Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


Na osnovu člana 45. stav 1. Zakona o Vladi ("Službeni glasnik RS", br. 55/05, 71/05 - ispravka, 101/07 i 65/08)
Vlada donosi

NACIONALNU STRATEGIJU

ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA

(Objavljena u "Sl. glasniku RS", br. 23 od 3. aprila 2009)

1. UVOD

Organizovani kriminal predstavlja najsloženiju i najopasniju vrstu kriminala u svakom društvu i jednu od najvećih pretnji savremenom čovečanstvu. Republika Srbija je odlučna u nameri da, strateškim pristupom i uz pomoć međunarodne zajednice, razvije nacionalne kapacitete i potencijale za efikasnu borbu protiv svih oblika organizovanog kriminala, a posebno protiv različitih oblika koruptivnog povezivanja i uticaja njegovih nosilaca u strukturama državne vlasti.
Donošenje i implementacija Nacionalne strategije za borbu protiv organizovanog kriminala (u daljem tekstu: Strategija) je od najšireg značaja za sve građane Republike Srbije i važan je korak u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Vlada će stvoriti sve neophodne političke i pravne pretpostavke za uspešnu primenu Strategije sa težištem na tri osnovna principa: primeni i razvijanju preventivnog, represivnog delovanja i oduzimanja imovine proistekle iz krivičnih dela. Takođe, Vlada će preko svojih institucija aktivno razvijati poverenje i saradnju sa građanima i privatnim sektorom, radi povezivanja svih snaga i potencijala zajednice u borbi protiv organizovanog kriminala.
Strategijom Vlada utvrđuje politiku u oblasti uspostavljanja efikasnog sistema za borbu protiv organizovanog kriminala, kojom definiše strategijske ciljeve, uloge i odgovornost državnih subjekata i određuje okvire za izradu planova implementacije. Takođe, Strategijom se stvaraju dodatni uslovi za efikasnije uključivanje Republike Srbije u regionalni, evropski i svetski koncept borbe protiv organizovanog kriminala.
Strategija je u skladu sa Nacionalnim programom za integraciju u Evropsku uniju, kao i tekućim reformskim procesima u zemlji, pre svega onim koji su navedeni u dokumentu "Evropsko partnerstvo". Ona je u čvrstoj koncepcijskoj i funkcionalnoj vezi sa određenim strategijama u Republici Srbiji, koje se odnose na različite oblasti: borba protiv korupcije, pranje novca i finansiranje terorizma, trgovina ljudima, integrisano upravljanje granicom, nedozvoljena trgovina drogama i suprotstavljanje ilegalnim migracijama (koja se nalazi u postupku usvajanja).

1.1. Vizija

Društvo sa najrazvijenijim sistemom i najboljim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala u regionu, sa težnjom ka njegovom potpunom eliminisanju.

1.2. Vrednosti

Strategija je zasnovana na sledećim vrednostima:
- poštovanje osnovnih ljudskih prava i sloboda;
- profesionalni državni službenici;
- partnerstvo sa zajednicom;
- poštovanje nacionalnih i međunarodnih standarda;
- transparentnost rada;
- saglasnost ličnih i grupnih interesa sa organizacionim;
- prihvatanje individualnih odgovornosti i posvećenost poslu.

1.3. Misija

Republika Srbija će svim raspoloživim kapacitetima i u saradnji sa državama regiona i međunarodnim organizacijama, kao i razvijanjem savremenih zakonskih okvira, institucija i kapaciteta, efikasno da se bori protiv organizovanog kriminala.

1.4. Osnovni ciljevi Strategije

Strategijom se, u skladu sa međunarodnim standardima i preporukama, u dužem vremenskom periodu predviđaju mogući trendovi i pravci razvoja organizovanog kriminala i definišu odgovarajući osnovni ciljevi i mogućnosti Republike Srbije za njegovo predupređenje i smanjivanje na najmanju moguću meru. Takođe, Strategijom se definiše politika, pravac i metodologija državnih organa u borbi protiv organizovanog kriminala.
Osnovni ciljevi Strategije su:
- razvijanje proaktivnog pristupa u borbi protiv organizovanog kriminala;
- povećanje efikasnosti u borbi protiv organizovanog kriminala odgovarajućom primenom preventivnog i represivnog delovanja, kao i oduzimanje imovine proistekle izvršenjem krivičnog dela;
- harmonizacija nacionalnog zakonodavstva sa međunarodnim standardima u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala;
- jačanje kapaciteta (ljudskih i materijalno-tehničkih) svih državnih organa koji učestvuju u borbi protiv organizovanog kriminala;
- jačanje saradnje na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou;
- jačanje saradnje između državnih organa, privatnog sektora i civilnog društva.

2. ORGANIZOVANI KRIMINAL U REPUBLICI SRBIJI

2.1. Pojam i pojavni oblici

Organizovani kriminal je izrazito štetna pojava za društva u bilo kojoj fazi razvoja, a posebno za ona koja se nalaze u fazi tranzicije i demokratskog preobražaja. On zadire u sve sfere društva, uništava živote i pričinjava veliku materijalnu štetu, produkuje i podstiče druge vrste kriminala, uzrokuje osećanje straha i beznađa i narušava integritet i ugled državnih institucija i države u celini.
Organizovani kriminal podrazumeva vršenje krivičnih dela od strane organizovane kriminalne grupe ili njenih pripadnika. Pod organizovanom kriminalnom grupom podrazumeva se grupa od tri ili više lica, koja postoji određeno vreme i deluje sporazumno u cilju vršenja jednog ili više krivičnih dela za koja je propisana kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna, radi sticanja, posredno ili neposredno, finansijske ili druge koristi.
Značajne karakteristike organizovanog kriminala su sledeće:
- svaki član kriminalne organizacije ima unapred određeni, odnosno očigledno odredivi zadatak ili ulogu;
- delatnost kriminalne organizacije planirana je na duže vreme ili za neograničeni vremenski period;
- delatnost organizacije zasniva se na primeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova;
- delatnost organizacije planira se i vrši u međunarodnim razmerama;
- u vršenju delatnosti primenjuje se nasilje, zastrašivanje ili da postoji spremnost za njihovu primenu;
- u vršenju delatnosti koriste se privredne ili poslovne strukture, pranje novca i nezakonito stečene dobiti;
- postoji uticaj organizacije ili njenog dela na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu, izvršnu ili sudsku vlast ili na druge važne društvene ili ekonomske činioce.
Procenjuje se da u Republici Srbiji deluje više organizovanih kriminalnih grupa (u daljem tekstu: OKG) koje su regionalno povezane sa istim takvim grupama u zemljama u okruženju i šire, a najviše sa grupama iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Rumunije, Republike Hrvatske, Republike Makedonije, Republike Bugarske i Republike Albanije. OKG ostvaruju veoma štetan uticaj na privredni i ekonomski razvoj Republike Srbije. Osnovni metod njihovog delovanja je ulaganje velikih suma nelegalno stečenog novca u legalne tokove, kao i za korumpiranje pripadnika državne administracije, kako bi se došlo do zaštićenih informacija i ostvario uticaj na tok i ishod krivičnog progona. Nemoguće je precizno izračunati materijalno-finansijsku štetu koju Republici Srbiji nanosi organizovani kriminal, ali je sasvim sigurno da je ona velikih razmera.
Na teritoriji AP Kosova i Metohije deluje veliki broj OKG sa izraženom hijerarhijskom strukturom uspostavljenom na familijarnim odnosima koje se pretežno bave krijumčarenjem opojnih droga i psihoaktivnih supstanci, trgovinom ljudima i ljudskim organima, krijumčarenjem ljudi, međunarodnim krijumčarenjem motornih vozila, krijumčarenjem oružja i eksploziva, akcizne robe i drugih krivičnih dela sa elementima nasilja. Ove grupe su povezane sa pojedinim OKG na teritoriji centralne Srbije i AP Vojvodine i drugim OKG u zemljama regiona, a deo ilegalno stečenih sredstava preusmeravaju na finansiranje terorističkih organizacija.
Specifičnost aktivnosti organizovanog kriminala u Republici Srbiji je pretnja po nacionalnu bezbednost, što zahteva pojačano angažovanje bezbednosnih službi.
Pojavni oblici organizovanog kriminala zastupljeni u Republici Srbiji su: trgovina narkoticima, iznude, otmice, ucene, trgovina ljudima, krijumčarenje ljudi, korupcija, pranje novca, zloupotreba službenog položaja, falsifikovanje novca i drugih sredstava plaćanja, prostitucija, trgovina oružjem i eksplozivnim materijama, međunarodno krijumčarenje vozila, krijumčarenje akcizne robe i visokotehnološki kriminal.
Položaj Republike Srbije i njeno mesto na međunarodnom putu droge doprinose da velike količine droge prolaze, ali se i zadržavaju u našoj zemlji. Procesi dezintegracije prethodnog društvenog sistema sa uspostavljanjem novog, koji je tek u formiranju, zajedno sa porastom organizovanog kriminala, prostitucije, trgovine ljudima i generalno osiromašenje nacije samo su doprineli intenziviranju problema vezanog za droge. Ekonomski gubici za društvo zbog trgovine drogama, ilegalnih tokova novca i transakcija su ogromni, koje između ostalog produkuju i velike troškove lečenja zavisnika, njihove socijalne zaštite i dr. Ponuda opojnih droga na domaćem "tržištu" direktno zavisi od njenog kretanja na evropskom i svetskom "tržištu".
Krivična dela sa elementima nasilja, kao što su: otmice, iznude i ucene karakterišu specifične ekonomske i društvene prilike u Republici Srbiji. Sadašnja ekonomska kriza na svetskom nivou, koja će verovatno zahvatiti i našu zemlju, uticaće na porast krivičnih dela sa elementima nasilja i specijalizaciju organizovanih kriminalnih grupa za vršenje ovih krivičnih dela kao i povezivanje sa OKG u okruženju.
Deo zapadnog Balkana, a samim tim i Republika Srbija, postala je izvorište trgovine oružja, naročito nakon oružanih konflikata u poslednjoj deceniji prošlog veka, koje je preostalo kao veliki "višak" naoružanja. Za krijumčarenje oružja Republika Srbija je tranzitna zemlja, ali i zemlja