ZAKON

O ZRAČNIM LUKAMA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 19 od 13 veljače 1998, 14/11)

Članak 1.

(1) Zračna luka, u smislu ovoga Zakona, prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i opremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.
(2) Zračna je luka dobro od interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 2.

(1) Upravljanje zračnom lukom te pružanje, koordinaciju i nadzor pružanja zemaljskih usluga u zračnoj luci obavljaju trgovačka društva (u daljnjem tekstu: Društvo).
(2) Na Društva se primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 3.

(1) Zemaljske usluge u zračnim lukama čine skup tehničko-tehnoloških poslova i operacija koje su u funkciji sigurnog posluživanja zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte u zračnoj luci.
(2) Kategorije zemaljskih usluga u zračnim lukama te uvjeti pružanja zemaljskih usluga u zračnim lukama propisani su zakonom kojim se uređuje zračni promet i podzakonskim propisima donesenim na temelju tog zakona.

Članak 4.

(1) Društvo može započeti radom ako ispunjava posebne tehničke i druge uvjete propisane za rad zračnih luka i ako ima radnike odgovarajuće struke.
(2) Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka propisani su zakonom kojim se uređuje zračni promet i podzakonskim propisima donesenim na temelju tog zakona.

Članak 5.

(1) Društvo je dužno osigurati pružanje zemaljskih usluga korisnicima zračne luke.
(2) Društvo osigurava i pružanje posebnih usluga (ugostiteljstvo prijevoz putnika u/iz zračne luke, trgovina, servis i drugo). Odnosi između Društva i pravne osobe kojoj se povjerava obavljanje posebnih usluga, uređuju se ugovorom.

Članak 6.

Obavljanje jedne ili više zemaljskih usluga omogućit će se i drugim pružateljima zemaljskih usluga te korisnicima zračne luke u skladu sa zakonom kojim se uređuje zračni promet i podzakonskim propisima donesenim na temelju tog zakona.

Članak 7.

(1) Društvo je dužno, u granicama raspoloživih kapaciteta, osigurati operativni prostor za rad tijela državne uprave i drugih pravnih osoba koje po posebnim propisima obavljaju poslove, odnosno djelatnosti u zračnoj luci.
(2) Odnosi između Društva i subjekata iz stavka 1. ovoga članka uređuju se ugovorom.

Članak 8.

U zračnoj luci mora se osigurati uporaba objekata, uređaja, postrojenja i opreme za prihvat i otpremu zrakoplova prema njihovoj namjeni, u skladu s propisima i međunarodnim ugovorima.

Članak 9.

Cjenik usluga koje pruža u zračnoj luci, Društvo objavljuje na način uobičajen u zračnom prometu.

Članak 9.a

(1) Koncesija za zračnu luku smatra se koncesijom za javne radove, odnosno koncesijom za javne usluge, u smislu zakona kojim se uređuju koncesije.
(2) Koncesija za zračnu luku daje se na rok ne dulji od 40 godina.

Članak 9.b

(1) Koncesijom se stječe pravo graditi i upravljati zračnom lukom što uključuje pružanje, koordinaciju i nadzor pružanja zemaljskih usluga ili pravo upravljati zračnom lukom što uključuje pružanje, koordinaciju i nadzor pružanja zemaljskih usluga.
(2) Koncesijom se može steći pravo graditi i upravljati određenim dijelom zračne luke ili pravo upravljati određenim dijelom zračne luke što uključuje pružanje pojedinih zemaljskih usluga.
(3) Koncesija iz stavka 1. ovoga članka uključuje i obvezu koncesionara osigurati pružanje posebnih usluga sukladno članku 5. stavku 2. ovoga Zakona.
(4) Koncesija se može dati za građenje i upravljanje zračnom lukom na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno u vlasništvu Društva u kojem su imatelji udjela Republike Hrvatska i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(5) Koncesija se može dati za upravljanje zračnom lukom u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno u vlasništvu Društva u kojem su isključivi imatelji udjela Republike Hrvatska i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 9.c

Pripremne radnje za davanje koncesije, po nalogu davatelja koncesije, provodi ministarstvo nadležno za civilni zračni promet (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) sukladno odredbama zakona kojim se uređuju koncesije.

Članak 9.d

(1) Postupak davanja koncesije provodi Ministarstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuju koncesije.
(2) U postupku davanja koncesije poštivat će se načela postupka utvrđena odredbama zakona kojim se uređuju koncesije.
(3) Kada koncesija ima obilježja projekta javno-privatnog partnerstva primjenjuju se i odgovarajuće odredbe propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo.

Članak 9.e

(1) Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja u postupku davanja koncesije donosi Vlada Republike Hrvatske kao davatelj koncesije u ime Republike Hrvatske.
(2) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, pored podataka utvrđenih odredbama zakona kojim se uređuju koncesije, sadrži i:
- osnove financiranja,
- uvjete za povjeravanje trećima pojedinih radova ili usluga koje su predmet koncesije,
- posebne uvjete kojima tijekom trajanja koncesije mora udovoljavati ponuditelj, a osobito glede zaštite i sigurnosti zračnog prometa,
- mjere očuvanja i zaštite okoliša.
(3) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja može sadržavati i druge odgovarajuće podatke u skladu s dokumentacijom za nadmetanje.

Članak 9.f

(1) Ugovorom o koncesiji određuju se prava i obveze davatelja koncesije i koncesionara u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa kojim se uređuju koncesije, dokumentacijom za nadmetanje, podacima iz obavijesti o namjeri davanja koncesije, odabranom ponudom te odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, kao što su:
- predmet koncesije,
- rok trajanja koncesije,
- osnove financiranja,
- posebni uvjeti kojima mora tijekom trajanja koncesije udovoljavati koncesionar, a osobito glede zaštite i sigurnosti zračnog prometa,
- visina naknade za koncesiju te način i uvjeti njezina plaćanja,
- uvjeti za povjeravanje trećima pojedinih radova ili usluga koje su predmet koncesije,
- mjere očuvanja i zaštite okoliša,
- prestanak ugovora o koncesiji,
- uvjete primopredaje zračne luke po prestanku ugovora o koncesiji.
(2) Kada koncesija ima obilježja javno-privatnog partnerstva na sadržaj ugovora o koncesiji primjenjuju se i odgovarajuće odredbe propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo.
(3) Davatelj koncesije mora odabranom najpovoljnijem ponuditelju ponuditi potpisivanje ugovora o koncesiji u roku od 20 dana od trenutka kada je odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja postala konačna.
(4) Ugovor o koncesiji mora se potpisati u roku od 60 dana od trenutka kada je odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja postala konačna.
(5) Ugovor o koncesiji sastavlja se u pisanom obliku, a potpisuju ga ministar nadležan za civilni zračni promet (u daljnjem tekstu: ministar) i odabrani najpovoljniji ponuditelj,
(6) Kada se koncesija daje za zračnu luku koja se upotrebljava i u vojne svrhe, na ugovor iz stavka 5. ovoga članka prethodnu suglasnost daje ministar nadležan za poslove obrane.

Članak 9.g

Naknada za koncesiju prihod je državnog proračuna, a dijeli se između države i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razmjerno njihovom udjelu u vlasništvu zračne luke, odnosno razmjerno njihovom udjelu u temeljnom kapitalu Društva.

Članak 9.h

Na sva ostala pitanja koja se odnose na koncesije, a nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju koncesije.

Članak 9.i

(1) Građenje zračnih luka u interesu je Republike Hrvatske.
(2) Na postupak izvlaštenja nekretnina radi građenja zračnih luka primjenjuju se propisi o izvlaštenju, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Uz prijedlog za izvlaštenje nekretnina prilažu se pravomoćna lokacijska dozvola te parcelacijski elaborat, odnosno drugi odgovarajući geodetski elaborat prema propisima kojima se uređuje katastar nekretnina.
(4) Vlasnik izvlaštene nekretnine radi građenja zračnih luka ima pravo na novčanu naknadu sukladno propisima o izvlaštenju, a može mu se umjesto novčane naknade dati u vlasništvo druga odgovarajuća nekretnina.
(5) Nekretnine koje su potrebne za građenje zračnih luka izvlašćuju se u korist Republike Hrvatske.
(6) Prijedlog za izvlaštenje nekretnine radi građenja zračnih luka u ime i za račun Republike Hrvatske podnosi Društvo.
(7) Prijedlog za izvlaštenje iz stavka 6. ovoga članka u ime i za račun Republike Hrvatske može podnijeti i koncesionar ako je na to posebno ovlašten ugovorom o koncesiji sklopljenim po odredbama ovoga Zakona.
(8) Pravne osobe iz stavka 6. i stavka 7. ovoga članka obveznici su plaćanja naknade u postupku izvlaštenja nekretnina radi građenja zračnih luka.

Članak 9.j

(1) Ako korisnik izvlaštenja želi stupiti u posjed nekretnina prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, podnosi zahtjev za stupanjem u posjed nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu za imovinskopravne poslove Grada Zagreba.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka odobrit će se ako korisnik izvlaštenja podnese dokaz da je prijašnjem vlasniku isplaćena naknada sukladno propisima o izvlaštenju, odnosno da mu je navedena naknada stavljena na raspolaganje, odnosno dokaz da je prijašnji vlasnik odbio primiti naknadu.
(3) O stupanju u posjed izvlaštenih nekretnina iz stavka 1. ovoga članka rješenje donosi nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno ured za imovinskopravne poslove Grada Zagreba u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva, ako utvrdi da je to neophodno zbog hitnosti slučaja ili da bi se otklonila znatnija šteta.
(4) Žalba protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 10.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona
- "Zračna luka Split", poduzeće s p.o. sa sjedištem u Kaštelima,
- "Zračna luka Dubrovnik", poduzeće s p.o. sa sjedištem u Čilipima,
- "Zračna luka Pula", poduzeće p.o. sa sjedištem u Puli,
- "Aerodrom Rijeka - Rivijera Kvarner", poduzeće p.o. sa sjedištem u Rijeci,
postaju pravne osobe u čijem temeljnom kapitalu Republika Hrvatska, županije na čijem se području nalazi zračna luka i jedinice lokalne samouprave određene ovim Zakonom, sudjeluju s ulozima određenim ovim Zakonom.
(2) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u sudski registar kao društva s ograničenom odgovornošću.

Članak 11.

Temeljni kapital društva s ograničenom odgovornošću iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona jednak je knjigovodstvenoj vrijednosti imovine pravnih osoba iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, utvrđenoj u bilanci, na dan 31. prosinca 1997.

Članak 12.

U temeljnom kapitalu društva iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona sudjeluju Republika Hrvatska 55%, te županije i jedinice lokalne samouprave u sljedećim postocima:
- "Zračna luka Split", Splitsko-dalmatinska županija 15%, Grad Kaštela 15%, Grad Trogir 10%, Grad Split 5%,
- "Zračna luka Dubrovnik", Dubrovačko-neretvanska županija 20%, Grad Dubrovnik 10%, Općina Konavle 15%,
- "Zračna luka Pula", Istarska županija 15%, Grad Poreč 15%, Grad Pula 8%, Grad Labin 3%, Grad Rovinj 2%, Grad Pazin 1%, Grad Buje 1%,
- "Aerodrom Rijeka - Rivijera Kvarner", Primorsko-goranska županija 20%, Grad Rijeka 10%, Grad Krk 4%, Grad Crikvenica 4%, Grad Opatija 4%, Općina Omišalj 3%.

Članak 13.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, "Zračna luka Zagreb", d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, čiji je član Grad Zagreb, postaje društvo s ograničenom odgovornošću čiji je član Republika Hrvatska, Zagrebačka županija, Grad Zagreb i Grad Velika Gorica.
(2) U temeljnom kapitalu društva iz stavka 1. ovoga članka sudjeluju Republika Hrvatska 55%, Zagrebačka županija 5%, Grad Zagreb 35% i Grad Velika Gorica 5%.

Članak 14.

(1) Dionice "Zračne luke Osijek", d.d. sa sjedištem u Osijeku i dionice "Zračne luke Zadar", d.d. sa sjedištem u Zadru, koje drži Hrvatski fond za privatizaciju, danom stupanja na snagu ovoga Zakona prenose se na Republiku Hrvatsku, županije na čijem području se nalazi zračna luka i jedinice lokalne samouprave određene ovim Zakonom. Ova dionička društva preoblikovat će se u društva s ograničenom odgovornošću, sukladno sa Zakonom o trgovačkim društvima.
(2) U temeljnom kapitalu društava iz stavka 1. ovoga članka, sudjeluje Republika Hrvatska 55%, te županije i jedinice lokalne samouprave u sljedećim postocima:
"Zračna luka Osijek", Osječko-baranjska županija 20%, Grad Osijek 25%,
"Zračna luka Zadar", Zadarska županija 20%, Grad Zadar 20%, Općina Zemunik Donji 5%.

Članak 15.

Poslovni udjeli članova društva iz članka 12., 13. i 14. ovoga Zakona određuju se u omjeru udjela u temeljnom kapitalu utvrđenih ovim Zakonom i preuzetih udjela sukladno odredbama članka 16. i 18. ovoga Zakona.

Članak 16.

(1) Ako neki od članova društava iz članka 12., 13. i 14. ovoga Zakona, odluči prenijeti svoj poslovni udjel ponudit će ga najprije većinskom vlasniku, a ako većinski vlasnik to odbije ponudit će ga ostalim članovima društva.
(2) Ako većinski vlasnik ili drugi član društva, iz stavka 1. ovoga članka, odbije preuzeti ponuđeni poslovni udjel, poslovni udjel može vlasnik ponuditi drugoj osobi.

Članak 17.

(1) Skupštine društava iz članka 12., 13. i 14. ovoga Zakona čine predstavnici članova tih društava.
(2) Republiku Hrvatsku u skupštinama društava iz stavka 1. ovoga članka, predstavlja ministar.
(3) Društva iz stavka 1. ovoga članka imaju nadzorne odbore.

Članak 18.

Ako članovi društva iz članka 12., 13. i 14. ovoga Zakona, ne sklope društveni ugovor u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u sudski registar upisat će se Republika Hrvatska kao jedini član društva.

Članak 19.

Iznimno od odredbe članka 2. stavka 1. i članka 14. ovoga Zakona, dionička društva koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnosti u zračnim lukama, nastavljaju radom kao dionička društva.

Članak 20.

Ministar će propis iz članka 4. ovoga Zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 21.

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona glede uvjeta za pružanje zemaljskih usluga te ispunjenja posebnih tehničkih i drugih uvjeta propisanih za rad zračnih luka obavlja Agencija za civilno zrakoplovstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuje zračni promet i i podzakonskim propisima donesenim na temelju tog zakona.
(2) Nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona koje se odnose na koncesije za zračne luke provodi se sukladno odredbama zakona kojim se uređuju koncesije.

Članak 22.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o iskorištavanju zrakoplovnih pristaništa ("Narodne novine", br. 31/73., 26/93. i 29/94.).

Članak 23.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 343-03/96-01/01
Zagreb, 30. siječnja 1998.
ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA
Predsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.