Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


Na osnovu Društvenog dogovora o organizovanju vaspitanja i obrazovanja građana SFRJ na privremenom radu i boravku u inostranstvu ("Službeni list SFRJ", br. 18/80 i 11/84) i Samoupravnog sporazuma o finansiranju vaspitanja i obrazovanja građana SFRJ na privremenom radu i boravku u inostranstvu, a u skladu sa zaključcima usvojenim na Skupštini Saveza samoupravnih interesnih zajednica osnovnog obrazovanja SFRJ marta 1989. godine,
Skupština nadležne republičke, odnosno pokrajinske zajednice osnovnog obrazovanja, na sednici održanoj 22. juna 1989. godine, donosi

PRAVILNIK

O OSNOVAMA I MERILIMA ZA UTVRĐIVANjE LIČNIH DOHODAKA I NAKNADA NASTAVNIKA I VASPITAČA ZA OBAVLjANjE VASPITNO-OBRAZOVNE DELATNOSTI U INOSTRANSTVU I O FINANSIRANjU ZAJEDNIČKIH TROŠKOVA TE DELATNOSTI

(Objavljen u "Sl. glasniku SRS", br. 28/89)

I. OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom određuju se osnove i merila za utvrđivanje:
- iznosa ličnih dohodaka nastavnika i vaspitača dopunske nastave u radnom odnosu čije lične dohotke u celini određuje Jugoslavija;
- iznos naknada.
Ovim Pravilnikom se utvrđuje i način finansiranja zajedničkih troškova vaspitno-obrazovne delatnosti u inostranstvu.

Član 2.

Ovaj pravilnik se odnosi na nastavnike i vaspitače koji su odlukom nadležnog organa u SR odnosno SAP upućeni na određeno vreme za obavljanje vaspitno-obrazovnog rada u inostranstvu ili su dobili saglasnost tog organa za takav rad.
Nastavnik koji obavlja vaspitno-obrazovni rad sa jugoslovenskom decom u inostranstvu bez odluke odnosno saglasnosti iz prethodnog stava ili, pak, nastavlja sa radom posle isteka vremena na koje je upućen, odnosno za koje je angažovan, može po ovom pravilniku da ostvari pravo na naknadu putnih troškova u inostranstvu radi učešća na seminarima i sastancima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima SFRJ, a u SFRJ radi učešća na seminarima za nastavnike jugoslovenske nastave.

Član 3.

Osnov za ostvarivanje prava iz člana 1. ovog pravilnika predstavlja uspešno izvršavanje programa vaspitno-obrazovnog rada, utvrđenog obima i kvaliteta poslova i radnih zadataka u vaspitno-obrazovnom radu sa decom predškolskog i osnovnog-školskog uzrasta i u radu na osnovnom obrazovanju odraslih.
U slučajevima kada se između zajednica osnovnog obrazovanja postigne dogovor da pojedini nastavnici u okviru svog radnog vremena izvode dopunsku ili redovnu nastavu za učenike srednjih škola, nastavnik ostvaruje prava iz člana 1. ovog Pravilnika i na osnovu uspešnog izvršavanja utvrđenog obima i kvaliteta poslova i radnih zadataka u takvom vaspitno-obrazovnom radu.

II. OSNOVI I MERILA ZA UTVRĐIVANjE ČISTOG DOHOTKA I NAKNADE PO NASTAVNOM ČASU

Član 4.

Iznos čistog ličnog dohotka nastavnika u radnom odnosu utvrđuje se zavisno od:
- složenosti poslova i radnih zadataka,
- odgovornosti za izvršavanje poslova i radnih zadataka,
- obima poslova i radnih zadataka,
- radnog iskustva,
- otežanih uslova rada.

Član 5.

Po osnovu složenosti poslova i radnih zadataka i odgovornosti za njihovo izvršavanje utvrđuje se startni deo čistog dohotka za puno radno vreme.
Startni deo čistog ličnog dohotka iz prethodnog stava, izražen u iznosu odgovarajuće valute za pojedine strane zemlje, utvrđuje se posebnom odlukom na osnovu usaglašenih stavova republičkih i pokrajinskih samoupravnih interesnih zajednica za osnovno obrazovanje.

Član 6.

Obim poslova i radnih zadataka meri se brojem časova nastave, održanih u skladu sa godišnjim programom rada nastavnika i nedeljnim brojem časova utvrđenih ovim Pravilnikom.
Svaki nastavnik je obavezan da, u roku od 30 dana od početka školske godine, ovlašćenom organu u zemlji i nadležnom diplomatsko-konzularnom predstavništvu u inostranstvu dostavi godišnji program rada za tekuću godinu. Ovlašćeni organ u zemlji i nadležno diplomatsko-konzularno predstavništvo mogu u roku od 30 dana po prijemu programa da izvrše izmene i dopune predloženog programa rada. Ako to ne učine, dostavljeni predlog programa rada smatraće se prihvaćenim.

Član 7.

Broj učenika dopunske nastave i nastave osnovnog obrazovanja odraslih u nastavi na srpskohrvatskom odnosno hrvatskosprskom jeziku iznosi najmanje 15 u jednom odeljenju. U nastavi na slovenačkom, makedonskom i jezicima narodnosti, broj učenika u odeljenjima može izuzetno biti manji od 10, što republičke i pokrajinske zajednice regulišu posebnom odlukom.
Broj dece predškolskog uzrasta u vaspitno-obrazovnoj grupi utvrđuje republička odnosno pokrajinska zajednica dečje zaštite.
Svaki je nastavnik dužan da, prema zahtevu ovlašćenih organa u zemlji ili nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva, dostavi izveštaj o izvršavanju programa vaspitno-obrazovnog rada najkasnije 15 dana po završetku školske godine.
Ako se utvrdi da nastavnik ne izvršava poslove i radne zadatke iz programa rada Saveza, u propisanom obimu i kvalitetu, ili da svojim ponašanjem nanosi štetu ugledu naše zemlje, na predlog nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva SFRJ, nadležni organ u Republici, odnosno pokrajini, doneće odluku da takvog nastavnika vrati u zemlju i pre isteka vremena na koje je angažovan. U takvom slučaju, nastavniku prestaju sva prava koja mu pripadaju po ovom Pravilniku, danom koji je određen za povratak u SFRJ.

Član 8.

Startni deo čistog ličnog dohotka, utvrđen u skladu sa članom 5. ovog Pravilnika pripada nastavniku za obaveze u okviru 42-časovne radne nedelje, u toku koje je nastavnik obavezan da ostvari najmanje 24 časa u neposrednoj nastavi i najmanje 4 časa u vannastavnim aktivnostima.
Pod neposrednim radom u nastavi podrazumeva se realizacija programa dopunske nastave, programa osnovnog obrazovanja odraslih i programa vaspitno-obrazovnog rada sa decom predškolskog uzrasta, a pod vannastavnim aktivnostima podrazumeva se rad u sekcijama.
U cilju utvrđivanja akontacije ličnog dohotka, svaki nastavnik je dužan da najkasnije do 1. oktobra Zajednici dostavi podatke o broju odeljenja dopunske nastave, broj odeljenja osnovnog obrazovanja odraslih i broj vaspitno-obrazovnih grupa predškolaca.
Za svako odeljenje - vaspitno obrazovnu grupu, iz prethodnog stava nastavnik je obavezan da dostavi:
1. imena i prezimena učenika i dece sa adresom stana;
2. dan kada se sa odeljenjima i vaspitno-obrazovnim grupama izvodi vaspitno-obrazovni rad;
3. vreme (čas i minut) početka i završetka vaspitno-obrazovnog rada;
4. naziv mesta u kome se vaspitno-obrazovni rad izvodi;
5. datum početka vaspitno-obrazovnog rada sa svakim odeljenjem i vaspitno-obrazovnom grupom.
Navedene podatke nastavnik je dužan da u dva primerka dostavi DK predstavništvu na overu, od kojih jedan ostaje DKP-u a drugi dostavlja nadležnoj zajednici, odnosno organu. Na kraju školske godine, a najkasnije 15 dana po završetku, nastavnik je obavezan da sačini izveštaj o realizaciji svog godišnjeg programa rada, takođe u dva primerka, od kojih jedan posle overe u DKP-u dostavlja nadležnoj zajednici odnosno organu.
Nastavnik je obavezan da u izveštaju precizno navede stepen izvršenosti programa za proteklu školsku godinu, a posebno je obavezan da ispuni jedinstveni upitnik, da ga dostavi na overu DKP i sa izveštajem pošalje nadležnoj zajednici odnosno organu.
Na osnovu ove dokumentacije izvršiće se konačan obračun sredstava za lične dohotke i druge prinadležnosti koje nastavniku pripadaju za tu školsku godinu.
U slučaju da nastavnik ne ostvari nedeljnu normu od 24 časa nastave i 4 časa vannastavnih aktivnosti, za svaki neostvareni čas utvrđene norme od 28 časova, nastavniku će se izvršiti umanjenje startnog dela čistog ličnog dohotka za svaki neostvareni čas u toku meseca, za 50% od utvrđene cene po času. Izuzetno, u nastavi na slovenačkom, makedonskom, i jezicima narodnosti nadležne zajednice mogu doneti posebnu odluku o manjem broju nedeljnih časova nastave i vannastavnih aktivnosti.

Član 9.

Radno iskustvo kao element za utvrđivanje visine ličnog dohotka nastavnika, vrednuje se na osnovu vremena provedenog na radu i to u visini od 0,5% od startnog dela čistog ličnog dohotka člana 5. ovog pravilnika za svaku punu godinu radnog iskustva.

Član 10.

Rad u dve ili više školskih, odnosno predškolskih institucija u jednom ili više mesta smatra se radom u otežanim uslovima, pa se startni deo ličnog dohotka iz člana 5. ovog pravilnika uvećava, i to:
a) za drugu i svaku narednu školsku i predškolsku instituciju u kojoj nastavnik ili vaspitač realizuje nastavu odnosno vaspitno-obrazovni rad startni deo čistog ličnog dohotka uvećava se za po 1%'
b) za svako udaljenije mesto u kome nastavnik ili vaspitač vrši nastavu odnosno vaspitno-obrazovni rad, u jednoj ili više školskih odnosno predškolskih institucija, startni deo čistog ličnog dohotka uvećava se: