ZAKON

O SPRJEČAVANjU SUKOBA INTERESA U OBNAŠANjU JAVNIH DUŽNOSTI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 163 od 16 listopada 2003, 94/04, 48/05, 141/06, 60/08, 38/09, 92/10)

OPĆA ODREDBA

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje sprječavanje sukoba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti.
(2) Sukob interesa je situacija u kojoj su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost dužnosnika u obavljanju javne dužnosti.
(3) U obnašanju javne dužnosti dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa.

POJAM DUŽNOSNIKA

Članak 2.

(1) Dužnosnici u smislu ovoga Zakona jesu:
- Predsjednik Republike Hrvatske,
- predsjednik i potpredsjednici Hrvatskoga sabora,
- zastupnici u Hrvatskom saboru,
- predsjednik i članovi Vlade Republike Hrvatske,
- predsjednik i suci Ustavnog suda Republike Hrvatske,
- guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske narodne banke,
- glavni državni revizor i njegovi zamjenici,
- pučki pravobranitelj i njegovi zamjenici,
- pravobranitelj za djecu i njegovi zamjenici,
- pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegovi zamjenici,
- pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegovi zamjenici,
- tajnik Hrvatskoga sabora,
- tajnik Vlade Republike Hrvatske,
- glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske,
- tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske,
- zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora,
- državni tajnici,
- ravnatelji državnih upravnih organizacija,
- predsjednik i zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju,
- ravnatelj i pomoćnici ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
- direktor, zamjenik direktora i pomoćnici direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
- direktor i zamjenik direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za zaštitu zdravlja na radu,
- ravnatelj i pomoćnici ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,
- glavni državni rizničar,
- glavni inspektor Državnog inspektorata,
- ravnatelji agencija i direkcija Vlade Republike Hrvatske te ravnatelji zavoda koje imenuje Vlada Republike Hrvatske,
- dužnosnici u Uredu predsjednika Republike Hrvatske koje imenuje Predsjednik Republike Hrvatske sukladno odredbama posebnog zakona i drugih pravnih akata,
- načelnik i zamjenici načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske,
- glavni inspektor obrane,
- zapovjednici i zamjenici zapovjednika grana Oružanih snaga Republike Hrvatske i Zapovjedništva za potporu, ravnatelj i zamjenik ravnatelja Hrvatskoga vojnog učilišta te zapovjednik Obalne straže Republike Hrvatske,
- predsjednik, potpredsjednici i članovi Državnoga izbornog povjerenstva Republike Hrvatske
- predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koji su u cijelosti u državnom vlasništvu,
- župani i gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici,
- gradonačelnici, općinski načelnici i njihovi zamjenici,
- članovi Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave.
(2) Dužnosnicima u smislu ovoga Zakona smatrat će se i drugi obnašatelji dužnosti koje imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) ili Predsjednik Republike Hrvatske ako je to određeno aktom o izboru, potvrdi ili imenovanju.
(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne odnose se na osobe koje imenuje Predsjednik Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

NAČELA DJELOVANjA

Članak 3.

(1) Dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana.
(2) Dužnosnici su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani, odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali.
(3) Dužnosnici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana. Dužnosnici ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost.
(4) Građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba.

POVEZANE OSOBE

Članak 4.

U smislu ovoga Zakona povezane osobe su bračni ili izvanbračni drug dužnosnika, njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, posvojitelj i posvojenik, srodnici u pobočnoj lozi do drugog stupnja i srodnik po tazbini do prvog stupnja, te ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s dužnosnikom.

POSTUPANjE DUŽNOSNIKA U DVOJBI O POSTOJANjU SUKOBA INTERESA

Članak 5.

(1) U slučaju dvojbe je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti, dužnosnici moraju zatražiti mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).
(2) U procjeni postojanja sukoba interesa posebno će se voditi računa o prirodi dužnosti koju dužnosnik obavlja.
(3) Nakon izbora ili imenovanja na javnu dužnost dužnosnik je dužan urediti svoje privatne poslove kako bi se spriječio predvidljivi sukob interesa, a ako se takav sukob pojavi dužnosnik je dužan razriješiti ga tako da zaštiti javni interes. U slučaju dvojbe o mogućem sukobu interesa dužnosnik je dužan učiniti sve što je potrebno da odijeli privatni od javnog interesa.

ZABRANjENA DJELOVANjA DUŽNOSNIKA

Članak 6.

Dužnosnicima je zabranjeno postupati na sljedeći način:
a) primiti ili zahtijevati korist ili obećanje koristi radi obavljanja dužnosti,
b) ostvariti ili dobiti pravo u slučaju da se krši načelo jednakosti pred zakonom,
c) zlouporabiti posebna prava dužnosnika koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti,
d) primiti dodatnu naknadu za poslove obnašanja javnih dužnosti,
e) tražiti, prihvatiti ili primiti vrijednost ili uslugu radi glasovanja o bilo kojoj stvari, ili utjecati na odluku nekog tijela ili osobe radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe,
f) obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za dar ili obećanje dara,
g) utjecati na dobivanje poslova ili javnih nabavki,
h) koristiti povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe,
i) na koji drugi način koristiti položaj dužnosnika utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti kako bi postigli osobni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu ili pravo, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi.

OBAVJEŠTAVANjE O IMOVINSKOM STANjU DUŽNOSNIKA

Članak 7.

(1) Dužnosnici su obvezni u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost podnijeti izvješće Povjerenstvu s podacima o dužnosti koju obavljaju profesionalno ili neprofesionalno, o ostalim dužnostima koje obnašaju, odnosno djelatnostima koje obavljaju, o djelatnosti koju su obavljali neposredno prije stupanja na dužnost i s podacima o svojoj imovini, te imovini svoga bračnog druga i malodobne djece, sa stanjem na taj dan.
(2) Dužnosnici su obvezni u roku od 30 dana po prestanku obnašanja javne dužnosti podnijeti izvješće Povjerenstvu o svojoj imovini, a ako je tijekom obnašanja javne dužnosti došlo do bitne promjene glede imovnog stanja dužni su o tome podnijeti izvješće Povjerenstvu, istekom godine u kojoj je promjena nastupila.
(3) Dužnosnici koji su na izborima ponovno izabrani ili imenovani na istu dužnost, bez obzira da li dužnost obnašaju profesionalno ili neprofesionalno, obvezni su u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost, na početku novog mandata, podnijeti izvješće Povjerenstvu o svojoj imovini te imovini bračnog druga i malodobne djece, sa stanjem na taj dan.
(4) Podaci o imovini dužnosnika obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini.
(5) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.
(6) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:
- nekretninama stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba,
- pokretninama veće vrijednosti,
- poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima,
- novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos neto prihoda dužnosnika,
- dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama,
- dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od samostalne djelatnosti, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala, dohotku od osiguranja i drugom dohotku,
- primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.
(7) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 5. alineje 2. ovoga članka podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi, radni strojevi, lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 10.000,00 kuna, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.
(8) Obrazac izvješća iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Povjerenstvo.
(9) Podaci iz iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka su javni i mogu se objaviti bez suglasnosti dužnosnika. Potvrda o visini dohotka dostavit će se Povjerenstvu, ali se neće objavljivati.
(10) Povjerenstvo od dužnosnika može zahtijevati da o podacima iz stavka 3. ovoga članka priloži i odgovarajuće dokaze.
(11) Prije nego što izvrše obveze iz stavka 1. ovoga članka, dužnosnici ne mogu primiti plaću.

OBAVJEŠTAVANjE O IZVORIMA I NAČINU STJECANjA IMOVINE

Članak 7a

(1) U izvješće iz članka 7. ovoga Zakona, dužnosnici obvezno unose podatke o načinu stjecanja imovine i izvorima sredstava kojima je kupljena pokretna i nepokretna imovina koju je dužnosnik dužan prijaviti prema ovome Zakonu.
(2) Nastupajući u javnosti dužnosnici su dužni istinito i potpuno odgovoriti na pitanja o imovini, izvorima sredstava i načinu njezina stjecanja, a koja se odnose na njega i osobe o čijem je imovnom stanju obvezan izvijestiti prema ovome Zakonu.

PRIMANjE DAROVA

Članak 8.

(1) Darom u smislu ovoga Zakona smatra se novac, stvari bez obzira na njihovu vrijednost, prava i usluge dane bez naknade koje dužnosnika dovode ili mogu dovesti u odnos zavisnosti ili kod njega stvaraju obvezu prema darovatelju.
(2) Ne smatraju se darovima u smislu ovoga Zakona uobičajeni darovi između članova obitelji ili rodbine, te državna i međunarodna priznanja, odličja i nagrade.
(3) Dužnosnik smije zadržati samo dar simbolične vrijednosti i to najviše u vrijednosti do 500,00 kuna od istog darovatelja.
(4) Dužnosnik ne smije primiti novac, bez obzira na iznos, drugu vrijednosnicu i dragocjenu kovinu.
(5) Vlada će uredbom propisati način postupanja s darovima koji nisu simbolične vrijednosti.

NAKNADE DUŽNOSNIKA

Članak 9.

(1) Dužnosnici koji za vrijeme obnašanja javne dužnosti primaju plaću za dužnost koju obnašaju ne smiju primati drugu plaću ni naknadu za obnašanje druge javne dužnosti, osim ako obavljaju djelatnost dopuštenu ovim Zakonom.
(2) Iznimno, dužnosnici koji javnu dužnost obnašaju volonterski i ne primaju plaću za obnašanje te javne dužnosti, imaju pravo na naknadu za obnašanje te javne dužnosti, do visine razlike između plaće koju ostvaruju na svojem radnom mjestu i plaće koju bi ostvarivali da tu javnu dužnost obnašaju profesionalno.
(3) Plaćom dužnosnika, u smislu ovoga Zakona, smatra se svaki novčani primitak za obnašanje javne dužnosti osim naknade putnih i drugih troškova za obnašanje javne dužnosti.

OBAVLjANjE DRUGIH POSLOVA DUŽNOSNIKA

Članak 10.

(1) Za vrijeme obnašanja javne dužnosti dužnosnik smije prihvatiti drugu javnu dužnost samo uz suglasnost tijela koje ga je imenovalo.
(2) Dužnosnici za vrijeme obnašanja javne dužnosti mogu uz naknadu obavljati i druge djelatnosti ako to nije u suprotnosti s obnašanjem javne dužnosti.
(3) Za vrijeme obnašanja javne dužnosti dužnosnici mogu stjecati prihode po osnovi autorskih, patentnih i sličnih prava intelektualnog i industrijskog vlasništva.
(4) Dužnosnici su obvezni prijaviti Povjerenstvu prihode iz stavka 1. do 3. ovoga članka.

ČLANSTVO U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, UPRAVAMA I NADZORNIM ODBORIMA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA

Članak 11.

(1) Dužnosnik koji ima 0,5% i više dionica, odnosno udjela u trgovačkom društvu za vrijeme obnašanja javne dužnosti prenijet će svoja upravljačka prava na temelju udjela u društvu na drugu osobu, osim na osobe iz članka 4. ovoga Zakona, ili posebno tijelo. Ta osoba, odnosno posebno tijelo (povjerenik) djelovat će glede ostvarivanja članskih prava i udjela u društvu u svoje ime, a za račun dužnosnika.
(2) Povjerenik se smatra s dužnosnikom povezanom osobom u smislu članka 4. ovoga Zakona.
(3) Ako povjerenik putem javnog natječaja ili na drugi način stupa u poslovni odnos s tijelima državne vlasti ili s jedinicama lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili s trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne samouprave ima upravljački udio, o takvom je poslovnom događaju dužan obavijestiti Povjerenstvo.
(4) Trgovačko društvo u kojem dužnosnik ima 20% ili više udjela ili dionica, ne može stupati u poslovni odnos s tijelom javne vlasti u kojem dužnosnik obnaša dužnost, te jednu godinu nakon prestanka obnašanja dužnosti dužnosnika u tom tijelu javne vlasti.
(5) Za vrijeme dok su njegova upravljačka prava u trgovačkim društvima prenesena na drugu osobu ili posebno tijelo, dužnosnik ne smije davati obavijesti, upute, naloge ili na drugi način biti u vezi s tom osobom ili tijelom te time utjecati na ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza koji proizlaze iz članskih prava u tim društvima. Dužnosnik ima pravo da ga se jedanput godišnje obavještava o stanju trgovačkih društava u kojima ima udjele.
(6) Dužnosnici ne mogu biti članovi uprava ili nadzornih, odnosno upravnih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća ustanova, odnosno nadzornih odbora izvanproračunskih fondova.
(7) Iznimno, dužnosnici mogu biti članovi u najviše do dva upravna vijeća ustanova, odnosno nadzorna odbora izvanproračunskih fondova koji su od posebnog državnog interesa, osim ako posebnim zakonom nije određeno da je dužnosnik član upravnog vijeća ustanove, odnosno nadzornog odbora izvanproračunskog fonda po položaju. Za članstvo u upravnim vijećima ustanova, odnosno nadzornim odborima izvanproračunskih fondova dužnosnik nema pravo na ikakvu naknadu, osim prava na naknadu putnih i drugih troškova. Hrvatski sabor utvrđuje popis pravnih osoba od posebnoga državnog interesa, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
(8) Dužnosnici koji obnašaju dužnost u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave mogu biti članovi nadzornih odbora u trgovačkim društvima koja su u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ili u kojima te jedinice imaju udjele, a od posebnog su interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ali bez prava na naknadu, osim prava na naknadu putnih i drugih troškova. Predstavničko tijelo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave utvrđuje popis trgovačkih društava od posebnog interesa za tu jedinicu na prijedlog poglavarstva.
(9) Dužnosnici smiju biti članovi upravljačkih ili nadzornih organa neprofitnih pravnih osoba kao što su zaklade, udruge i druge pravne osobe koje obavljaju znanstvenu, humanitarnu, kulturnu, sportsku i sličnu djelatnost, ali bez prava na naknadu ili primanje dara u toj ulozi, osim prava na naknadu putnih i drugih troškova.
(10) Dužnosnici koji obavljaju samostalnu djelatnost, obrt ili djelatnost obiteljskog gospodarstva, odnosno neku sličnu djelatnost obvezni su to prijaviti Povjerenstvu u roku iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona. Ako dužnosnik ostvaruje prihod koji je manji od plaće za dužnost koju obnaša, ima pravo na razliku naknade između plaće i prihoda koji ostvaruje navedenim djelatnostima.

Članak 11.a

(1) Članove nadzornih, odnosno upravnih odbora trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele, predlaže glavnoj skupštini, odnosno skupštini društva Vlada Republike Hrvatske, na temelju prethodno provedenog javnog natječaja.
(2) Način provedbe javnog natječaja i uvjete za članove nadzornih, odnosno upravnih odbora trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele propisuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.

REGISTRACIJA NAKNADA NA KOJE DUŽNOSNICI IMAJU PRAVO

Članak 12.

(1) Dužnosnici moraju u roku od 15 dana od primitka prijaviti Povjerenstvu radi evidencije svaki prihod izvan redovite plaće i redovitih prihoda na koje imaju pravo i o kojima su izvijestili Povjerenstvo sukladno članku 7. ovoga Zakona.
(2) Dužnosnici koji obavljaju neku od dozvoljenih djelatnosti iz članka 10. ovoga Zakona obvezni su o stečenim prihodima obavijestiti Povjerenstvo dostavom preslika porezne prijave.

DRUGI PRIHODI DUŽNOSNIKA

Članak 13.

Osim naknade troškova i prihoda iz članka 10. i članka 12. ovoga Zakona dužnosnici ne smiju od strane države, strane i međunarodne organizacije ili međunarodnog udruženja primiti drugu naknadu.

OBAVJEŠTAVANjE O UTJECAJU NA NEPRISTRANOST DUŽNOSNIKA

Članak 14.

(1) Dužnosnici su dužni bez odlaganja izvijestiti tijelo koje ih je izabralo ili imenovalo i Povjerenstvo o svakom pritisku ili neprimjerenom utjecaju kojem su izloženi u obnašanju javne dužnosti.
(2) Dužnosnici kojima je suprotno odredbama ovoga Zakona, ponuđen dar ili kakva druga korist povezana s obnašanjem javne dužnosti dužni su:
1. odbiti takvu ponudu,
2. pokušati utvrditi identitet osobe koja je to ponudila,
3. ako se radi o daru koji s obzirom na okolnosti ne može biti vraćen, dužnosnik ga mora zadržati i to bez odlaganja prijaviti,
4. navesti svjedoke događaja ako je to moguće,
5. podnijeti u razumnom roku pisano izvješće o događaju nadležnoj osobi ili tijelu,
6. prijaviti slučaj nadležnim tijelima za vođenje postupka.

TRAJANjE OBVEZA IZ OVOGA ZAKONA

Članak 15.

Obveze dužnosnika utvrđene člankom 6. i 7. i člankom 11. stavkom 5. ovoga Zakona počinju danom stupanja na dužnost i traju šest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti.

POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANjE O SUKOBU INTERESA

Članak 16.

(1) Radi provedbe ovoga Zakona osniva se Povjerenstvo iz članka 5. ovoga Zakona.
(2) Povjerenstvo se sastoji od 11 članova. Šest članova Povjerenstva je iz redova zastupnika Hrvatskoga sabora, a pet članova je iz redova uglednih javnih djelatnika, s time da su tri člana Povjerenstva iz redova zastupnika Hrvatskoga sabora članovi stranka koje obnašaju vlast, a tri člana iz redova oporbenih stranaka. Najmanje jedan član Povjerenstva mora biti magistar prava. Članovi Povjerenstva biraju predsjednika i zamjenika predsjednika iz redova uglednih javnih djelatnika, koji ne smiju biti članovi niti jedne stranke.
(3) Članove Povjerenstva imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora. Prije podnošenja prijedloga Hrvatskom saboru Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove dužan je uputiti javni poziv za imenovanje članova Povjerenstva iz redova uglednih javnih djelatnika. U prijedlogu za člana Povjerenstva vodi se računa o njegovom radu i ugledu.
(4) Članovi Povjerenstva iz redova uglednih javnih djelatnika imenuju se na vrijeme od sedam godina, a članovi Povjerenstva iz redova zastupnika Hrvatskoga sabora imenuju se na vrijeme trajanja mandata u Hrvatskom saboru. Član Povjerenstva može biti ponovno imenovan najviše jednom.
(5) Povjerenstvo ima Ured koji se osniva za obavljanje stručnih poslova iz djelokruga Povjerenstva te administrativnih i tehničkih poslova čije obavljanje omogućava redovito i nesmetano djelovanje Povjerenstva.
(6) Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Ureda Povjerenstva (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuje se unutarnje ustrojstvo i način rada stručne službe, utvrđuju se radna mjesta i opis poslova, točan broj službenika i namještenika, stručni i drugi uvjeti potrebni za raspored na radna mjesta. Na zaposlene u stručnoj službi primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike.
(7) Pravilnik iz stavka 6. ovoga članka donosi Povjerenstvo većinom glasova svih članova uz prethodnu suglasnost Hrvatskoga sabora.
(8) Članovi Povjerenstva iz redova uglednih javnih djelatnika imaju pravo na novčanu naknadu za rad u Povjerenstvu. Visinu naknade određuje Hrvatski sabor.

TEMELj DJELOVANjA I NADLEŽNOST POVJERENSTVA

Članak 17.

(1) Povjerenstvo djeluje na temelju ovoga Zakona, dobrih običaja, političke odgovornosti i vjerodostojnosti dužnosnika.
(2) Povjerenstvo, radi primjene odredaba ovoga Zakona daje mišljenja, donosi upute, propisuje obrasce i ustroj registra. Povjerenstvo donosi Pravilnik o unutarnjem ustroju i postupku, kojim se propisuju pravila o vođenju registra, o obrascima, provedbena pravila o vođenju postupka i dostavljanju odluka te sastavljanju izvješća. Povjerenstvo donosi Pravilnik o postupku verifikacije podataka iz izvješća o imovnom stanju dužnosnika, uz prethodnu suglasnost Hrvatskoga sabora te ostvaruje međunarodnu suradnju u okviru svoje nadležnosti.
(3) Povjerenstvo donosi odluku o tome je li određeno djelovanje ili propust povreda odredbi ovoga Zakona. Odluka Povjerenstva mora biti obrazložena.
(4) Povjerenstvo vrši provjeru podataka iz podnesenih izvješća dužnosnika o imovnom stanju na način propisan Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Povjerenstvo podnosi izvješće o svome radu Hrvatskom saboru jednom godišnje.
(6) Povjerenstvo je dužno omogućiti uvid javnosti u podatke i dokumente u vezi s lankom 7. stavkom 1., 2. i 3., člankom 7.a i člankom 8. stavkom 4. te člankom 11, 12. i 14. ovoga Zakona.
(7) Za provedbu ovoga Zakona sredstva će se osigurati u državnom proračunu.

POSTUPAK PRED POVJERENSTVOM

Članak 18.

(1) Povjerenstvo obvezno pokreće postupak na zahtjev dužnosnika.
(2) Povjerenstvo može pokrenuti postupak na temelju svoje odluke, na temelju prijave neke druge osobe ili na temelju anonimne prijave.
(3) Povjerenstvo će o pokretanju postupka izvijestiti dužnosnika, te obvezno zatražiti njegovo očitovanje o navodima prijave, odnosno o svojoj odluci, koje je dužnosnik dužan dostaviti Povjerenstvu u roku od 15 dana od primitka pisanog zahtjeva.
(4) Povjerenstvo ima pravo utvrditi činjenice vlastitim radnjama ili pribaviti činjenice i dokaze djelovanjem drugih tijela javne vlasti.
(5) Postupak pred Povjerenstvom, osim postupka glasovanja, otvoren je za javnost. Konačne rezultate provedenog postupka Povjerenstvo je dužno javno obznaniti.
(6) Povjerenstvo će u slučaju dvojbe o postojanju povrede obveze izvijestiti onog dužnosnika za kojeg postoje osnove sumnje da je prekršio pravila postupanja utvrđena ovim Zakonom tražeći očitovanje o navodima prijave.
(7) Povjerenstvo samostalno utvrđuje činjenice u svrhu ostvarenja ovlasti koje su mu povjerene ovim Zakonom, a druga nadležna tijela dužna su bez odgode, na njegov zahtjev, dostaviti mu činjenice i dokaze.

SANKCIJE ZA KRŠENjE ODREDABA OVOGA ZAKONA

Članak 19.

(1) Sankcije koje Povjerenstvo može izreći dužnosniku jesu: obustava isplate dijela neto mjesečne plaće dužnosnika, opomena i javno objavljivanje odluke Povjerenstva na trošak dužnosnika te prijedlog za razrješenje od javne dužnosti.
(2) Sankcije iz stavka 1. ovoga članka Povjerenstvo može izreći dužnosniku koji prekrši odredbe ovoga Zakona o zabranjenim djelovanjima dužnosnika (članak 6.), primanju darova (članak 8.), naknadama dužnosnika (članak 9.), obavljanju drugih poslova dužnosnika (članak 10.), članstvu u trgovačkim društvima, upravama i nadzornim odborima trgovačkih društava (članak 11.), registraciji naknada na koje dužnosnici imaju pravo (članak 12.), drugim prihodima dužnosnika (članak 13.), obavještavanju o utjecaju na nepristranost dužnosnika (članak 14.) i trajanju obveza iz ovoga Zakona (članak 17.).
(3) Dužnosniku koji ne podnese izvješće Povjerenstvu, sukladno članku 7. stavku 1., 2. i 3. ovoga Zakona, Povjerenstvo može izreći sankciju obustave isplate neto mjesečne plaće u smislu ovoga Zakona, u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna i odrediti rok u kojem je dužnosnik dužan podnijeti izvješće.
(4) Imenovanom dužnosniku koji u izvješću iz članka 7. i 7.a ovoga Zakona navede neistinite podatke o imovini s namjerom da prikrije imovinu, Povjerenstvo može izreći sankciju prijedloga za razrješenje od javne dužnosti.
(5) Odluka o sankciji iz stavka 3. ovoga članka dostavlja se osobno dužnosniku. Dostavom dužnosniku odluka o sankciji postaje izvršna. Izvršnu odluku Povjerenstvo dostavlja radi provedbe službi koja obavlja obračun plaće dužnosniku.
(6) Sankcija obustave isplate dijela neto mjesečne plaće dužnosnika ne može trajati dulje od tri mjeseca, a iznos obuhvaćen obustavom ne smije prelaziti jednu trećinu neto mjesečne plaće dužnosnika.
(7) Povjerenstvo dužnosniku može izreći opomenu ako utvrdi postojanje osobito olakotnih okolnosti u postupanju dužnosnika.
(8) Povjerenstvo može odrediti da se odluka kojom se dužnosnik proglašava krivim javno objavi na trošak dužnosnika.
(9) U slučaju da dužnosnik ne uplati trošak za javnu objavu odluke iz stavka 8. ovoga članka, javna objava izvršit će se iz sredstava državnog proračuna, a naknada troškova javne objave naplatit će se obustavom, prilikom isplate neto mjesečne plaće dužnosnika.
(10) Ako je primjereno naravi povrede, Povjerenstvo može tijekom postupka naložiti dužnosniku da otkloni uzroke postojanja sukoba interesa u određenom roku te, ako dužnosnik to učini, može obustaviti postupak ili isti dovršiti i ispunjenje naloga uzeti u obzir prilikom izricanja sankcije.
(11) Protiv odluke kojom se dužnosniku izriče sankcija iz stavka 1. ovoga članka dužnosnik može podnijeti u roku od 30 dana od dana dostave izrečene sankcije, zahtjev za zaštitu Ustavom zajamčenih prava i slobode čovjeka i građanina Upravnom sudu Republike Hrvatske. Zahtjev Upravnom sudu Republike Hrvatske ne odgađa izvršenje odluke Povjerenstva.

RAZRJEŠENjE DUŽNOSNIKA OD JAVNE DUŽNOSTI

Članak 19.a

(1) Obrazloženi prijedlog za razrješenje dužnosnika od javne dužnosti, iz članka 19. stavka 4. ovoga Zakona, Povjerenstvo bez odgode dostavlja tijelu javne vlasti koje je dužnosnika imenovalo.
(2) Dužnosnik koji je razriješen od javne dužnosti zbog povrede iz članka 19. stavka 4. ovoga Zakona, ne može obnašati javne dužnosti u vremenu od 2 do 5 godina od dana razrješenja, sukladno prijedlogu Povjerenstva i odluci o razrješenju.
(3) U slučaju neprihvaćanja prijedloga Povjerenstva za razrješenje dužnosnika od javne dužnosti, tijelo javne vlasti koje je dužnosnika imenovalo dužno je iznijeti razloge za odbijanje prijedloga.
(4) Ukoliko je dužnosnik razriješen od javne dužnosti sukladno stavku 2. ovoga članka, tijelo javne vlasti koje je razriješilo dužnosnika od javne dužnosti, dužno je o tome obavijestiti Povjerenstvo.
(5) Tijela nadležna za izbor i imenovanja iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona dužna su, prije odlučivanja o izboru ili imenovanju dužnosnika, kod Povjerenstva provjeriti je li predloženi kandidat za izbor ili imenovanje na javnu dužnost bio razriješen u posljednjih pet godina od javne dužnosti zbog povrede ovoga Zakona.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

(1) U roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora podnijet će prijedlog Hrvatskom saboru za imenovanje članova Povjerenstva.
(2) Hrvatski sabor imenovat će članove Povjerenstva u roku od dva mjeseca od dana podnošenja prijedloga Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora.
(3) Povjerenstvo će u roku od trideset dana od dana imenovanja donijeti Pravilnik o svojem unutarnjem ustroju i radu Ureda povjerenstva.
(4) Vlada Republike Hrvatske će u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uredbom propisati uvjete, način evidentiranja, pohranjivanja, postupanja i raspolaganja predmetima iz članka 8. ovoga Zakona.
(5) Odredbe članaka 7. 8. 10. 11. i 12. ovoga Zakona primjenjivat će se po proteku roka od osam mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(6) Državna tijela iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona dužna su u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti Povjerenstvu popis osoba koje podliježu imenovanju, izboru ili potvrdi.

Članak 21.

(1) Prava, obveze i odgovornosti utvrđene ovim Zakonom odnose se i na dužnosnika koji u vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona obnaša svoju dužnost.
(2) Dužnosnik iz stavka 1. ovoga članka Povjerenstvu podnosi izvješće u roku od trideset dana od dana donošenja pravilnika o radu Povjerenstva.
(3) Odredbe članka 3. - 6. 8.-11. i 14. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjivat će se na sve osobe koje obnašaju javne dužnosti.
(4) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 2.-10. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika ("Narodne novine", br. 101/98., 135/98., 105/99., 25/00., 73/00., 30/01., 59/01., 114/01. i 153/02.).

Članak 22.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 023-03/03-01/01
Zagreb, 1. listopada 2003.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, v. r.