kobila, krava, krmača i ovaca, bez obzira na vlasništvo, vršiće se obavezni serološki pregled krvi posle pobačaja.

Ž. Salmoneloza