ZAKON

O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 86 od 23 srpnja 2008, 57/11)

I. TEMELjNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom utvrđuju područja posebne državne skrbi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: područja posebne državne skrbi) i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak.

Članak 2.

(1) Područja posebne državne skrbi utvrđuju se radi postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, završetka programa obnove, povratka prijeratnog stanovništva i trajnog stambenog zbrinjavanja.
(2) Prava iz ovoga Zakona ostvaruju fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, naseljenici na ova područja (u daljnjem tekstu: korisnik) te pravne osobe koje imaju sjedište, odnosno obrtnici koji imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi.

Članak 3.

Područja posebne državne skrbi određuju se u tri skupine, i to prva i druga skupina prema okolnostima nastalim na temelju posljedica agresije na Republiku Hrvatsku, a treća skupina utvrđena je prema tri kriterija: kriteriju ekonomske razvijenosti, kriteriju strukturnih poteškoća, demografskom kriteriju.

Članak 4.

(1) Prvoj skupini pripadaju tijekom Domovinskog rata okupirana područja gradova i općina koja se nalaze neposredno uz državnu granicu, a gradsko/općinsko središte nije od državne granice udaljeno više od 15 kilometara zračne linije i nema više od 5 000 stanovnika prema popisu pučanstva iz 1991. godine, kao i sva preostala tada okupirana područja gradova, općina i naselja hrvatskog Podunavlja.
(2) Prvoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:
Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Civljane, Čeminac, Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovačko primorje, Dragalić, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Majur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Petlovac, Plitvička Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Šodolovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojnić, Vrlika, Vukovar, Župa dubrovačka.
(3) Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:
Osijek (10% područja grada) - naselja: Klisa, Nemetin, Sarvaš i Tenja,
Vinkovci (25% područja grada) - naselje Mirkovci.

Članak 5.

(1) U drugoj skupini su područja gradova, općina i naselja koja su bila okupirana za vrijeme Domovinskog rata, a ne pripadaju u prvu skupinu iz članka 4. ovoga Zakona.
(2) Drugoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:
- Barilović, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Čačinci, Drniš, Đulovac, Ervenik, Glina, Gornji Bogićevci, Gospić, Gračac, Grubišno Polje, Hrvace, Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Lišane Ostrovičke, Lovinac, Mikleuš, Novigrad, Novska, Obrovac, Okučani, Otočac, Pakrac, Petrinja, Plaški, Polača, Poličnik, Posedarje, Promina, Ružić, Saborsko, Sirač, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, Škabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Voćin, Vrhovine i Zemunik Donji.
(3) Drugoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:
- Daruvar (25% područja grada) - naselja: Markovac i Vrbovac;
- Dubrovnik (50% područja grada) - naselja: Bosanka, Brsećine, Dubravica, Donje Obuljeno, Čajkovica, Čajkovići, Gornje Obuljeno, Gromača, Kliševo, Knežica, Komolac, Ljubač, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrežje, Rožat, Šumet, Trsteno i Zaton;
- Karlovac (10% područja grada) - naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja Trebinja, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornji Sjeničak, Ivanković Sela, Ivošević Selo, Kablar, Kamensko, Karlovac - dijelovi Gornje Mekušje, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tušilović, Udbinja, Utinja i Vukmanić;
- Sisak (10% područja grada) - naselja: Blinjski Kut, Klobučak, Letovanci, Madžari, Staro Selo i Vurot;
- Slatina (10% područja grada) - naselja: Golenić, Ivanbrijeg i Lukavac;
- Virovitica (10% područja grada) - naselje Jasenaš;
- Vodice (25% područja grada) - naselja: Čista Mala, Čista Velika i Grabovci;
- Zadar (10% područja grada) - naselja: Babindub i Crno.

Članak 6.

(1) Trećoj skupini područja posebne državne skrbi pripadaju područja općina i gradova koja su ocijenjena kao dijelovi Republike Hrvatske koji zaostaju u razvoju prema tri kriterija razvijenosti: ekonomskom, strukturnom i demografskom.
(2) Trećoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:
Babina Greda, Bebrina, Bednja, Berek, Bosiljevo, Brinje, Brod Moravice, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, Čađavica, Čaglin, Dekanovec, Donja Voća, Drenovci, Galovac, Generalski Stol, Gornja Rijeka, Garčin, Gradina, Grožnjan, Gundinci, Gunja, Ivanska, Jarmina, Klakar, Kraljevec na Sutli, Kula Norinska, Lanišće, Lećevica, Levanjska Varoš, Lokvičić, Netretić, Oprisavci, Oprtalj, Oriovac, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Pakoštane, Perušić, Pisarovina, Podgorač, Podravska Moslavina, Podturen, Podcrkavlje, Pokupsko, Pojezerje, Prgomet, Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija), Proložac, Punitovci, Ribnik, Runovići, Satnica Đakovačka, Semeljci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Sopje, Starigrad, Suhopolje, Trnava, Unešić, Velika Kopanica, Vladislavci, Vođinci, Vrbanja, Vrbje, Zagorska Sela, Zagvozd, Zažablje, Zmijavci, Zrinski Topolovac, Žumberak.

II. POTICAJNE MJERE ZA DEMOGRAFSKU OBNOVU PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

Članak 7.

Republika Hrvatska će poticati povratak i ostanak stanovništva koje je prebivalo na područjima posebne državne skrbi prije Domovinskog rata te naseljavanje državljana Republike Hrvatske svih zanimanja, osobito onih koji mogu obavljanjem djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju područja posebne državne skrbi.

Članak 8.

(1) Povratak i ostanak te naseljavanje stanovništva na područjima posebne državne skrbi poticat će se i stambenim zbrinjavanjem na jedan od sljedećih načina:
1. davanjem u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu,
2. davanjem u najam oštećene obiteljske kuće u državnom vlasništvu i dodjelom građevnog materijala,
3. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće, ili
4. darovanjem građevnog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana, odnosno izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva te
5. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju stambene jedinice u višestambenom objektu,
6. darovanjem obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu,
7. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu.
(2) Jedan od načina stambenog zbrinjavanja osigurat će se korisniku, sukladno pozitivnim propisima i osiguranim sredstvima, u gradu ili općini na području posebne državne skrbi.

Članak 9.

(1) Nekretnine koje se prema članku 8. ovoga Zakona daju u najam ili se daruju su:
1. raspoloživi stanovi ili obiteljske kuće u vlasništvu države te građevinsko zemljište u državnom vlasništvu,
2. stanovi ili obiteljske kuće koji će se po posebnim programima graditi ili obnavljati u područjima posebne državne skrbi, ako na tim područjima nema raspoloživih stanova ili obiteljskih kuća sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu.
(2) Osim nekretnina iz stavka 1. ovoga članka korisniku se može darovati osnovni građevni materijal za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana ili izgradnju obiteljske kuće na područjima posebne državne skrbi sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu.
(3) Oštećene obiteljske kuće u državnom vlasništvu za koje se u postupku utvrdi da se radi o oštećenjuV. iVI. stupnja sukladno Zakonu o obnovi ("Narodne novine", br. 24/96, 54/96, 87/96, 57/00. i 38/09.) smatrat će se sukladno ovom Zakonu građevinskim zemljištem.

Članak 9.a

(1) Neuseljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu smatra se stambena građevina takvog oštećenja nosive konstrukcije građevine (temelji, zidovi, stropne ploče, krovište) da građevina više ne ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, odnosno kada su drugi nekonstruktivni dijelovi građevine (podne, stropne i zidne obloge, pokrov, vanjska stolarija) oštećeni u mjeri u kojoj nisu osigurani minimalni higijenski i zdravstveni uvjeti, odnosno kada građevina nema sanitarni čvor, odnosno kada je isti oštećen u toj mjeri da je neuporabljiv.
(2) Useljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu smatra se stambena građevina koja ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i koja zadovoljava minimalne higijenske i zdravstvene uvjete.
(3) Useljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu s potrebom dodjele građevnog materijala smatra se stambena građevina kod koje postoje manja oštećenja konstrukcije, odnosno nekonstruktivnih dijelova, odnosno sanitarnog čvora.
(4) Status neuseljivog i useljivog stambenog objekta utvrđuje Povjerenstvo za procjenu stanja stambenog objekta sastavljeno od tri člana, a koje imenuje ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Članak 9.b

(1) Stambena površina obiteljske kuće ili stana ili odgovarajuća količina građevnog materijala iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje se prema broju članova obitelji, i to:
a) samac - 35 m²
b) dvočlana obitelj - 45 m²
c) tročlana obitelj - 55 m²
d) četveročlana obitelj - 65 m²
e) peteročlana obitelj - 75 m²,
- za svakoga sljedećeg člana obitelji dodatnih 10 m².
(2) Odstupanje od stambene površine obiteljske kuće ili stana iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je za veličinu do +10 m²površine za stanove odnosno do +20 m²za obiteljske kuće.
(3) U stambenu površinu iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze unutarnja stubišta, neuređeno potkrovlje i drugi neuređeni dijelovi obiteljske kuće ili stana, potkrovlje, podrum, garaža, parkirališno mjesto, kotlovnica, pomoćne građevine i drugi dijelovi koji se mogu smatrati zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade.
(4) Kod dodjele građevnog materijala na zahtjev korisnika može se dopustiti povećanje tlocrtne površine nove kuće do 20% korisne stambene površine te povećanje potkrovlja do 140 cm visine. Takav projekt osigurava Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a korisnik snosi trošak razlike u cijeni projekta za povećanu površinu i razlike građevnog materijala potrebnog za izgradnju kuće prema povećanom projektu u odnosu na odgovarajuću količinu građevnog materijala iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Višak stambene površine obiteljske kuće ili stana je površina veća od površine navedene u stavku 1. do 3. ovoga članka, koja se kod darovanja ili kupnje nekretnine iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona može otkupiti po cijeni koja se utvrđuje u visini etalonske cijene građenja utvrđene u Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji umanjene za građevinsko stanje stambenog objekta koje umanjenje se propisuje Uredbom iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.
(6) Predmet darovanja, odnosno prodaje po ovom Zakonu je obiteljska kuća iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, uz koju korisnik postaje vlasnikom i zemljišta koje služe redovitoj upotrebi obiteljske kuće te pripadajućih pomoćnih prostorija i gospodarskih građevina ako su iste izgrađene s namjenom da budu trajno spojene s predmetnom nekretninom te da tamo trajno ostanu, odnosno odgovarajućeg dijela zajedničkih dijelova i uređaja i zemljišta koje pripada građevini.
(7) Predmetom prodaje odnosno darovanja može biti i zemljište veće od zemljišta za redovitu upotrebu građevine ako se obiteljska kuća te pomoćne, gospodarske i druge građevine koje služe uporabi zgrade nalaze na takvom zemljištu, a najviše do 2.000 m2 zemljišta izvan zemljišta za redovitu upotrebu građevine.
(8) Dijelove okućnice kao što su vrtovi, poljoprivredno zemljište i ostali dijelovi koji predstavljaju cjelinu okućnice iznad 2.000 m2 zemljišta iz stavka 7. ovoga članka a najviše do 5.000 m2, korisnik može otkupiti direktnom pogodbom po prosječnoj tržišnoj vrijednosti koju procjenu utvrđuje nadležna porezna uprava za približno isto područje u približno isto vrijeme.
(9) Zemljište iz stavka 8. ovoga članka koje je u naravi poljoprivredno zemljište ne ulazi u Zemljišni fond Agencije za poljoprivredno zemljište i za otkup predmetnog zemljišta nije potrebna suglasnost spomenute Agencije.

Članak 10.

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. ovoga Zakona može ostvariti korisnik i članovi njegove obitelji. Članovi obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu u smislu ovoga Zakona smatraju se obitelj:
1. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno ako nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca,
2. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području država nastalih raspadom SFRJ ili drugim državama u kojima borave, ili da istu nisu prodali, darovali i na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca.
(2) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona može ostvariti:
1. hrvatski branitelji i članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji na području Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991, uz uvjet da se koriste stanom ili obiteljskom kućom u državnom vlasništvu i u njima prebivaju te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Ministarstva regionalnog razvoja šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo),
2. pripadnik Hrvatskog vijeća obrane te članovi obitelji smrtno stradalog i umrlog pripadnika Hrvatskog vijeća obrane državljanina Republike Hrvatske koji na području Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali, ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. uz uvjet da se koriste stanom ili obiteljskom kućom u državnom vlasništvu i u njima prebivaju te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Ministarstva,
3. korisnik koji je dobio na korištenje stan u državnom vlasništvu na temelju Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju ("Narodne novine", br. 73/95.), uz uvjet da se njime koristi i u njemu prebiva najmanje 10 godina od dana donošenja rješenja te nema u vlasništvu drugi stambeni objekt na području Republike Hrvatske.
4. korisnik koji je koristio imovinu koja je vraćena u posjed vlasniku na temelju Programa povratka i zbrinjavanja proganika, izbjeglica i raseljenih osoba ("Narodne novine", br. 92/98.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 88/02.), a sukladno ovom Zakonu je stambeno zbrinut davanjem u najam stana ili obiteljske kuće u državnom vlasništvu uz uvjet da su nekretnine koje su predmet darovanja smještene na područjima prve i druge skupine područja posebne državne skrbi izuzev nekretnina smještenih u naseljima Benkovac, Drniš, Glina, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Knin, Karin Gornji, Lipik, Novska, Obrovac, Otočac, Pakrac, Petrinja, Slunj, te u županijama Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj, te uz uvjet da na području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da se koriste i prebivaju u stanu ili obiteljskoj kući u državnom vlasništvu te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Ministarstva.
(3) Činjenice o vlasništvu ili suvlasništvu drugog useljivog stambenog objekta ili njegovoj prodaji, darovanju ili otuđenju iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se u vrijeme utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje.
(4) S osobama na koje se odnosi Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ("Narodne novine", br. 94/05., 153/05. i 142/06.) i Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 82/07.) Ministarstvo će sklopiti ugovor o darovanju pod uvjetom da te osobe na dan stupanja na snagu tih Uredbi nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da koriste i prebivaju u stanu ili obiteljskoj kući u državnom vlasništvu te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Ministarstva.
(5) Iznimno od članka 9.b ovoga Zakona, korisnici iz stavka 2. ovoga članka ostvaruju pravo na darovanje u cijelosti nekretnine u kojoj su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(6) Pravo iz članka 8. ovoga Zakona može ostvariti i korisnik koji ima u vlasništvu ili suvlasništvu obiteljsku kuću ili stan čija stambena površina je manja od propisane člankom 9.b stavkom 1. ovoga Zakona.
(7) Vlasnik useljive obiteljske kuće na područjima posebne državne skrbi čija stambena površina je bitno manja od propisane člankom 9.b stavkom 1. ovoga Zakona, može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.
(8) Korisnik prava na obnovu objekata sIV.,V. iVI. stupnjem oštećenja po Zakonu o obnovi i korisnik stambenog zbrinjavanja po ovom Zakonu mogu ostvariti pravo iz članka 8. ovoga Zakona ako vrate iznos sredstava utrošenih u obnovu odnosno stambeno zbrinjavanje ili uz umanjenje kvadrata koje su ostvarili na temelju Zakona o obnovi ili na temelju ovoga Zakona. Iznos povrata sredstava u novčanom iznosu obračunava se u iznosu sredstava utrošenih u obnovu, odnosno stambeno zbrinjavanje, u visini vrijednosti radova u vrijeme obnove odnosno u vrijeme ostvarenja prava iz članka 8. ovoga Zakona, a koji ne može biti veći od prosječnog iznosa sredstava koje je Ministarstvo uložilo po obiteljskoj kući ili stanu na odnosnom području obnove ili stambenog zbrinjavanja, a polazeći od potrebne stambene površine za tog člana obitelji.
(9) Korisnik prava na obnovu objekata sIV.,V. iVI. stupnjem oštećenja po Zakonu o obnovi i korisnik stambenog zbrinjavanja po ovom Zakonu mogu ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona umanjenog za količinu i vrstu građevnog materijala koje je ostvario na temelju Zakona o obnovi i na temelju ovoga Zakona.
(10) Korisnik koji je otuđio useljivi stambeni objekt u svrhu stambenog zbrinjavanja korisnika ili članova obitelji koji su s njim živjeli u zajedničkom kućanstvu 1991. godine ili je ustupio ili se odrekao nasljedstva, može iznimno ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje po ovom Zakonu, a pod uvjetom da je otuđena obiteljska kuća ili stan manja od stambene površine iz članka 9.b stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 10.a

(1) U slučaju smrti, razvoda braka ili razvrgnuća izvanbračne zajednice korisnika koji su stambeno zbrinuti najmom obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, prednost u ostvarivanju prava između članova obitelji koji su navedeni kao članovi obitelji u trenutku stambenog zbrinjavanja utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju odnosno prema pravomoćnoj sudskoj odluci u kojoj je određena osoba s kojom će djeca živjeti u zajedničkom kućanstvu. Članovi obitelji iz istog nasljednog reda odnosno razvedeni supružnici ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu.
(2) Nekretnina koja je predmet darovanja i kupnje po ovom Zakonu je suvlasništvo svih članova obitelji na temelju kojih stječu pravo na veličinu stambenog objekta i neovisno s kojim članom obitelji je zaključen ugovor o darovanju.

Članak 10.b

(1) Hrvatski branitelji i članovi obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su prije stupanja na snagu Uredbe o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ovoga Zakona otkupili vlastitim sredstvima ili kreditom obiteljsku kuću u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na povrat kupoprodajne cijene bez kamata uz uvjet da nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da prebivaju u kupljenom stanu ili obiteljskoj kući.
(2) Rok za povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka je najkasnije do tri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Način povrata sredstava iz stavka 1. ovoga članka propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske.

Članak 10.c

(1) Pravo na dodjelu građevnog materijala mogu ostvariti iznimno po odluci ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i hrvatski državljani koji izvan područja posebne državne skrbi imaju u vlasništvu oštećenu ili razorenu obiteljsku kuću te bivši nositelji stanarskog prava koji imaju u vlasništvu oštećenu kuću ili građevinsko zemljište izvan područja posebne državne skrbi.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti pravo na dodjelu građevnog materijala ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, području država nastalih raspadom SFRJ ili drugih država u kojima borave, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno ako nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca te pod uvjetom da se u obnovljenu kuću ili stan vrate i u njoj prebivaju.
(3) Uvjete i način za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka propisat će ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva pravilnikom.

Članak 10.d

Korisnici koji imaju u vlasništvu ili suvlasništvu useljivu obiteljsku kuću ili stan ili su stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca, ali nisu u mogućnosti stupiti u posjed istih zbog posebnih okolnosti, mogu se iznimno privremeno stambeno zbrinuti u raspoloživim stanovima i kućama u državnom vlasništvu prema odredbama ovoga Zakona do stupanja u posjed njihove imovine pod uvjetom da su poduzeli sve pravne radnje za stupanje u posjed obiteljske kuće ili stana, a na temelju odluke ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Članak 11.

(1) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke 1. ovoga Zakona sklapa s Ministarstvom ugovor o najmu sukladno odredbama Zakona o najmu stanova ("Narodne novine", br. 91/96., 48/98., 66/98. i 22/06.) s tim da korisnik plaća zaštićenu najamninu na ukupnu stambenu površinu.
(2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke 2. do 5. i 7. sklapa s Ministarstvom ugovor o darovanju građevnog materijala i/ili građevinskog zemljišta.
(3) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke 6. sklapa s Ministarstvom ugovor o darovanju obiteljske kuće ili stana.
(4) Ako je stan ili obiteljska kuća iz stavka 2. ovoga članka oštećena, korisnik ima pravo na dodjelu građevnog materijala za popravak ili obnovu oštećene obiteljske kuće ili stana u odgovarajućoj količini građevnog materijala prema mjerilima iz Zakona o obnovi.
(5) Korisnik koji je ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom građevnog materijala, a radove obnove ili izgradnje provodi u vlastitoj organizaciji i vlastitim sredstvima sukladno izrađenom projektu, ima pravo na novčanu potporu u iznosu od:
- 10.000,00 kuna za obnovu oštećene obiteljske kuće *IV. i *V. stupnja oštećenja,
- 15.000,00 kuna za izgradnju obiteljske kuće.
Novčanu potporu za obnovu i izgradnju obiteljske kuće stranka je dužna utrošiti namjenski i to za izgradnju i opremanje predmetne stambene jedinice. Novčana potpora isplatit će se korisniku nakon obavljenog tehničkog pregleda od strane Ministarstva.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, Ministarstvo može donijeti odluku o organiziranoj ugradnji građevnog materijala iz članka 8. točke 4. za bivšeg nositelja stanarskog prava, radi obnove obiteljske kuće koja je bila u ratu oštećena ili uništena i za koju je podnesen zahtjev za popravak i obnovu, a pravo nije ostvareno sukladno Zakonu o obnovi.
(7) Za korisnika koji ima u vlasništvu na područjima posebne državne skrbi ratom uništenu ili oštećenu obiteljsku kuću u kojoj je prebivao 1991. godine i nije podnio zahtjev za obnovu prema Zakonu o obnovi, Ministarstvo može donijeti odluku o organiziranoj ugradnji građevnog materijala iz članka 8. točke 4.
(8) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva može donijeti odluku o organiziranoj ugradnji građevnog materijala iz članka 8. točke 4.
(9) Trošak priključka na elektroenergetsku mrežu stambenog objekta iz članka 8. koji ranije nije imao priključak na elektroenergetsku mrežu snosit će Ministarstvo.
(10) Korisnik stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi treće skupine ima pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke 2. do 5. i 7. ovoga Zakona.
(11) Ako je oštećena obiteljska kuća ili građevinsko zemljište u suvlasništvu, pravo na stambeno zbrinjavanje na toj nekretnini dodjelom građevnog materijala može se ostvariti samo uz pisanu suglasnost svih ostalih suvlasnika.
(12) Novonastala obitelj, koju je osnovao član kućanstva, može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala u vrsti i količini koja odgovara broju članova novonastale obitelji za dogradnju stambenog objekta u vlasništvu članova obitelji koji za dogradnju i etažiranje objekta daju pisanu suglasnost.
(13) Ministarstvo snosi troškove komunalnog uređenja građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu radi stvaranja uvjeta za komunalne priključke.
(14) Korisnici stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona koji ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje gube pravo na stambeno zbrinjavanje ako neosnovano odbiju ponuđenu useljivu obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu. Smatrat će se da je korisnik neosnovano odbio ponuđenu obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu kada Povjerenstvo iz članka 9.a stavka 4. ovoga Zakona procijeni da se radi o useljivom stambenom objektu i ako se stambeni objekt nalazi na području općine odnosno grada gdje je korisnik tražio stambeno zbrinjavanje.
(15) Korisnici stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona koji ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje gube pravo na stambeno zbrinjavanje ako neosnovano dva puta odbiju ponuđenu oštećenu obiteljsku kuću ili građevinsko zemljište u državnom vlasništvu i građevni materijal za obnovu odnosno izgradnju obiteljske kuće ako se stambeni objekt nalazi na području općine odnosno grada gdje je korisnik tražio stambeno zbrinjavanje.
(16) Korisnik koji je ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona gubi pravo na stambeno zbrinjavanje kad korisnik i članovi njegove obitelji prestanu koristiti predmetnu obiteljsku kuću odnosno stan za stambeno zbrinjavanje neprekidno u razdoblju duljem od šest mjeseci ili ga koriste na način kojim se obiteljskoj kući ili stanu i zajedničkim prostorijama njihovom krivnjom nanosi šteta. Smatrat će se da obiteljska kuća ili stan nisu korišteni neprekidno kada stanar samo povremeno navraća u stan odnosno kuću.
(17) Prestanak prava na stambeno zbrinjavanje prema odredbama stavka 15. ovoga članka ne može se dati korisniku koji obiteljsku kuću ili stan ne koristi zbog toga što se nalazi na liječenju ili osobitih obiteljskih okolnosti.
(18) Podnositelj zahtjeva za stambeno zbrinjavanje koji protupravno useli u obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu gubi pravo na stambeno zbrinjavanje ako po nalogu Ministarstva u roku od 30 dana ne iseli iz obiteljske kuće i stana u državnom vlasništvu.

Članak 12.

(1) Zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnosi se Ministarstvu na propisanom obrascu na kojem je podnositelj obvezan opredijeliti se za jedan od predviđenih načina stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Uz zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnositelj je obvezan priložiti za sebe i sve članove obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje sljedeću dokumentaciju:
1. presliku važeće osobne iskaznice ili druge identifikacijske isprave,
2. uvjerenje o prebivalištu za razdoblje od 8. listopada 1991. do trenutka podnošenja zahtjeva,
3. uvjerenje nadležnog ureda za katastar o ne/posjedovanju nekretnina,
4. uvjerenje nadležnog Općinskog suda da ima/nema u vlasništvu nekretnine,
5. potvrdu nadležne porezne ispostave o prometu nekretnina,
6. potvrdu o nekažnjavanju prema članku 29. ovoga Zakona.
(3) Za potrebe postupka podnositelj je obvezan priložiti za sebe i sve članove obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje i ostalu potrebnu dokumentaciju na temelju zahtjeva Ministarstva.
(4) Dokumentaciju iz stavka 2. točke 3. do 5. ovoga članka potrebno je dostaviti za mjesta gdje je korisnik imao prijavljena prebivališta od 8. listopada 1991. do trenutka podnošenja zahtjeva, te za mjesto trenutnog boravka.
(5) Vlada Republike Hrvatske odlukom će propisati krajnji rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje i dinamiku podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 1, 2, 3, 4, 5. i 7. ovoga Zakona.

Članak 12.a

(1) Ovisno o raspoloživom stambenom fondu u državnom vlasništvu i osiguranim sredstvima u državnom proračunu pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. za korisnike iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona ostvaruje se na temelju Liste prvenstva koju utvrđuje Ministarstvo za svaku kalendarsku godinu.
(2) Lista prvenstva za narednu kalendarsku godinu formira se od zahtjeva koji zadovoljavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona kompletiranih prema članku 12. ovoga Zakona do 30. studenoga tekuće kalendarske godine. Činjenice koje su odlučujuće za utvrđivanje mjesta na Listi prvenstva uzimaju se u obzir na dan 30. studenoga tekuće kalendarske godine.
(3) Liste prvenstva utvrđuju se prema županijama te prema načinu stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona i to:
- jedna lista se formira za zahtjeve zaprimljene za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 1.,
- druga lista se formira za zahtjeve zaprimljene za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 2.,
- treća lista se formira za zahtjeve zaprimljene za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 3.,
- četvrta lista se formira za zahtjeve zaprimljene za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 4.
(4) Unutar Listi prvenstva iz stavka 3. ovoga članka formiraju se Liste prvenstva prema sljedećem redoslijedu:
1. podnositelji zahtjeva koji borave u objektima organiziranog smještaja prema datumu zaprimanja zahtjeva,
2. podnositelji zahtjeva koji su bivši nositelji stanarskog prava prema datumu zaprimanja zahtjeva,
3. ostali podnositelji zahtjeva za koje se redoslijed na Listi prvenstva određuje na temelju bodovanja pri čemu prvenstvo na Listi ima zahtjev s najvećim brojem bodova, i to po sljedećim kriterijima:
- članovi obitelji smrtno stradalog i umrlog branitelja 110 bodova,
- hrvatski ratni vojni invalid 100 bodova (bodovi za svakog člana obitelji u navedenom statusu),
- hrvatski branitelj 80 bodova (bodovi za svakog člana obitelji u navedenom statusu),
- žrtve nasilja u obitelji 80 bodova,
- djeca do 18. godine odnosno do 26. godine ako su na redovitom školovanju 15 bodova (bodovi za svako dijete),
- osobe koje jesu ili su bile u pravnom položaju prognanika, povratnika i izbjeglice prema Zakonu o statusu prognanika i izbjeglica ("Narodne novine", br. 96/93., 39/95., 29/99. i 128/99.) 50 bodova (bodovi po obitelji),
- podnositelj zahtjeva za obnovu koji nije ostvario pravo na obnovu po Zakonu o obnovi 50 bodova (bodovi po obitelji)
- korisnik po Zakonu o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom koji je iselio iz zauzete imovine 50 bodova (bodovi po obitelji),
- osoba s invaliditetom 50 bodova,
- od dana podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, odnosno za obnovu, za podnositelje zahtjeva za obnovu, za 1 mjesec 2 boda (bodovi po obitelji).
(5) Lista prvenstva sadrži:
- redni broj,
- ime i prezime podnositelja zahtjeva,
- broj članova obitelji,
- broj bodova.
(6) Lista prvenstva je opći akt koju objavljuje Ministarstvo na svojoj njeb-stranici najkasnije do 31. siječnja tekuće kalendarske godine.
(7) U trenutku osiguravanja odgovarajuće obiteljske kuće, stana, ili građevnog materijala prema članku 9.b stavku 1. ovoga Zakona i/ili građevinskog zemljišta korisniku s Liste prvenstva, Ministarstvo donosi rješenje o načinu stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona.
(8) Na rješenje iz stavka 7. ovoga članka može se izjaviti žalba Povjerenstvu iz članka 12.b ovoga Zakona, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
(9) Zahtjevi na listama prvenstva koji nisu riješeni u tekućoj kalendarskoj godini prenose se na Listu prvenstva za narednu kalendarsku godinu pri čemu se iznova utvrđuje mjesto zahtjeva na Listi prvenstva prema stavku 4. ovoga članka.

Članak 12.b

(1) O zahtjevima za stambeno zbrinjavanje rješava u prvom stupnju Ministarstvo. U roku od 15 dana od dana dostave rješenja dopuštena je žalba Povjerenstvu za žalbe za upravno područje stambenog zbrinjavanja pri Ministarstvu.
(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka čine predsjednik i četiri člana u statusu državnih službenika koje imenuje Vlada Republike Hrvatske. Povjerenstvo odlučuje o žalbama u sastavu od najmanje tri člana. Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu.
(3) Predsjednik Povjerenstva može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravne struke s najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima s položenim državnim stručnim ispitom. Članovi Povjerenstva mogu biti osobe koje imaju završen preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski ili diplomski studij ili specijalistički diplomski stručni studij upravno-pravne struke s najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima i položen državni stručni ispit.
(4) Povjerenstvo odlučuje o žalbi rješenjem protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(5) Činjenice iz članka 11. stavka 16. ovoga Zakona Ministarstvo provjerava po službenoj dužnosti i na prikladan način (terenskim očevidom, uvidom u potrošnju električne energije i sl.).
(6) O gubitku prava na stambeno zbrinjavanje iz članka 11. stavka 16. ovoga Zakona Ministarstvo donosi odluku s rokom za iseljenje iz obiteljske kuće ili stana, koji ne može biti kraći od 15 dana.
(7) O gubitku prava na stambeno zbrinjavanje iz članka 11. stavka 14., 15. i 18. ovoga Zakona Ministarstvo donosi odluku.
(8) Protiv odluke Ministarstva iz stavka 6. i 7. ovoga članka može se izjaviti žalba Povjerenstvu iz stavka 2. ovoga članka u roku od 15 dana od dostave rješenja.

Članak 13.

(1) Nakon 10 godina neprekidnog prebivanja u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu, najmoprimac obiteljske kuće ili stana stječe pravo kupnje obiteljske kuće ili stana prema kriterijima koje će uredbom propisati Vlada Republike Hrvatske. Uredbom će Vlada Republike Hrvatske utvrditi i uvjete po kojima najmoprimac obiteljske kuće ili stana može kupiti obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu i prije 10 godina.
(2) Pravilnik o načinu izgradnje i mjerilima za popravak, obnovu i izgradnju obiteljske kuće dodjelom građevnog materijala i višestambenih objekata iz članka 8. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona donosi ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Članak 14.

(1) Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona dužna je useliti se u obnovljenu obiteljsku kuću ili stan u roku od 90 dana od dana dostave završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu i u njoj prebivati najmanje 10 godina od dana dostavljenog završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu, odnosno izdane uporabne dozvole. U protivnom korisnik je dužan vratiti sredstva utrošena za darovani građevni materijal.
(2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke od 3. do 6. ovoga Zakona ne smije otuđiti nekretninu 10 godina od dana sklapanja ugovora bez suglasnosti Ministarstva, s tim da ugovor mora obvezno sadržavati uglavak o zabrani otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku od 10 godina od dana sklapanja ugovora.
(3) Zabrana otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku iz stavka 2. ovoga članka upisat će se u zemljišne knjige. Zabrana otuđenja, odnosno opterećenja darovane nekretnine iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona upisat će se istodobno s uknjižbom prava vlasništva na daroprimatelja.
(4) Korisnik prava na obnovu koji je ostvario to pravo na temelju Zakona o obnovi dužan je s članovima obitelji useliti se u obnovljenu obiteljsku kuću u roku od 30 dana od dana dostave završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu i u njoj prebivati najmanje 10 godina, u tom roku ne smije istu prodati, darovati ili na bilo koji drugi način otuđiti bez suglasnosti Ministarstva. U protivnom korisnik je dužan vratiti uložena sredstva za obnovu obiteljske kuće ili stana sukladno članku 65. Zakona o obnovi.

Članak 15.

(1) Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona dužna je useliti se u obiteljsku kuću ili stan u roku od 30 dana od ostvarivanja prava te prebivati i boraviti u toj kući ili stanu i koristiti ih u svrhu stanovanja.
(2) Ako se korisnik, prije isteka roka od 10 godina, odseli iz obiteljske kuće ili stana koji mu je dan u najam, dužan je tu nekretninu vratiti u roku od 30 dana od dana iseljenja.
(3) U slučaju smrti korisnika, njegovi članovi obitelji mogu nastaviti s korištenjem nekretnine dane u najam, pod istim uvjetima.

Članak 16.

(1) Osobe koje su prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 174/04., 92/05., 2/07. i 107/07.) podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, a koriste stan ili kuću u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi mogu ostvariti pravo na darovanje prema odredbama ovoga Zakona pod uvjetom da odustanu od drugih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
(2) Odustanak od zahtjeva za stambeno zbrinjavanje dokazuje se zaključkom o obustavi postupka koji donosi Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Članak 17.

(1) Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova te Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, dužni su, na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke o osobnom i stambenom statusu podnositelja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje.
(2) Državna geodetska uprava-Uprava za geodetske poslove i katastar te Zemljišno-knjižni odjel nadležnog općinskog suda dužni su dostaviti podatke o posjedovanju i vlasništvu nekretnina te Ministarstvo financija-Porezna uprava dužna je dostaviti podatke o prijavljenom prometu nekretnina za podnositelja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje.

Članak 18.

Podnositelj zahtjeva za ostvarivanje prava iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona mora podmiriti sve obveze nastale u vezi s njegovim korištenjem obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, a osobito obveze za potrošenu vodu, komunalnu naknadu, vodnu naknadu te ostale obveze.

Članak 19.

(1) Osobama određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba na područjima posebne države skrbi prema podacima područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prema zahtjevu tijela državne uprave ili lokalne samouprave, a koji nemaju riješeno stambeno pitanje može se dati u najam obiteljska kuća ili stan u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi.
(2) Obiteljskim kućama i stanovima iz stavka 1. ovoga članka raspolaže Ministarstvo na način da se osobama iz stavka 1. ovoga članka daje obiteljska kuća ili stan u najam.
(3) Ugovor o najmu iz stavka 2. ovoga članka sklapa Ministarstvo na određeno ili neodređeno vrijeme s osobama iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 20.

(1) Republika Hrvatska može darovati općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi državno zemljište za izgradnju ili dogradnju groblja.
(2) Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave sklapaju ugovor o darovanju državnog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka koji sadrži odredbu o svrsi korištenja zemljišta.

III. POREZNE POVLASTICE

Članak 21.

(1) Iznimno od odredbi članka 2. ovoga Zakona i odredaba Zakona o porezu na promet nekretnina ("Narodne novine", br. 69/97., 26/00., 127/00. i 153/02.), porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji stječu nekretnine koje se nalaze na područjima posebne državne skrbi, ako imaju ili prijavljuju prebivalište na tom području.
(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka naknadno se plaća ako se u roku od 10 godina od dana nabave nekretnine nekretnina otuđi, ako porezni obveznik promjeni prebivalište izvan područja posebne državne skrbi te ako porezni obveznik uz prijavljeno prebivalište stvarno i ne boravi na području posebne državne skrbi.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako građanin, koji je na temelju stavka 1. ovoga članka ostvario pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina, otuđuje nekretninu za koju je ostvario oslobođenje u roku od 10 godina, u vlasništvo osobi nasljedniku prvoga nasljednog reda koji ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi, naknadno ne plaća porez iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju novi stjecatelj stupa u položaj pravnog slijednika glede zabrane otuđenja nekretnine, s time da se rok zabrane otuđenja računa od kada je prednik stekao nekretninu.

Članak 22.

Porez na dobit koji se ostvari na području posebne državne skrbi, a prema članku 45. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ("Narodne novine", br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07. i 73/08.) pripada državnom proračunu, isplaćivat će se jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi kao pomoć iz državnog proračuna.

Članak 23.

(1) Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci, do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, plaćaju porez na dobit kako slijedi:
1. ne plaćaju porez na dobit na području prve skupine,
2. plaćaju 25% od propisane porezne stope na području druge skupine,
3. plaćaju 75% od propisane porezne stope na području treće skupine.
(2) Smatra se da obveznik poreza iz stavka 1. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Članak 24.

(1) Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit kako slijedi:
1. obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području prve skupine područja posebne državne skrbi:
- ne plaća porez na dobit u razdoblju 2008.-2010. godine,
- plaća 25% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
- plaća 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2014.-2016. godine,
- od 2017. godine plaća u visini propisane porezne stope,
2. obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području druge skupine područja posebne državne skrbi:
- plaća 25% od propisane stope poreza u razdoblju 2008.-2010. godine,
- plaća 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
- od 2014. godine plaća u visini propisane porezne stope,
3. obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području treće skupine područja posebne državne skrbi:
- 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2008.-2010. godine,
- 85% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
- od 2014. godine plaća u visini propisane porezne stope.
(2) Iznos oslobađanja od plaćanja poreza na dobit za navedena vremenska razdoblja iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje se sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.
(3) Smatra se da obveznik poreza iz stavka 1. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.
(4) Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za regionalni razvoj uz suglasnost ministra financija.
(5) Obveznicima poreza iz stavka 1. ovoga članka mogu se dodjeljivati i druge povlastice, odnosno potpore sukladno općim propisima o državnim potporama.

IV. ZAŠTITA OKOLIŠA

Članak 25.

Naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina na područjima od posebne državne skrbi koja je prihod Republike Hrvatske ustupa se u iznosu od 50% gradu, odnosno općini, a 50% županiji na području kojih se obavlja iskorištavanje, a koristi se namjenski za zaštitu okoliša i prirode te za gospodarski razvitak.

Članak 26.

(1) Jedinice lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi koje imaju na svom području evidentiran strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i park prirode i vodozaštitno područje ostvaruju pravo na novčanu naknadu za površinu na kojoj se nalazi strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i park prirode i vodozaštitno područje. Odluku o visini naknade donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od 90 dana od dana donošenja ovoga Zakona. Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje donosi odluku o visini naknade.
(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu te su prihod jedinice lokalne samouprave koji su dužne utrošiti u projekte za zaštitu okoliša te za gospodarski razvitak.

V. POTICAJNE MJERE U SKLOPU SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANjA

Članak 27.

(1) Redoviti učenici srednjih škola trećih i četvrtih razreda školske godine 2008./2009. koji imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi imaju pravo na besplatan međumjesni prijevoz u javnom cestovnom ili željezničkom prijevozu od mjesta prebivališta do najbliže škole koja provodi program koji je učenik odabrao i od mjesta škole do mjesta prebivališta.
(2) Redoviti učenici srednjih škola četvrtih razreda školske godine 2009./2010. koji imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi imaju pravo na besplatan međumjesni prijevoz u javnom cestovnom ili željezničkom prijevozu od mjesta prebivališta do najbliže škole koja provodi program koji je učenik odabrao i od mjesta škole do mjesta prebivališta.
(3) Trošak iz stavka 1. i 2. ovoga članka jedinica lokalne samouprave plaća prijevozniku.
(4) Sredstva za ostvarivanje prava iz stavka 3. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva.
(5) Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave sklapaju sporazum o uvjetima i načinu nadoknade sredstava iz stavka 4. ovoga članka jedinici lokalne samouprave.

Članak 28.

(1) Ministarstvo će nadoknaditi jedinici lokalne samouprave trošak boravka djece u dječjem vrtiću ili jaslicama:
- u iznosu od 25% troška za područje prve skupine područja posebne državne skrbi,
- u iznosu od 20% troška za područje druge skupine područja posebne državne skrbi,
- u iznosu od 15% troška za područje treće skupine područja posebne državne skrbi.
(2) Sredstva za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva.
(3) Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave sklapaju sporazum o uvjetima i načinu nadoknade sredstava iz stavka 1. ovoga članka jedinici lokalne samouprave.
(4) Jedinice lokalne samouprave sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti za izgradnju vrtića ili jaslica ili za proširenje istih.

VI. PROVEDBA I NADZOR

Članak 29.

(1) Prava iz ovoga Zakona ne mogu ostvariti osobe:
1. koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava,
2. koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv Republike Hrvatske,
3. protiv kojih je pokrenut postupak za kaznena djela protiv Republike Hrvatske do pravomoćnosti sudske odluke.
(2) Prava iz ovoga Zakona ne može ostvariti ni osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu ("Narodne novine", br. 80/96.).
(3) Za osobu protiv koje je podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu ostvarivanja prava iz ovoga Zakona odgađaju se do pravomoćnosti sudske odluke.

Članak 30.

(1) Ovaj Zakon provode nadležna ministarstva, svako u skladu sa svojim djelokrugom utvrđenim posebnim zakonom.
(2) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.
(3) Ovlašćuju se nadležni ministri prema stavku 1. ovoga članka da po potrebi donose provedbene propise.

Članak 31.

U postupcima koji se vode po ovom Zakonu korisnici ne plaćaju upravne pristojbe u cjelosti te javnobilježničke pristojbe u dijelu koji je prema posebnim propisima prihod državnog proračuna.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

(1) Uredbu iz članka 13. stavka 1. i Odluku iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske.
(2) Pravilnik iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za regionalni razvoj i Pravilnik iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za regionalni razvoj uz suglasnost ministra financija, najkasnije u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Do stupanja na snagu propisa iz ovoga Zakona ostaje na snazi Uredba o uvjetima i mjerilima za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 10/01.), Pravilnik o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi("Narodne novine", br. 116/02.), Uredba o uvjetima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 48/03. i 68/07.) donesena na temelju ovlaštenja iz Zakona o područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. - pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.).

Članak 33.

(1) Postupci započeti po Zakonu o područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. - pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.), Uredbi o darovanju stanova i kuća u vlasništvo Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ("Narodne novine", br. 94/05., 153/05. i 142/06.) i Uredbi o darovanju stanova i kuća u vlasništvo Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 82/07.) a nedovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Postupci za povrat privremeno preuzete imovine i naknade za pretrpljenu štetu zbog korištenja imovine dovršit će se po odredbama Zakona o područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. - pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.)

Članak 34.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti sve odredbe Zakona o područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. - pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.), osim članaka 13. i 14.
(2) Zakon iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti 31. prosinca 2008.

Članak 35.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", osim članaka 21., 22., 25., 26. i 28. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2009.
Klasa: 015-02/08-01/01
Zagreb, 15. srpnja 2008.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENjU ZAKONA O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI
Proglašavam Zakon o područjima posebne državne skrbi, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2008. godine.
Klasa: 011-01/08-01/98
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb. 17. srpnja 2008.
Predsjednik
Republike Hrvatskle
Stjepan Mesić, v. r.