Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


Na osnovu člana 15. stav 3. Zakona o trgovini ("Službeni glasnik Republike Srbije", broj 53/10),
Ministar poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede, donosi

PRAVILNIK

O KLASIFIKACIJI TRGOVINSKIH FORMATA

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 47 od 29. juna 2011)

Član 1.

Ovim pravilnikom uređuje se klasifikacija trgovinskih formata, odnosno organizaciono-tehničkih oblika obavljanja trgovine, sa fiksnom lokacijom, koji imaju specifičnu strategiju prodaje prema kupcima i konkurentima.
Trgovinski format se klasifikuje na osnovu pretežnih ili opredeljujućih odlika.

Član 2.

Pojedini pojmovi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledeće značenje:
1) neto prodajni prostor jeste prostor u kome se obavlja prodaja, odnosno u kojem se vrši prodaja robe i usluga potrošačima, odnosno kupcima i koji ne obuhvata skladišni i drugi prateći prostor;
2) širok asortiman jeste zastupljenost većeg broja robnih grupa;
3) uzak asortiman jeste zastupljenost jedne ili manjeg broja komplementarnih robnih grupa;
4) dubok asortiman jeste zastupljenost velikog broja artikala u okviru iste robne grupe proizvoda (npr. stilova, veličina, boja i sl.);
5) plitak asortiman jeste zastupljenost malog broja artikala u okviru iste robne grupe proizvoda (npr. stilova, veličina, boja i sl.);
6) frekventni proizvodi jesu proizvodi koji se često kupuju i koji imaju visok koeficijent obrta (npr. osnovne životne namirnice, štampa, sredstva lične i higijene domaćinstva, i sl.).

Član 3.

Trgovinski formati se klasifikuju kao:
1) nespecijalizovani trgovinski formati:
(1) trgovina na malo pretežno prehrambenog asortimana;
- hipermarket;
- supermarket;
- supereta;
- mini market;
- diskontna prodavnica;
- klasična prodavnica sa pretežno prehrambenim asortimanom;
(2) trgovina na malo pretežno neprehrambenog asortimana:
- robna kuća;
2) specijalizovane prodavnice;
3) posebni trgovinski formati:
(1) trgovinski centar;
(2) keš-end-keri.

Član 4.

Hipermarket je trgovinski format u kome se obavlja trgovina na malo i čije su bitne odlike:
1) neto prodajni prostor veći od 2.000 m2;
2) prodaja prehrambenih i neprehrambenih proizvoda;
3) veliki asortiman (najmanje 20.000 artikala), pretežno prehrambenih proizvoda;
4) samousluživanje kao sistem prodaje;
5) uobičajeno se nalazi u tržnim centrima ili na obodu gradova;
6) adekvatan parking prostor za potrošače.

Član 5.

Supermarket je trgovinski format u kome se obavlja trgovina na malo i čije su bitne odlike:
1) neto prodajni prostor od 400 m2 do 2.000 m2;
2) prodaja pretežno prehrambenih proizvoda;
3) širok i dubok asortiman prehrambenih proizvoda;
4) uzak asortiman neprehrambenih proizvoda;
5) broj artikala u asortimanu je po pravilu veći od 3.000;
6) samousluživanje kao sistem prodaje;
7) adekvatan parking prostor za potrošače.

Član 6.

Supereta je trgovinski format u kome se obavlja trgovina na malo i čije su bitne odlike:
1) neto prodajni prostor od 200 m2 do 400 m2;
2) prodaja dominantno prehrambenih proizvoda;
3) obavezno prisustvo osnovnih životnih namirnica;
4) uzak asortiman frekventnih neprehrambenih proizvoda;
5) samousluživanje kao sistem prodaje;
6) nalaze se na pristupačnim lokacijama, u naseljima ili na visoko frekventnim mestima.

Član 7.

Mini market je trgovinski format u kome se obavlja trgovina na malo i čije su bitne odlike:
1) neto prodajni prostor manji od 200 m2;
2) prodaja dominantno prehrambenih proizvoda;
3) širok, ali plitak asortiman;
4) uzak asortiman frekventnih neprehrambenih proizvoda;
5) samousluživanje kao sistem prodaje;
6) nalaze se na pristupačnim lokacijama u naseljima ili na visoko frekventnim mestima.

Član 8.

Diskontna prodavnica (diskont) je trgovinski format u kome se obavlja trgovina na malo i čije su bitne odlike:
1) neto prodajni prostor je po pravilu manji od 1.500 m2;
2) ograničen asortiman (po pravilu od 700 do 1500 artikala);
3) prodaja prehrambenih i neprehrambenih proizvoda;
4) širok, ali plitak asortiman, uz niži nivo usluge u odnosu na standardni;
5) veliko učešće privatnih robnih marki;
6) samousluživanje kao sistem prodaje;
7) niže cene od prosečnih tržišnih cena iste vrste proizvoda (cene su po pravilu 20 - 30% niže);
8) nalazi se u gradskim i prigradskim naseljima, na obodu gradova ili uz važnije saobraćajnice.
Poseban oblik trgovinskog formata iz stava 1. ovog člana je proizvođačka prodavnica robnih marki (Outlet) u kome