ZAKON

O SUSTAVU DRŽAVNE UPRAVE

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 75 od 13 kolovoza 1993; 127/00, 59/01, 199/03, 79/07)

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Poslovi državne uprave su neposredna provedba zakona, donošenje propisa za njihovu provedbu, obavljanje upravnog nadzora te drugi upravni i stručni poslovi.
Poslovi državne uprave uređuju se zakonom.

Članak 2.

Poslove državne uprave obavljaju tijela državne uprave.
Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se povjeritii tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti (u tekstu koji slijedi: pravne osobe koje imaju javne ovlasti).
(Objavljeno u "Narodnim novinama" broj 127 od 20. prosinca 2000:
"Na teme-lju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 119. stavka 1. Poslovnika Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora, Zastupnički dom Hrvatskoga sabora 14. prosinca 2000., daje
VJERODOSTOJNO TUMAČENjE
ČLANKA 2. STAVKA 2. ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUSTAVU DRŽAVNE UPRAVE ("Narodne novine", br. 48/99.)
Budući da je u primjeni odredbe članka 2. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine", br. 48/99.) došlo do dvojbe glede nespojivosti dužnosti pomoćnika ministra s članstvom u predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave tu odredbu va-lja primje-njivati sukladno rješe-nju sadržanom u članku 6. stavku 2. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ("Narodne novine", br. 90/92., 69/95., 49/96., 63/96. i 64/00.) prema kojoj dužnost pomoćnika ministra nije propisana nespojivom sa istovremenim članstvom u predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave i uprave odnosno jedinice lokalne samouprave.")

Članak 3.

Tijela državne uprave su ministarstva, središnji državni uredi Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: središnji državni uredi), državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama.
Ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije središnja su tijela državne uprave, a uredi državne uprave su prvostupanjska tijela državne uprave u županijama.

Članak 4.

Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti središnjih tijela državne uprave mogu se u županiji, gradu i općini osnivati područne jedinice.

Članak 5.

Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave mogu se u gradu odnosno općini osnivati ispostave.

Članak 6.

Ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda, državni tajnici u ministarstvima i ravnatelji državnih upravnih organizacija, dužnosnici su Republike Hrvatske.

Članak 6.a

Ravnatelji u ministarstvu, tajnici ministarstava, zamjenici državnog tajnika središnjih državnih ureda, zamjenici i pomoćnici ravnatelja državnih upravnih organizacija te predstojnici ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave, su rukovodeći državni službenici.
Državne službenike iz stavka 1. ovoga članka imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske, na temelju prethodno provedenog javnog natječaja, na način i u postupku određenom Zakonom o državnim službenicima.

Članak 7.

Poslove državne uprave u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici, koji se primaju u državnu službu na temelju javnog natječaja, ako zakonom nije što drugo određeno.
Pomoćno-tehničke poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici.
Prava, obveze, odgovornosti i način određivanja plaće državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave uređuju se propisima o državnim službenicima i namještenicima.

Članak 8.

Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost u središnjim tijelima državne uprave razmjerno njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske, a u uredima državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave, razmjerno njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu jedinice područne (regionalne) samouprave.
Kada pripadnici nacionalnih manjina iz stavka 1. ovoga članka podnose prijavu na natječaj za prijam u službu, imaju se pravo pozvati na ostvarivanje prava koja im pripadaju sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina."
Vlada Republike Hrvatske (u tekstu koji slijedi: Vlada) nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave.

Članak 9.

Vlada usklađuje i nadzire obavljanje poslova državne uprave.

Članak 10.

Sredstva za rad tijela državne uprave osiguravaju se u državnom proračunu.

Članak 11.

Sredstva za obavljanje poslova državne uprave povjeritiih tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom kojim su te ovlasti povjerene.

Članak 12.

Rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjeritiim im poslovima državne uprave je javan.
Javnost se može iskljućiti samo izuzetno, u slučajevima predviđenim zakonom.

Članak 13.

Štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjeritiim im poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska.

Članak 14.

U obavljanju poslova iz svog djelokruga tijela državne uprave samostalna su u granicama zakonskih ovlasti.

Članak 15.

Protiv pojedinačnih akata, radnji i mjera tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjeritiim im po slovima državne uprave, donijetih u prvom stupnju, može se podnijeti žalba a u slučaju da žalba nije dopuštena za tražiti sudska zaštita.

II. POSLOVI DRŽAVNE UPRAVE

1. Neposredna provedba zakona i drugih propisa

Članak 16.

Tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravne osobe koje imaju javne ovlast neposredno primjenjujući zakone i drugi propise, rješavaju u upravnim stvarima, vode propisane očevidnike, izdaju uvjerenja i druge potvrde te obavljaju i druge upravne stručne poslove.

2. Donošenje provedbenih propisa

Članak 17.

Ministri državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni, u granicama date ovlasti.

Članak 18.

Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene.
Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje.
Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u "Narodnim novinama", a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave, ako tim propisima nije izuzetno određn da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu danom objave.

3. Provedba upravnog nadzora

Članak 19.

U provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonito rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u povjeritiim im poslovima državne uprave.

Članak 20.

U provedbi upravnog nadzora, tijela državne uprave nadziru osobito :
1. zakonitost rada i postupanja,
2. rješavanje u upravnim stvarima,
3. djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave,
4. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje poslova državne uprave te
5. odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama.

Članak 21.

Ako u provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave ocijene da postoje određene nezakonitosti ili nepravilnosti u donošenju propisa odnosno općih akata, radu ili postupanju, da postoje nedostaci u rješavanju upravnih stvari, da je unutarnje ustrojstvo nesvrhovito, da ne zadovoljava stručna osposobljenost ili da ne postoji odgovarajući odnos službenika i namještenika prema strankama, poduzet će mjere iz svoje nadležnosti u svrhu otklanjanja uočenih nezakonitosti ili nepravilnosti, a osobito:
1. zahtijevati izvješća, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave,
2. raspraviti stanje izvršavanja poslova državne uprave i predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave,
3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti odgovarajućih službenika odnosno namještenika,
4. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadležnosti tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovIastima na njihov trošak, kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a tijelo državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili određeni posao državne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku.
5. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom.

Članak 22.

U granicama svog djelokruga:
1. ministarstva središnji državni uredi i državne upravne organizacije nadziru rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjeritiim im poslovima državne uprave,
2. uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave nadziru rad tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjeritiim im poslovima državne uprave na području županije.
Nadležno ministarstvo središnji državni ured, odnosno državna upravna organizacija može u obavljanju poslova državne uprave koji su povjereni tijelima županije, grada, odnosno općine davati županu, gradonačelniku, odnosno načelniku naredbe u skladu sa zakonom.
Pojedinačnom naredbom ne može se odredivati način rješavanja određene, pojedinačne upravne stvari.

4. Posebne odredbe o inspekctjskom nadzoru

Članak 23.

U provedbi inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima.
Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora, kad je to određeno posebnim zakonom (u tekstu koji slijedi: inspektori).

Članak 24.

Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju županijski odnosno gradski uredi, a u drugom stupnju ministarstva, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.
Ministarstva mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadležnosti ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave.

Članak 25.

Inspektori imaju posebnu iskaznicu, kojom se dokazuje njihovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
Način vođenja očevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje nadležni ministar.

Članak 26.

Inspektori imaju pravo, u skladu sa zakonom i drugim propisima, pregledati i poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari kod nadziranih osoba, saslušati pojedine osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba, kao i obavljati druge radnje u skadu sa svrhom inspekcijskog nadzora.

Članak 27.

Prilikom provođenja inspekcijskog nadzora inspektori su dužni postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena tajna.
Službenici tijela državne uprave, državnih tijela, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih pravnih osoba dužni su inspektora upozoriti što se po propisima, odnosno po njihovim općim aktima smatra tajnom.

Članak 28.

Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom i drugim propisima:
1. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u odredenom roku,
2. podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu,
3. poduzeti i druge mjere odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.

Članak 29.

O izvršenom pregledu, utvrđenom stanju i poduzetim odnosno naređenim mjerama i radnjama, inspektor sastavlja zapisnik.
Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uručuje fizičkoj osobi ili službenoj osobi državnog tijela. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe.
Inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima.

Članak 30.

Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje, u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti.

Članak 31.

Ako se inspektoru prilikom provođenja inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave.

Članak 32.

Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran, ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu ili drugim propisima bio dužan poduzeti, odnosno odrediti, ako prekorači svoje zakonske i drugim propisima utvrđene ovlasti, ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nedostacima te u drugim slučajevima previđenim posebnim zakonom.

5. Drugi upravni i stručni poslovi

a) Praćenje stanja

Članak 33.

Tijela državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti, izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge prikladne načine.
Na temelju izrađenih stručnih podloga (izvješća, elaborata, analiza itd) te na drugi način prikupljenih saznanja o stanju u svom djelokrugu, tijela državne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti.

b) Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi

Članak 34.

Tijela državne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga, izrađuju stručne podloge za rješavanje ili objašnjenje određenih pojava, pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnička pitanja te obavljaju i druge stručne poslove za potrebe tijela izvršne vlasti.

Članak 35.

Tijela državne uprave obavljaju i druge stručne poslove iz svog djelokruga, ostvaruju domaću i inozemnu stručnu suradnju te u granicama svog djelokruga daju odgovarajuća objašnjenja pravnim osobama i građanstvu.

III. USTROJSTVO DRŽAVNE UPRAVE

A) MINISTARSTVA I DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE

1. Državna ministarstva

Članak 36.

Državna ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u upravnim područjima u kojim poslove državne uprave obavljaju isključivo ministarstva.

1. Ministarstva

Članak 37.

Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja.
U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva.
Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave, zavodi i ravnateljstva.

Članak 38.

Ministarstva obavljaju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga, a osobito:
1. neposredno primjenjuju zakone i druge propise,
2. osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa,
3. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa,
4. rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom ovlašteni te u drugom stupnju, ako zakonom nije što drugo određeno.
5. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
6. vode propisane očevidnike,
7. prate stanje u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima predlažu poduzimanje odgovarajućih mjera,
8. izrađuju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima,
9. osiguravaju suradnju stručnih i znanstvenih ustanova te predlažu nadležnim državnim tijelima ustrojavanje odredenih službi i stručnih ustanova.

a) Ministar

Članak 39.

Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a osobito:
1. provodi utvrđenu politiku Vlade,
2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten,
3. brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajedničkog interesa, osigurava suradnju ministarstva s državnim tijelima, jedinicama lokalne samouprave i uprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama,
4. prema državnim službenicima i namještenicima poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim propisima u slučaju povrede službene dužnosti.
Ministar ima i druge obveze i ovlasti utvrđene posebnim zakonom, odnosno drugim propisima.

b) Zamjenik ministra

Članak 40.

Ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika koje na prijedlog predsjednika Vlade imenuje Vlada Republike Hrvatske.
Državni tajnik za svoj rad odgovara Vladi i ministru.
Ukoliko je u ministarstvu imenovano više državnih tajnika, ministar će odrediti koji će ga od tajnika zamjenjivati u slučaju odsutnosti ili spriječenosti.

c) Tajnik ministarstva

Članak 41.

Tajnik ministarstva neposredno usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva, poduzima mjere za osiguravanje učinkovitosti u radu, brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad, nadzire rad državnih službenika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.
Tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru i Vladi.

d) ravnatelj u ministarstvu

Članak 42.

Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj.
Ravnatelj je za svoj rad odgovoran ministru.

e) Upravne organizecije u sastavu ministarstva

Članak 43.

Upravne organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao:
1. uprave, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva u kojem se obavljaju pretežito upravni poslovi, s određenim stupnjem samostalnosti u radu,
2. zavodi, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju pretežito stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju posebne načine rada unutar ministarstva. Zavodima se izuzetno mogu povjeriti i određeni upravni poslovi, ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova.
3. ravnateljstva, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju odredeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi, kada obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu, samostalnost djelovanja i posebne načine rada unutar ministarstva.

2. Središnji državni uredi

Članak 44.

Središnji državni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja koja su od posebnog značaja za učinkovitiji rad Vlade.
Središnji državni uredi obavljaju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga, a osobito:
1. izrađuju prijedloge strateških dokumenata i stručno obrađuju pitanja od osobitog značaja za učinkovitiji rad Vlade,
2. izrađuju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima,
3. neposredno primjenjuju zakone i druge propise i o osiguravaju njihovu provedbu,
4. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa,
5. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlašteni,
6. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
7. vode propisane očevidnike i evidencije,
8. prate stanje u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima predlažu poduzimanje odgovarajućih mjera,
9. osiguravaju suradnju stručnih i znanstvenih ustanova te predlažu nadležnim državnim tijelima ustrojavanje određenih službi i stručnih ustanova,
10. ostvaruju suradnju s drugim tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim pravnim osobama,
11. ostvaruju međunarodnu suradnju,
12. prikupljaju, sređuju i razlučuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni i obavljaju druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima.

Središnji državni uredi

Članak 44a

Središnjim državnim uredom upravlja državni tajnik.
Državni tajnik središnjeg državnog ureda za svoj rad odgovara predsjedniku Vlade.
Državni tajnik predstavlja središnji državni ured i upravlja njegovim radom, a osobito:
1. brine o provedbi zakona i drugih propisa,
2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten,
3. brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajedničkog interesa osigurava suradnju središnjeg državnog ureda s drugim državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama,
4. poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu, raspoređuje poslove i daje naputke za rad, brine se o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad i poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim propisom za utvrđivanje odgovornosti za povrede službene dužnosti.
Državni tajnik ima i druge obveze i ovlasti utvrđene zakonom i drugim propisima.

Članak 44.b

Državni tajnik može imati jednog ili više zamjenika.
Zamjenik državnog tajnika je za svoj rad odgovoran državnom tajniku.
Zamjenik državnog tajnika koordinira obavljanje poslova državne uprave u pojedinom upravnom području središnjeg državnog ureda i obavlja druge poslove koje mu povjeri državni tajnik.
Ukoliko je u središnjem državnom uredu imenovano više zamjenika, držani tajnik će odrediti koji će ga od zamjenika zamjenjivati u slučaju odsutnosti ili spriječenosti.

3. Državne upravne organizacije

Članak 45.

Državne upravne organizacije osnivaju se u pravilu kao državne uprave, zavodi i ravnateljstva.
Državne uprave se ustrojavaju za obavljanje određenih upravnih i drugih stručnih poslova koji zahtijevaju posebno ustrojenu samostalnu upravnu službu.
Državna ravnateljstva se ustrojavaju za obavljanje određenih gospodarskih poslova, kad obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu, samostalnost djelovanja i posebne načine rada.

Članak 46.

Državne upravne organizacije obavljaju upravne, stručne i druge poslove iz svog djelokruga, a osobito:
1. proučavaju i istražuju određena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih načina rada, a koje je nužno obavljati u okviru državne uprave,
2. vode propisane očevidnike,
3. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlašteni,
4. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa,
5. pripremaju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima,
6. ostvaruju suradnju s tijelime državne uprave, jedinicama lokalne samouprave i uprave te drugim pravnim osobama,
7. ostvaruju međunarodnu suradnju,
8. prikupljaju, sređuju i razlučuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni,
9. obavljaju i druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima.

Članak 47.

Radom državnih upravnih organizacija upravlja ravnatelj.
Ravnatelja državnih upravnih organizacija imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade. Za svoj rad ravnatelj je odgovoran Vladi.
Ravnatelj predstavlja državnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom, a osobito:
1. brine o provedbi zakona i drugih propisa,
2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten,
3. nadzire zakonitost i pravovremenost izvršavanja poslova i poduzima mjere za osiguravanje učinkovitosti u radu, raspoređuje poslove i daje naputke za rad, brine se o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad i poduzima mjere za utvrđivanje odgovornosti za povrede službene dužnosti određene zakonom.
Ravnateljima i druge ovlasti i obveze određene zakonom i drugim propisima.

Članak 48.

Ravnatelj državne upravne organizacije može imati zamjenika.
Zamjenik je za svoj rad odgovoran ravnatelju i Vladi.
Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj.
Ako nije imenovan zamjenik ravnatelja, Vlada određuje osobu koja će zamjenjivati ravnatelja.

Članak 49.

Ravnatelj državne upravne organizacije može imati jednog ili više pomoćnika. .
Pomoćnik ravnatelja upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice državne upravne organizacije te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj.
Pomoćnik ravnatelja je za svoj rad odgovoran ravnatelju i Vladi.

B) DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJI, GRADU, ODNOSNO OPĆINI

1. Uredi državne uprave

Članak 50.

Za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području jedinice područne (regionalne) samouprave ustrojava se ured državne uprave.
Unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave uređuje se uredbom Vlade.

Članak 51.

Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave obavlja upravne i druge stručne poslove u upravnim područjima za koja je ustrojen, a osobito:
1. neposredno provodi zakone i druge propise i osigurava njihovu provedbu,
2. rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako to posebnim zakonom nije stavljeno u nadležnost središnjim tijelima državne uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te povjereno tijelima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave,
3. provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
4. prati stanje u svom djelokrugu, te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja u pojedinim upravnim područjima.

2. Predstojnik ureda državne uprave

Članak 52.

Radom ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave upravlja predstojnik.
Predstojnik ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave je čelnik tog ureda.
Za obavljanje poslova u uredu državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave predstojnik ureda odgovoran je Vladi i čelniku središnjeg tijela državne uprave nadležnom za odgovarajuće upravno područje.

Članak 53.

Natječaj za izbor predstojnika ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.

Članak 54.

Predstojnik ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave upravlja radom ureda, a osobito:
1. brine o provedbi zakona i drugih propisa,
2. nadzire zakonitost i pravovremenost obavljanja poslova, usklađuje rad u uredu državne uprave i provodi neposredan nadzor nad radom u uredu, poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu, raspoređuje poslove, daje upute za rad, brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad te poduzima mjere za utvrđivanje odgovornosti za povrede službene dužnosti određene zakonom,
3. obavlja nadzor nad poslovima državne uprave u ispostavama u općinama i gradovima,
4. osigurava suradnju ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave s tijelima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

Članak 55.

Predstojnik ureda državne uprave može imati zamjenika kojeg imenuje i razrješava državni tajnik nadležan za poslove opće uprave, na prijedlog predstojnika ureda, a na temelju prethodno provedenog javnog natječaja.
Zamjenik predstojnika ureda državne uprave zamjenjuje predstojnika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti te obavlja druge poslove koje mu povjeri predstojnik.
Ako zamjenik predstojnika ureda državne uprave ne bude imenovan, državni tajnik nadležan za poslove opće uprave određuje državnog službenika koji će obavljati poslove zamjenika predstojnika ureda državne uprave, ali ne duže od šest mjeseci.

3. Ispostave ureda državne uprave

Članak 56.

Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i općinama koje odredi Vlada na prijedlog predstojnika ureda državne uprave.
Ispostavom upravlja voditelj ispostave koji je za svoj rad i rad u ispostavi odgovoran predstojniku ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave.

Članak 57.

Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u povjeritiim im poslovima državne uprave :
1. rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost,
2. vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde,
3. obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost.

Članak 58.

Za zakonito i stručno obavljanje povjeritiih poslova državne uprave, odgovorni su župan gradonačelnik, odnosno općinski načelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima.

Članak 59.

Na službenike koji obavljaju povjerene poslove državne uprave u jedinicama lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje stručna sprema i stručno osposobljavanje državnih službenika i namještenika.

D) UNUTARNjE USTROJSTVO TIJELA DRŽAVNE UPRAVE

Članak 60.

Unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave uređuju se uredbom Vlade.
Uredbom Vlade određuju se unutarnje ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave i njihov djelokrug, način upravljanja tim jedinicama, okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz nadležnosti tih jedinica, način planiranja poslova, radno vrijeme, održavanje uredovnih dana, kao i druga pitanja od osobitog značaja za rad tijela državne uprave.
Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave iz stavka 1. ovoga članka, pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje se broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom Vlade.

Članak 61.

Pravilnik o unutarnjem redu iz članka 60. stavka 3. ovoga Zakona donose:
1. za ministarstvo, ministar,
2. za središnji državni ured, državni tajnik,.
3. za državne upravne organizacije, ravnatelj,
4. za ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, predstojnik.

E) ODNOSI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PREMA TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE, JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI, MEUSOBNI ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I NjIHOVI ODNOSl PREMA JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI

1. Odnosl Vlade Republike Hrvatske prema tijelima državne uprave, jedlnicama lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti

Članak 62.

U provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave Vlada može:
1. ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave u povjeritiim im poslovima državne uprave,
2. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjeritiim im poslovima državne uprave s Ustavom i zakonom,
3. raspraviti stanje u pojedinom tijelu državne uprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo, tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog djelokruga, a osobito razrješiti, odnosno predložiti razrješenje čelnika tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te zakonom kojim im je ovlaštenje povjereno,
4. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika,
5. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.

2. Međusobnl odnosi tijela državne uprave

Članak 63.

Ministarstva središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su međusobno surađivati i pružati jedni drugima stručnu pomoć u svom djelokrugu, dostavljati obavijesti o podacima o kojima vode službene očevidnike, usklađivati planove rada, osnivati zajedničke stručne komisije i radne grupe za pitanja od zajedničkog interesa, priređivati zajednička stručna savjetovanja te podsticati i ustrojavati i druge oblike međusobne suradnje.

Članak 64.

Ministarstva središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave pružati stručnu pomoć, a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi s izvršavanjem zakona i drugih propisa, davati stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u županijskim, odnosno gradskim uredima.

Članak 65.

Ministarstva središnji državni uredi provode upravni nadzor nad radom županijskih, odnosno gradskih ureda i poduzimaju odgovarajuće mjere, a osobito pokreću postupak za utvrđivanje odgovornosti državnih službenika te neposredno izvršavaju poslove iz nadležnosti županijskog, odnosno gradskog ureda kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave nije postupio sukladno prethodno datim napucima, u za to ostavljenom mu primjerenom roku.

3. Odnosi tijela državne uprave prema jedinicama lokalne samouprave i uprave odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti

Članak 66.

Tijela državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova državne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito:
1. nadzirati zakonitost, pravovremenost i pravilnost obavljanja povjeritiih poslova državne uprave,
2. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave, a osobito obustaviti od izvršenja opće akte tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u povjeritiim im poslovima državne uprave te predložiti Vladi Republike Hrvatske poduzimanje mjera iz članka 62. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona, predložiti razrješenje čelnika pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te zakonom kojim je ovlaštenje povjereno,
3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti,
4. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.
Tijela državne uprave dužna su u obavljanju poslova državne uprave surađivati s tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć, a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa, davati im stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne uprave.

IV. SREDSTVA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE

Članak 67.

Sredstva za rad tijela državne uprave utvrđuju se državnim proračunom.
Tijela državne uprave dužna su Vladi Republike Hrvatske dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloženjem najkasnije do 30. rujna tekuće godine.
Ako se u tijeku proračunske godine značajno poveća opseg rada tijela državne uprave na temelju zakona ili drugih propisa, za obavljanje tih djelatnosti osigurat će se dodatna sredstva, a ako se opseg predviđene djelatnosti smanji, smanjit će se osigurana sredstva, razmjerno smanjenju djelatnosti tijela državne uprave.

Članak 68.

Ako više tijela državne uprave ima određene zajedničke materijalne troškove (grijanje, osvjetljenje, čišćenje itd), Vlada Republike Hrvatske može, u dogovoru s tim tijelima, odrediti da se sredstva za pokriće tih materijalnih troškova doznačuju samo jednom od tih tijela.
Tijelo državne uprave dužno je održavati opremu, zgrade i drugu imovinu, osigurati je u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan očevidnik, u skladu s posebnim propisima.

Članak 69.

Tijelo državne uprave može određene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom državne uprave te s tijelom jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti.
Zajedničko korištenje stvari opreme uređuje se ugovorom između tijela državne uprave, odnosno tijela jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.
Vlada Republike Hrvatske može odrediti obvezatno zajedničko korištenje stvari opreme od strane dva ili više tijela državne uprave.

Članak 70.

Čelnici tijela državne uprave odlučuju o korištenju novčanih sredstava, fonda opreme, o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme, o prenošenju prava korištenja, o rashodovanju, prodaji, o davanju ili uzimanju na poslugu ili u zakup tih stvari, do visine vrijednosti koju odredi Vlada.
Oprema tijela državne uprave može se povjeritii bez naknade samo na drugo državno tijelo, a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu lokalne samouprave i uprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti.

Članak 71.

O raspoređivanju i korištenju sredstava tijela državne uprave odlučuje čelnik tijela državne uprave, u skladu s državnim proračunom.
Raspoređivanje sredstava tijela državne uprave obavlja se predračunom, a konačna raspodjela tih sredstava godišnjim obračunom tijela državne uprave.
Predračun o rasporedu sredstava donosi se prije početka godine na koju se odnosi, a najkasnije 15 dana nakon usvajanja državnog proračuna.

Članak 72.

Za zakonito korištenje sredstava tijela državne uprave odgovorni su čelnik tijela državne uprave, kao izvršitelj, i računopolagač.
Čelnik tijela državne uprave može, u skladu s propisima, svoju ovlast izvršitelja povjeritii na jednog ili više pomoćnih izvršitelja.

Članak 73.

Godišnjim obračunom tijela državne uprave obavlja se konačna raspodjela sredstava tijela državne uprave.
Tijela državne uprave vode podatke o stanju i kretanju sredstava u skladu s posebnim propisima.
Ministar financija donosi bliže propise o financijskom i materijalnom poslovanju tijela državne uprave i o dužnostima, pravima i obvezama izvršitelja i računopolagača u tijelima državne uprave, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.

V. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJE(TENICI

Članak 74. do 81.

(Brisani)

VI. ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I GRAANA

Članak 82.

Odnosi tijela državne uprave i građana temelje se na međusobnoj suradnji i povjerenju te poštivanju dostojanstva ljudske osobe.
Tijela državne uprave dužna su davati građanima i pravnim osobama podatke, obavijesti i upute i pružati im stručnu pomoć u poslovima radi kojih se obraćaju tijelima državne uprave.
Tijela državne uprave dužna su upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvještavati je o svom radu putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način.
Davanje određenih izvješća može se uskratiti samo ako bi iznošenje podataka predstavljalo povredu dužnosti čuvanja službene tajne, ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana i pravnih osoba.

Članak 83.

Izvješća o obavljanju poslova državne uprave mogu davati ministri državni tajnici središnjih državnih ureda ravnatelji državnih upravnih organizacija, predstojnici ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Čelnici iz stavka 1. ovoga članka mogu za davanje odgovarajućih izvješća ovlastiti i pojedine državne službenike.
Državni službenici koji su ovlašteni davati odgovarajuća izvješća osobno su odgovorni za njihovu točnost i pravodobnost. Neovlašteno davanje izvješća ili davanje netočnih , izvješća predstavlja težu povredu službene dužnosti.

Članak 84.

Ministri državni tajnici središnjih državnih ureda, ravnatelji državnih upravnih organizacija, predstojnici ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave, odnosno državni službenik kojeg oni ovlaste, može o značajnijim pitanjima obavljanja poslova državne uprave održavati konferencije s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja.
Ministri, odnosno ravnatelji državnih upravnih organizacija mogu odlučiti da se nacrti propisa koje pripremaju, a za koje je javnost osobito zainteresirana, objave putem sredstava javnog priopćavanja, kao i da se pozovu svi zainteresirani da na nacrt propisa iznesu svoje primjedbe.

Članak 85.

Kad tijela državne uprave održavaju savjetovanja ili druge oblike stručne obrade pitanja iz svog djelokruga, o tome se obvezatno upoznaje javnost putem tiska i drugih oblika javnog priopćavanja te omogućava nazočnost predstavnika sredstava javnog priopćavanja.

Članak 86.

Tijela državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustrojiti tako da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvarivati svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati svoje građanske dužnosti.

Članak 87.

U rješavanju u upravnim stvarima ne smije se zahtijevati od stranaka da u postupku pribavljaju uvjerenja o činjenicama o kojima tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravne osobe koje imaju javne ovlasti vode službene očevidnike.Takva uvjerenja moraju se pribaviti po službenoj dužnosti.

Članak 88.

Kad se u upravnom postupku građani i pravne osobe odnosno njihovi zastupnici i punomoćnici odazovu pozivu, a bez njihove krivnje službena radnja radi koje su pozvani nije obavljena, imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih troškova.
O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje zaključkom voditelj postupka koji je pozvao stranku, na temelju propisa kojim se uređuje naknada troškova svjedocima, u upravnom postupku.
Protiv zaključka iz stavka 2. ovoga članka, stranka može uložiti žalbu tijelu nadležnom za rješavanje u drugom stupnju. Ako nema tijela drugog stupnja, protiv zaključka se neposredno može pokrenuti upravni spor.
Troškovi iz stavka 1. ovoga članka, isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak.
Ukoliko službena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepažnje službene osobe, postoji pravo regresa prema službenoj osobi za isplaćenu naknadu troškova.

Članak 89.

Tijela državne uprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje prigovora i pritužbi na rad tijela državne uprave, kao i na nepravilan odnos državnih službenika kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojiti prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.
Tijela državne uprave dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje prigovora i pritužbi (kutija za pritužbe, knjiga pritužbi itd), kao i omogućiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritužbe.
Prigovore, odnosno pritužbe obvezatno razmatra čelnik tijela državne uprave na čiji se rad odnose prigovori i pritužbe.
Na podnijete prigovore i pritužbe, čelnik tijela državne uprave dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora odnosno pritužbe.

Članak 90.

O poduzetim mjerama za unapređivanje odnosa prema građanima i pravnim osobama, o podnesenim prigovorima odnosno pritužbama te značajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete, predstojnici ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave dužni su izvijestiti nadležna ministarstva središnje državne urede, odnosno državne upravne organizacije.

Članak 91.

Trajanje radnog vremena u tjednu, dnevni raspored radnog vremena, kao i druga pitanja u svezi radnog vremena u tijelima državne uprave uređuje Vlada svojom uredbom.

Članak 92.

Za obavljanje određenih upravnih poslova mogu se ustanoviti uredovni dani u mjestima izvan sjedišta uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave i njihovih ispostava.
Predstojnik ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave određuje poslove koji će se obavljati u uredovne dane te mjesto i vrijeme njihova održavanja.
Građani i pravne osobe moraju biti na prikladan način javno obaviješteni o poslovima koji će se obavljati na uredovne dane te o mjestu i vremenu njihova održavanja.

Članak 93.

Na zgradama u kojima su smještena tijela državne uprave mora biti istaknut naziv tijela.
Na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela državne uprave.
Na ulazu u službene prostorije moraju biti istaknuta osobna imena državnih službenika i namještenika i naznaka poslova koje obavljaju.

Članak 94.

Neposredan nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela državne uprave obavlja ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.

Članak 95.

Na način propisan u odredbama članaka 82. do 93. ovoga Zakona dužne su postupati i jedinice lokalne samouprave i uprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti u obavljanju povjeritiih im poslova državne uprave.

VII. PRIJELAZNE I ZAKLjUČNE ODREDBE

Članak 96.

Ustrojstvo i djelokrug tijela državne uprave uskladit će se s odredbama ovoga Zakona najkasnije do 31. prosinca 1993 godine.

Članak 97.

Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedina upravna područja, u roku iz članka 96. ovoga Zakona, uredit će se nadležnost za obavljanje poslova državne uprave.
Do donošenja posebnih zakona iz stavka 1. ovoga članka, poslove državne uprave obavljat će organi uprave i službe dosadašnjih općina koji su ih obavljali do stupanja na snagu ovoga Zakona.
Posebnom uredbom Vlade uredit će se ustrojavanje županijskih, odnosno gradskih ureda, način i postupak preuzimanja poslova državne uprave, djelatnika i dokumentacije dosadašnjih organa uprave i službi općina, sukladno promjenama ustrojstva, djelokruga i načina rada koji proistječu iz odredbi ovog i posebnih zakona iz stavka 1. ovoga članka.
Djelatnicima organa uprave i službi koji ne budu preuzeti do roka iz članka 96. ovoga Zakona od tijela državne uprave. odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave, prestaje radni odnos, na temelju zakona kojim se uređuju radni odnosi u državnoj upravi.

Članak 98.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vrijediti Zakon o upravi ("Narodne novine", br. 16/78., 50/78., 29/85., 41/90., 47/90. i 53A/91.), osim u dijelu kojim se uređuju radni odnosi radnika u organima uprave, do donošenja propisa o državnim službenicima i namještenicima, odnosno njihovim plaćama.

Članak 99.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 023-03/93-01/01
Zagreb, 29. srpnja 1993.
ZASTUPNlČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora
Stjepan Mesić, v. r.