Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


Na osnovu člana 102. stav 8. i člana 105. stav 3. Zakona o veterinarstvu ("Službeni glasnik RS", br. 91/05 i 30/10),
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donosi

PRAVILNIK

O NAČINU I POSTUPKU SPROVOĐENjA SLUŽBENE KONTROLE HRANE ŽIVOTINjSKOG POREKLA I NAČINU VRŠENjA SLUŽBENE KONTROLE ŽIVOTINjA PRE I POSLE NjIHOVOG KLANjA

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 99 od 27. decembra 2010)

I. UVODNE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom bliže se propisuje način i postupak sprovođenja službene kontrole hrane životinjskog porekla i način vršenja službene kontrole životinja pre i posle njihovog klanja.

Član 2.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledeće značenje:
1) oznaka zdravstvene ispravnosti jeste oznaka koja se izdaje u skladu sa Pravilnikom o obliku i sadržini žiga, odnosno potvrde o bezbednosti divljači za ishranu ljudi, kao i o načinu i postupku obeležavanja hrane životinjskog porekla ("Službeni glasnik RS", broj 44/07) kojom se potvrđuje da je sprovedena službena kontrola u skladu sa odredbama ovog pravilnika;
2) službena kontrola hrane životinjskog porekla jeste svaki oblik kontrole hrane životinjskog porekla u proizvodnji i prometu koju ministarstvo nadležno za poslove veterinarstva (u daljem tekstu: nadležni organ) ili organ ovlašćen u skladu sa posebnim propisom sprovodi radi potvrde usaglašenosti sa odredbama propisa kojima se uređuje veterinarstvo i bezbednost hrane.

II. NAČIN I POSTUPAK SPROVOĐENjA SLUŽBENE KONTROLE HRANE ŽIVOTINjSKOG POREKLA

Član 3.

Službena kontrola hrane životinjskog porekla sprovodi se u objektima koji posluju hranom životinjskog porekla koji su registrovani, odnosno odobreni u skladu sa zakonom kojim se uređuje veterinarstvo.
Postupak službene kontrole hrane životinjskog porekla obuhvata:
1) kontrolu dobre higijenske prakse i procedura vezanih za primenu načela koja su zasnovana na sistemu analize rizika i kritičnih kontrolnih tačaka (u daljem tekstu:HACCP);
2) kontrolu svežeg mesa;
3) kontrolu školjkaša i ostalih mekušaca;
4) kontrolu proizvoda ribarstva;
5) kontrolu sirovog mleka i mlečnih proizvoda.

Član 4.

Prilikom sprovođenja službene kontrole hrane životinjskog porekla nadležnom organu se omogućava pristup zgradama, prostorijama, instalacijama i drugim elementima infrastrukture, kao i pristup svim dokumentima i podacima koji su u vezi sa poslovanjem hranom životinjskog porekla i pruža sva neophodna pomoć.

1. Kontrola dobre higijenske prakse iHACCP-a

Član 5.

Kontrola dobre higijenske prakse sprovodi se na način da se proveri stalna i pravilna primene procedura koje se odnose na:
1) informacije u vezi sa lancem hrane;
2) izgled i održavanje prostorija i opreme;
3) preoperativnu, operativnu i postoperativnu higijenu;
4) ličnu higijenu zaposlenih;
5) obuke po pitanju održavanja higijene i radnih procesa;
6) kontrolu štetočina;
7) kontrolu kvaliteta vode;
8) kontrolu temperature;
9) kontrolu hrane koja ulazi i izlazi iz objekta i kontrolu dokumentacije koja prati tu hranu.

Član 6.

Kontrola HACCP-a sprovodi se na način da se proveri stalna i pravilna primena postupaka kojima se utvrđuje da hrana životinjskog porekla zadovoljava mikrobiološke kriterijume u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuju opšti i posebni uslovi higijene hrane u bilo kojoj fazi proizvodnje, prerade i prometa, da se sa sporednim proizvodima životinjskog porekla postupa u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje način postupanja sa sporednim proizvodima životinjskog porekla i da su proizvodi i hrana životinjskog porekla u saglasnosti sa zahtevima koji se odnose na rezidue, zagađivače, zabranjene supstance i strana tela koja mogu predstavljati fizičke rizike.

Član 7.

Prilikom sprovođenja kontrole dobre higijenske prakse i HACCP-a, a u zavisnosti od stepena procenjenog rizika utvrđenog na osnovu opasnosti po javno zdravlje, a kada je to moguće i po zdravlje životinja, procene dobrobiti životinja u objektima za klanje, vrste, kapaciteta i efikasnosti proizvodnih procesa i ranijih podataka, naročita pažnja obraća se na:
1) utvrđivanje da li zaposleni i poslovi koje oni obavljaju u objektu u svim fazama proizvodnog procesa ispunjavaju propisane uslove higijene hrane;
2) proveru odgovarajuće evidencije subjekta u poslovanju hranom;
3) uzimanje uzoraka za laboratorijsku analizu u slučaju da je to neophodno;
4) proveru podataka iz dokumenata i nalaza prethodnih kontrola.

2. Kontrola svežeg mesa

Član 8.

Postupak kontrole svežeg mesa u objektima za klanje, objektima za rasecanje mesa i u objektima za obradu i rasecanje mesa divljači sastoji se od:
1) provere podataka o lancu hrane;
2) pregleda životinja pre klanja;
3) provere dobrobiti životinja;
4) pregleda životinja posle klanja;
5) kontrole sporednih proizvoda životinjskog porekla i specifičnog rizičnog materijala;
6) laboratorijskog ispitivanja.

Član 9.

Provera podataka o lancu hrane iz člana 8. tačka 1) ovog pravilnika sastoji se od:
1) provere i analize relevantnih informacija iz evidencije gazdinstva sa koga potiču životinje namenjene za klanje, uzimajući u obzir i dokumentovane rezultate te provere i analize tokom sprovođenja pregleda životinja pre i posle klanja;
2) pregleda sertifikata i uverenja o zdravstvenom stanju, kao i nalaza veterinara koji vrši kontrolu na nivou primarne proizvodnje;
3) provere i drugih dokumenata u cilju garantovanja zdravstvene ispravnosti hrane životinjskog porekla, kao što je primena integrisanih sistema, odnosno sertifikata treće nezavisne strane i provere životinja na koje se te dodatne mere odnose.

Član 10.

Ako se u toku provere podataka o lancu hrane utvrdi da za neku životinju ne postoje podaci o lancu hrane, ta životinja kolje se odvojeno od drugih životinja, a meso zaklane životinje zadržava se do dobijanja podataka o lancu hrane.
Ako se u toku provere podataka o lancu hrane na osnovu evidencije na gazdinstvu utvrdi da postoje ograničenja vezana za kretanje životinja ili neusklađenost sa propisima koji se odnose na upotrebu veterinarskih lekova, odnosno ako se sa sigurnošću ne može utvrditi identitet životinje, takve životinje se ubijaju odvojeno od drugih životinja, a njihovo meso se proglašava nebezbednim za ishranu ljudi.

Član 11.

Pregled životinja pre klanja sprovodi se u roku od 24 časa od dopremanja životinja u objekat za klanje, a najkasnije 24 časa pre klanja.
Pregledom životinje pre klanja utvrđuje se da li životinja ima znake koji ukazuju:
1) da nisu poštovani propisani uslovi gajenja;
2) na postojanje stanja koje bi moglo imati negativne posledice po zdravlje ljudi ili životinja, posebno na otkrivanje zoonoza i bolesti koje su određene zoosanitarnim kodeksom Međunarodne organizacije za zaštitu zdravlja životinja - Office Internationall des Epizooties ( u daljem tekstu: OIE).
U postupku pregleda životinja pre klanja sprovodi se i klinički pregled svih životinja koje je subjekt u poslovanju hranom odvojio od ostalih životinja.
Izuzetno od stava 1. ovog člana veterinarski inspektor može, u skladu sa zakonom kojim se uređuje veterinarstvo, da dozvoli da se pregled životinja pre klanja izvrši na gazdinstvu porekla životinja.

Član 12.

U slučaju prinudnog klanja izvan klanice, kao i u slučaju odstreljene divljači u objektu za klanje ili u objektu za obradu i rasecanje mesa divljači