ZAKON

O OZNAKAMA ZEMLjOPISNOG PODRIJETLA PROIZVODA I USLUGA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 78 od 23 srpnja 1999; 127/99)

Dio prvi

TEMELjNE ODREDBE

Sadržaj Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju: predmet zaštite oznakom zemljopisnoga podrijetla, odnosno oznakom izvornosti, postupak ostvarivanja njihove zaštite i stjecanja prava korištenja, opseg i povrede prava korištenja istih, njihov odnos prema drugim pravima intelektualnog vlasništva, brisanje njihova upisa iz registra i njihova sudska zaštita.
(2) Sve što je propisano ovim Zakonom za oznake zemljopisnoga podrijetla, odnosi se i na oznake izvornosti, ako nije drukčije naznačeno.

Oznaka zemljopisnoga podrijetla

Članak 2.

(1) Oznakom zemljopisnoga podrijetla štiti se naziv mjesta u užem smislu riječi (lokalitet), područja ili, u iznimnim slučajevima, zemlje iz koje potječe proizvod ili usluga (u daljnjem tekstu: mjesto podrijetla), kakvoće, ugleda ili drugoga svojstva koje se u biti smatra nastalim pod utjecajem zemljopisnoga podrijetla.
(2) Oznaka zemljopisnoga podrijetla za proizvode može se štititi pod uvjetom da se postupak proizvodnje, prerade ili pripreme proizvoda odvija u mjestu podrijetla.
(3) Oznaka zemljopisnoga podrijetla za usluge može se štititi pod uvjetom da je ta djelatnost registrirana u mjestu podrijetla ili da osoba koja vrši nadzor nad upravljanjem poslovima ima državljanstvo zemlje podrijetla ili prebivalište u zemlji podrijetla usluge. Mogu se po potrebi postaviti i drugi uvjeti, kao što je dokaz o osposobljenosti za pružanje usluge iz zemlje podrijetla ili članstvo u udruženju koje okuplja osobe koje se bave pružanjem usluga u zemlji podrijetla, ako se usluga pruža izvan mjesta podrijetla.
(4) Svojstva proizvoda ili usluge iz stavka 1. ovoga članka mogu nastati prirodnim (podneblje, tlo i sl.) ili ljudskim (poseban način obrade odnosno proizvodnje, tradicionalni postupci i vještine i sl.) utjecajem njihova zemljopisnoga podrijetla odnosno njihovim obostranim utjecajem.

Oznaka izvornosti

Članak 3.

(1) Oznakom izvornosti štiti se naziv mjesta podrijetla proizvoda ili usluge određene kakvoće ili drugoga svojstva koje je nastalo presudno ili isključivo pod utjecajem prirodnih i ljudskih činitelja zemljopisnoga okružja i prema postupku koji se u cijelosti, od proizvodnje preko prerade do pripreme, odvija u mjestu podrijetla.
(2) Proizvodi se mogu štititi oznakom izvornosti ako udovoljavaju uvjetima proizvodnje, prerade ili pripreme koji su utvrđeni posebnim propisima.
(3) Usluge se mogu štititi oznakom izvornosti samo ako se pružaju u mjestu podrijetla.

Podrijetlo sirovina

Članak 4.

Proizvod se može štititi oznakom izvornosti kada sirovine za njegovu proizvodnju potječu sa područja širega ili različitoga od područja prerade pod uvjetom da je određeno područje proizvodnje sirovina ograničeno i da postoje posebni uvjeti proizvodnje sirovina te da postoji inspekcijski nadzor koji će osiguravati ispunjenje posebnih uvjeta.

Tradicionalni nazivi

Članak 5.

Tradicionalni zemljopisni ili nezemljopisni nazivi koji upućuju na određeno zemljopisno podrijetlo proizvoda ili usluge, a ispunjavaju uvjete iz članka 3. i 4. ovoga Zakona, mogu se štititi samo oznakom izvornosti.

Isključenje zaštite

Članak 6.

Oznakom zemljopisnoga podrijetla ne može se štititi naziv mjesta podrijetla proizvoda ili usluge:
1. koji ne ispunjava propisane uvjete iz ovoga Zakona,
2. koji je jednak nazivu biljne sorte ili životinjske pasmine ako bi to dovelo javnost u zabludu o zemljopisnom podrijetlu,
3. koji nije zaštićen ili nije više zaštićen ili nije više u uporabi u zemlji podrijetla.

Generični nazivi

Članak 7.

(1) Oznakom zemljopisnoga podrijetla ne može se štititi naziv mjesta podrijetla proizvoda ili usluge gdje su se isti izvorno proizvodili ili stavljali u promet, ako je postao opći naziv za određenu vrstu proizvoda ili usluge (generični naziv).
(2) Naziv mjesta podrijetla zaštićen oznakom zemljopisnoga podrijetla, ne može postati generični naziv dok traje njegova zaštita na način utvrđen ovim Zakonom.

Istoobličnice (homonimi)

Članak 8.

Ako su nazivi dva ili više mjesta podrijetla proizvoda ili usluga jednaki ili gotovo jednaki u pisanom obliku (istoobličnice - homonimi), zaštita takvih naziva oznakom zemljopisnoga podrijetla bit će odobrena svim osobama koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom i na način propisan pravilnikom kojim se uređuje provedba ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: Pravilnik) po načelima ravnopravnosti proizvođača na tržištu i istinitog obavješćivanja potrošača, izuzev kada bi to dovelo javnost u zabludu o zemljopisnom podrijetlu.

Dio drugi

POSTUPAK OSTVARIVANjA ZAŠTITE

Način ostvarivanja zaštite

Članak 9.

(1) Zaštita naziva mjesta podrijetla proizvoda ili usluga oznakom zemljopisnoga podrijetla ostvaruje se upisom u registar oznaka zemljopisnoga podrijetla, odnosno upisom u registar oznaka izvornosti.
(2) Pravo korištenja oznake izvornosti stječe se priznanjem prava i upisom u registar korisnika oznake izvornosti.

Ovlasti u provedbi postupka

Članak 10.

(1) Upravne poslove koji se odnose na zaštitu oznaka zemljopisnoga podrijetla obavlja Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zavod), primjenom ovoga Zakona, Pravilnika, te podrednom primjenom Zakona o općem upravnom postupku.
(2) Zavod također provodi zaštitu oznaka zemljopisnoga podrijetla u skladu s međunarodnim ugovorima koji se odnose na zaštitu oznaka zemljopisnoga podrijetla čija je ugovornica Republika Hrvatska.
(3) Zavod vodi registar oznaka zemljopisnog podrijetla, registar oznaka izvornosti, registar korisnika oznaka izvornosti, te očevidnik korisnika oznaka zemljopisnoga podrijetla.
(4) Podaci koji se upisuju u registre i očevidnik iz prethodnog stavka ovoga članka propisuju se Pravilnikom.

Pokretanje postupka prijavom

Članak 11.

(1) Postupak priznanja oznake zemljopisnoga podrijetla i/ili stjecanje prava korištenja oznake izvornosti pokreće se podneskom koji sadržava zahtjev za upis oznake zemljopisnoga podrijetla i/ili prava korištenja oznake izvornosti u registar i druge sastojke propisane ovim Zakonom (u daljnjem tekstu: prijava).
(2) Prijavu mogu podnijeti:
a) fizičke i pravne osobe koje su proizvođači proizvoda ili davatelji usluga te oblici udruživanja koji mogu stjecati prava i preuzimati obveze na koje se odnosi zaštita odnosno pravo korištenja;
b) tijela državne uprave, udruge potrošača te ustanove i komore zainteresirane za zaštitu oznake zemljopisnoga podrijetla na području njihova djelovanja.
(3) Fizičke i pravne osobe kao i oblici udruživanja zainteresirani za zaštitu oznake zemljopisnoga podrijetla iz druge zemlje (u daljnjem tekstu: strane osobe) mogu podnijeti prijavu i stjecati prava po odredbama ovoga Zakona i međunarodnih ugovora ili po načelu uzajamnosti ako je to predviđeno propisima zemlje iz koje potječe strana osoba. Strane osobe mogu poduzimati radnje pred Zavodom samo preko ovlaštenih zastupnika upisanih u poseban registar Zavoda (u daljnjem tekstu: ovlašteni zastupnici).

Oblik prijave

Članak 12.

(1) Prijava mora biti sastavljena na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom, na obrascu zahtjeva koji se pobliže određuje Pravilnikom, s potrebnim prilozima.
(2) Strani podnositelj prijave prilaže, uz zahtjev za upis oznake zemljopisnoga podrijetla u registar, prijepis javne isprave ili drugog pravnog akta na službenom jeziku zemlje podrijetla, kao dokaz da je oznaka zemljopisnoga podrijetla zaštićena u toj zemlji, i ovjerovljen prijevod na hrvatski jezik.

Zahtjev iz prijave

Članak 13.

(1) Zahtjevom iz prijave može se zatražiti zaštita odnosno pravo korištenja samo jedne oznake zemljopisnoga podrijetla koja se odnosi samo na jednu vrstu prozvoda ili usluga.
(2) Ako Zavod utvrdi da zahtjev iz prijave, koji se odnosi na zaštitu oznake izvornosti, ne udovoljava propisanim uvjetima, obavit će ispitivanje zahtjeva kao da se odnosi na zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla.

Sadržaj prijave

Članak 14.

(1) Prijava sadržava:
A. - zahtjev za upis zaštićene oznake zemljopisnoga podrijetla u registar s:
1. podacima o podnositelju prijave,
2. nazivom proizvoda ili usluge te nazivom oznake zemljopisnoga podrijetla,
3. dokazom da proizvodi ili usluge, odnosno sirovine potječu s određenoga mjesta podrijetla, odnosno o njihovoj povezanosti u skladu s odredbama ovog Zakona, uz zemljovid i opis područja, po potrebi,
4. dokazom da proizvodi ili usluge udovoljavaju uvjetima u skladu s posebnim propisima i/ili priloženom opisu (specifikaciji),
5. dokazom o plaćenoj pristojbi odnosno naknadi troškova,
6. potpisom podnositelja prijave,
i/ili
B. - zahtjev za upis prava korištenja oznake izvornosti u registar s:
1. podacima o korisniku,
2. nazivom proizvoda ili usluge te nazivom oznake izvornosti,
3. dokazom da proizvod ili usluga, odnosno sirovina potječu iz mjesta podrijetla, odnosno da se postupak odvija u mjestu podrijetla, u skladu s odredbama ovoga Zakona,
4. dokazom da proizvod ili usluga odgovaraju uvjetima, u skladu s posebnim propisima i/ili opisu iz registra,
5. dokazom o plaćenoj pristojbi, odnosno naknadi troškova,
6. potpisom korisnika.
(2) Činjenice iz točke 3. i 4. podstavka A. i B. stavka 1. ovoga članka podnositelj prijave dokazuje ispravom koju izdaje nadležno ministarstvo odnosno Hrvatska gospodarska komora, ako nije ovlašteno drugo tijelo u Republici Hrvatskoj ili zemlji podrijetla.

Uvjeti za podnošenje prijave

Članak 15.

(1) Podnositelj prijave sa zahtjevom za upis oznake zemljopisnoga podrijetla u registar iz točke b. stavka 2. članka 11. ovoga Zakona, mora podnijeti dokaze za najmanje jednoga proizvođača ili davatelja usluge koji ispunjava uvjete iz točke 3. i 4. podstavka A. stavka 1. prethodnoga članka ovoga Zakona.
(2) Domaći podnositelj prijave sa zahtjevom za upis oznake zemljopisnoga podrijetla u registar iz točke a. stavka 2. članka 11. ovoga Zakona, istodobno podnosi i zahtjev za upis prava korištenja oznake izvornosti u registar.

Ispitivanje i objava prijave

Članak 16.

(1) Zavod će ispitati podatke iz prijave u skladu sa člankom 11. do 15. ovoga Zakona te zatražiti po potrebi dodatne informacije i isprave odnosno uklanjanje nedostataka, u roku ukupno ne dužem od šest mjeseci, na način uređen Pravilnikom. Ako podnositelj prijave ne postupi na određen način i u navedenom roku, Zavod će prijavu odbaciti.
(2) Ako prijava ispunjava uvjete iz prethodnoga stavka, Zavod će objaviti podatke iz prijave u službenom glasilu Zavoda, na način predviđen Pravilnikom. Zavod će donijeti upravni akt o zahtjevu za stjecanje prava korištenja zaštićene oznake izvornosti bez objave prijave.

Postupak povodom prigovora

Članak 17.

(1) Zainteresirana osoba može podnijeti Zavodu prigovor na prijavu zbog toga što oznaka zemljopisnoga podrijetla ne udovoljava propisanim uvjetima, uz navođenje dokaza u roku od tri mjeseca od dana objave u službenom glasilu Zavoda.
(2) Ako je podnesen prigovor, Zavod će ga preispitati te ako je utemeljen, Zavod će prigovor prihvatiti i odbiti zahtjev iz prijave. Ako je prigovor neutemeljen, Zavod će prigovor odbiti i izvršiti upis u registar te objaviti podatke iz upravnog akta u službenom glasilu Zavoda, na način predviđen Pravilnikom.
(3) Zavod može dostaviti prigovor na odgovor podnositelju prijave u tijeku postupka ispitivanja utemeljenosti prigovora ako ocijeni da je potrebno njegovo izjašnjavanje prije donošenja upravnog akta o prigovoru.
(4) Ako nema prigovora u roku iz stavka 1. ovoga članka, Zavod će izvršiti upis u registar. Nakon donošenja upravnog akta o odobravanju prava korištenja oznake izvornosti i upisa u registar Zavoda, Zavod će izdati ispravu korisniku u skladu s Pravilnikom.
(5) Protiv upravnog akta Zavoda nije dopuštena žalba, već se može neposredno pokrenuti upravni spor.

Trajanje zaštite

Članak 18.

(1) Trajanje zaštite oznake zemljopisnoga podrijetla nije ograničeno.
(2) Pravo korištenja oznake izvornosti mora se produžiti svakih 10 godina računajući od dana upisa u registar. Nositelj prava dužan je podnijeti prijavu za produženje prava korištenja oznake izvornosti na način utvrđen Pravilnikom.
(3) Produženje prava korištenja oznake izvornosti odobrit će se ako je udovoljeno uvjetima za stjecanje prava korištenja oznake zemljopisnoga podrijetla. U protivnom, pravo korištenja prestaje danom isteka desetogodišnjega razdoblja zaštite. Upis produženja prava korištenja u registar izvršit će se na način utvrđen Pravilnikom.

Troškovi postupka

Članak 19.

(1) Troškove postupka, odnosno prigovora ili drugog zahtjeva snosi podnositelj prijave odnosno prigovora ili drugog zahtjeva na način i u iznosu određenim posebnim propisom.
(2) Ako podnositelj iz stavka 1. ovoga članka ili njegov punomoćnik ne postupi prema pozivu Zavoda u svezi s plaćanjem upravne pristojbe, odnosno naknade troškova u određenom roku, smatrat će se da je odustao od prijave odnosno prigovora ili drugog zahtjeva.
(3) Strani podnositelj prijave plaća upravnu pristojbu odnosno naknadu troškova za 10 godina trajanja zaštite oznake izvornosti na teritoriju Republike Hrvatske neovisno o broju korisnika, po postupku, na način i u iznosu određenim posebnim propisom iz stavka 1. ovoga članka. U protivnom, smatrat će se da je prijava povučena ili je prestalo pravo korištenja s danom isteka desetogodišnjega razdoblja zaštite.

Zaštita u drugoj zemlji

Članak 20.

Korisnici oznake zemljopisnoga podrijetla u Republici Hrvatskoj mogu putem Zavoda zatražiti u drugoj zemlji ili organizaciji zemalja zaštitu oznake zemljopisnoga podrijetla koja je prethodno zaštićena u Republici Hrvatskoj te ako su korisnici upisani u registar ili očevidnik Zavoda prema odredbama ovoga Zakona.

Dio treći

PRAVO KORIŠTENjA

Nositelji prava korištenja

Članak 21.

(1) Zaštićenu oznaku izvornosti mogu koristiti isključivo nositelji prava korištenja upisani u registar korisnika, koji imaju traženu djelatnost upisanu u sudski, obrtni ili drugi registar, koju u cijelosti obavljaju na području upisanom u registar Zavoda i koji udovoljavaju uvjetima upisanim u registar Zavoda.
(2) Zaštićenu oznaku zemljopisnoga podrijetla mogu koristiti korisnici upisani u očevidnik korisnika, koji imaju traženu djelatnost upisanu u sudski, obrtni ili drugi registar, koji obavljaju proizvodnju, preradu ili pripremu odnosno pružaju usluge na području upisanom u registar Zavoda te udovoljavaju uvjetima upisanim u registar Zavoda.

Sadržaj prava korištenja

Članak 22.

(1) Korisnik oznake zemljopisnoga podrijetla iz članka 21. ovoga Zakona ima pravo koristiti u gospodarskom prometu zaštićeni naziv isključivo za označavanje vrste proizvoda i usluga upisanih u registar Zavoda. Isti korisnik može uz zaštićeni naziv staviti znak "ZP" u krugu za oznaku zemljopisnoga podrijetla odnosno "I" u krugu za oznaku izvornosti.
(2) Oznaka zemljopisnoga podrijetla općenito može služiti za označavanje svih proizvoda i usluga koji ispunjavaju uvjete predviđene ovim Zakonom. To pravo odnosi se i na upotrebu zaštićene oznake zemljopisnoga podrijetla na sredstvima za pakiranje, poslovnim ispravama i promidžbenim sredstvima.
(3) Korisnik oznake izvornosti iz članka 21. ovoga Zakona može rabiti posebne naljepnice na svojim proizvodima ili pri pružanju usluga koje će odobravati Zavod. Vlada Republike Hrvatske odobrit će, na prijedlog Zavoda, oblik i način uporabe naljepnica za proizvode i usluge zaštićene oznakama izvornosti u Republici Hrvatskoj te posebnim propisom propisati iznos naknade za njihovu upotrebu.
(4) Korisnici oznake zemljopisnoga podrijetla iz članka 21. ovoga Zakona moraju dopustiti upotrebu zaštićenog naziva bez naknade u svrhu obavješćivanja i poučavanja javnosti, na način koji ne šteti njihovim interesima.

Posebna zaštita prava korištenja

Članak 23.

(1) Ne može se koristiti naziv zaštićen oznakom zemljopisnoga podrijetla za proizvode ili usluge koji ne potječu iz mjesta podrijetla naznačenoga oznakom zemljopisnoga podrijetla niti u slučaju kada je naznačeno stvarno zemljopisno podrijetlo, kada je upotrijebljen u prijevodu ili kada se uz njega koriste dopunski izrazi.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se ako je oznaka zemljopisnoga podrijetla ista ili slična osobnom imenu koje se koristi u gospodarskom prometu kao naziv tvrtke ili na drugi način u poslovnom odnosu ako se time ne dovodi javnost u zabludu o stvarnom podrijetlu proizvoda ili usluge što se pobliže određuje Pravilnikom.

Prenosivost prava korištenja

Članak 24.

(1) Pravo korištenja oznake zemljopisnoga podrijetla ne može se ustupiti niti prenositi.
(2) Pravo korištenja oznake izvornosti može se prenijeti samo u cijelosti na budućega korisnika ako on ispunjava sve uvjete propisane ovim Zakonom i ako je sporazum o prijenosu prava korištenja upisan u registar Zavoda. U protivnom, prijenos prava nije valjan.

Zabrana povrede prava korištenja

Članak 25.

Korisnici oznake zemljopisnoga podrijetla mogu tražiti zabranu povrede prava korištenja oznake zemljopisnoga podrijetla u sljedećim slučajevima:
1. izravno ili neizravno neovlašteno korištenje oznake zemljopisnoga podrijetla za iste ili usporedive proizvode radi stjecanja imovinske koristi,
2. svako neovlašteno korištenje oznake zemljopisnoga podrijetla i u slučaju kada je naznačeno stvarno zemljopisno podrijetlo proizvoda ili se oznaka zemljopisnoga podrijetla koristi u prijevodu ili uz dopunske izraze,
3. svaki oblik korištenja oznake zemljopisnoga podrijetla koji šteti ugledu ili iskorištava ugled zaštićene oznake zemljopisnoga podrijetla,
4. svako korištenje lažne ili obmanjujuće obavijesti u pogledu zemljopisnoga podrijetla, naravi ili kvalitete proizvoda ili usluge na pakiranju, promidžbenom materijalu ili drugim dokumentima tako da ostavlja dojam postojanja veze između proizvoda ili usluge i zaštićene oznake zemljopisnoga podrijetla,
5. svaki drugi postupak koji bi mogao dovesti javnost u zabludu o zemljopisnom podrijetlu proizvoda ili usluge.

Dio četvrti

ODNOS IZMEU ZNAKOVA RAZLIKOVANjA

Odnos prema postojećim oznakama zemljopisnoga podrijetla

Članak 26.

Odredbe članka 25. ovoga Zakona ne odnose se na oznake zemljopisnoga podrijetla korištene za iste ili usporedive proizvode ili usluge i to neprekidno bilo za razdoblje od najmanje deset godina prije dana zaključivanja Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (u daljnjem tekstu: Sporazum NjTO - zaključen 15. travnja 1994.) bilo u dobroj vjeri do istog datuma.

Odnos prema žigovima

Članak 27.

(1) Ako je podnesena prijava za upis oznake zemljopisnoga podrijetla u registar, prijava za upis u registar žiga koji sadržava ili se sastoji od oznake zemljopisnoga podrijetla u slučajevima iz članka 25. ovoga Zakona, bit će odbijena, a u slučaju naknadnoga upisa žiga u registar, žig će biti poništen.
(2) Zahtjev za odbijanje upisa prijave žiga iz prethodnog stavka u registar može podnijeti zainteresirana osoba u roku od pet godina od dana kada je žig bio javno objavljen, a protiv zaštićenoga žiga iz prethodnoga stavka upisanoga u registar može podnijeti zahtjev za poništaj upisa u roku od pet godina od dana upisa žiga u registar.
(3) Važnost zaštićenoga žiga koji je isti ili sličan zaštićenoj zemljopisnoj oznaci podrijetla, može se održati i uporaba nastaviti ako je u dobroj vjeri podnesena prijava ili izvršen upis žiga u registar ili su u dobroj vjeri stečena prava uporabom prije podnošenja prijave za upis oznake zemljopisnoga podrijetla u registar odnosno prije drugoga oblika stjecanja zaštite u zemlji podrijetla ili prije isteka jedne godine od dana stupanja na snagu Sporazuma NjTO-a u Republici Hrvatskoj.

Dio peti

BRISANjE UPISA IZ REGISTRA

Proglašenje upravnog akta ništavim

Članak 28.

(1) Upravni akt o zaštiti oznake zemljopisnoga podrijetla ili priznanju prava korištenja proglašava se ništavim u postupku pred Zavodom ako se utvrdi da oznaka zemljopisnoga podrijetla od početka nije udovoljavala propisanom uvjetu za priznanje prava.
(2) Upravni akt iz stavka 1. ovoga članka može se u svako doba proglasiti ništavim u cijelosti ili djelomično i to po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke ili državnoga odvjetnika.
(3) Upravni akt kojim se proglašava ništavim upravni akt iz stavka 1. ovoga članka konačan je. Protiv tog upravnog akta ne može se podnijeti žalba, nego se može neposredno pokrenuti upravni spor.
(4) Ako ovlaštena inspekcija ili drugo ovlašteno tijelo odnosno skupina korisnika utvrdi da proizvodi ili usluge korisnika zaštićene oznake zemljopisnoga podrijetla ne odgovaraju uvjetima iz registra, Zavod će na njezin obrazložen zahtjev, proglasiti upravni akt ništavim i brisati upis korisnika iz registra, na način utvrđen Pravilnikom.
(5) Zavod će i u drugim slučajevima prestanka zaštite oznake zemljopisnoga podrijetla ili prava korištenja, donijeti odgovarajući upravni akt i brisati oznaku zemljopisnoga podrijetla ili pravo korištenja iz registra.

Posljedice poništaja i proglašenja upravnog akta ništavim

Članak 29.

(1) Brisanje upisa oznake zemljopisnoga podrijetla iz registra temeljem pravomoćne sudske odluke odnosno upravnog akta Zavoda o proglašenju ništavim obvezujuće je za sve korisnike oznake zemljopisnoga podrijetla, na način koji utvrdi sud. Zavod će dostavljenu pravomoćnu sudsku odluku upisati u registar i objaviti podatke iz upravnoga akta o upisu te odluke u registar na način koji će biti utvrđen Pravilnikom.
(2) Kada je sud pravomoćnom odlukom poništio prava nastala upisom odnosno kada je Zavod konačnim upravnim aktom proglasio pravo ništavim, smatrat će se da zaštita tih prava nije nikad ni postojala, ali to se ne odnosi na:
a) pravomoćnu odluku suda o povredi prava u svezi s oznakom zemljopisnog podrijetla koja je postala ovršna prije pravomoćnosti odluke suda o ništavosti odnosno konačnog upravnog akta Zavoda o proglašenju ništavim;
b) ugovor koji je zaključen i izvršen prije pravomoćnosti odluke suda o ništavosti odnosno konačnog upravnog akta Zavoda o proglašenju ništavim, s tim da se može tražiti djelomično ili u cijelosti povrat iznosa isplaćenih prema tom ugovoru po načelu jednake vrijednosti uzajamnih davanja ako je to po ocjeni suda opravdano s obzirom na okolnosti.
(3) Iznimke iz stavka 2. ovoga članka nisu od utjecaja na utvrđivanje odgovornosti u postupku radi naknade štete i zbog neopravdanog bogaćenja.

Dio šesti

SUDSKA ZAŠTITA

Građanskopravna zaštita

Članak 30.

(1) Svaka zainteresirana osoba može podići tužbu za zaštitu prava u postupku pred nadležnim Trgovačkim sudom u Republici Hrvatskoj protiv osobe koja povrijedi neko pravo prema članku 25. ovoga Zakona, sa zahtjevom za:
1. utvrđivanje povrede prava,
2. zabranu ili sprečavanje povrede prava,
3. naknadu štete,
4. oduzimanje proizvoda koji su proizvedeni ili stavljeni u promet radi povrede prava i oduzimanje opreme neposredno korištene za proizvodnju takvih proizvoda,
5. predaju dokumentacije kršitelja prava o neovlaštenom korištenju oznake zemljopisnoga podrijetla na proizvodima ili na drugi način radi procjene učinjene štete,
6. ovrhu radi zabrane ili sprečavanja povrede prava, a posebno ovrhu radi uništavanja proizvoda odnosno opreme iz točke 4. ovoga stavka,
7. objavu sudske presude o trošku tuženika.
(2) Sud će rješavati sporove nastale povredom prava iz članka 25. ovoga Zakona po hitnom postupku.
(3) Sud može, na prijedlog tužitelja, odrediti privremenu mjeru u skladu sa Ovršnim zakonom ako bi odgađanje uzrokovalo teško nadoknadivu štetu ili kada postoji opasnost od uništavanja dokaza.

Prekršaji

Članak 31.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja izravno ili neizravno neovlašteno koristi oznake zemljopisnoga podrijetla za iste ili usporedive proizvode radi stjecanja imovinske koristi i u slučaju kada je naznačeno stvarno zemljopisno podrijetlo proizvoda ili se oznaka zemljopisnoga podrijetla koristi u prijevodu ili uz dopunske izraze; koja koristi oznake zemljopisnoga podrijetla na način koji šteti ugledu ili iskorištava ugled zaštićene oznake zemljopisnoga podrijetla; koja koristi lažne ili obmanjujuće obavijesti u pogledu zemljopisnoga podrijetla, naravi ili kakvoće proizvoda ili usluge na pakovanju, promidžbenom materijalu ili drugim dokumentima tako da ostavlja dojam postojanja veze između proizvoda ili usluge i zaštićene oznake zemljopisnoga podrijetla; ili poduzima druge radnje koje bi mogle dovesti javnost u zabludu o zemljopisnom podrijetlu proizvoda ili usluge (članak 25.).
(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba te odgovorna osoba u pravnoj osobi koja odbija dati podatke o podrijetlu i načinu stjecanja proizvoda koja je zatečena u posjedu takvih proizvoda koji su nezakonito proizvedeni ili stavljeni u promet prema članku 25. ovoga Zakona.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 6.000,00 do 60.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna fizička osoba.
(5) Novčanom kaznom od 20.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka počinjene radi protupravnog stjecanja imovinske koristi.
(6) Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za počinjene prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, oduzet će se i uništiti.

Dio sedmi

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Primjena Zakona na postupke u tijeku

Članak 32.

(1) Ovaj Zakon primjenjuje se na sve pokrenute, a nezavršene postupke u svezi zaštite oznake podrijetla odnosno stjecanja prava korištenja do dana početka primjene ovoga Zakona.
(2) Oznake podrijetla priznate i upisane u registar do dana početka primjene ovoga Zakona imat će pravnu snagu oznaka izvornosti pod tim nazivom, a stjecanje prava korištenja tih oznaka podrijetla ostvaruje se u skladu sa ovim Zakonom.
(3) Ako zaštićena oznaka zemljopisnoga podrijetla naknadno udovoljava uvjetima za zaštitu oznakom izvornosti, ovlaštena osoba iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona može pokrenuti redoviti postupak prema odredbama ovoga Zakona i Pravilnika.

Provedbeni propisi

Članak 33.

Pravilnik za provedbu ovoga Zakona donijet će ravnatelj Zavoda u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Prestanak važenja drugih propisa

Članak 34.

Danom primjene ovoga Zakona, prestaju važiti pojedine odredbe Zakona o industrijskom vlasništvu ("Narodne novine", br. 53/91., 19/92., 61/92. i 26/93.) koje se odnose na zaštitu oznaka podrijetla proizvoda izuzev odredbi o zastupanju (članak 172a.) koje se primjenjuju do donošenja posebnog propisa.

Stupanje na snagu

Članak 35.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 2000.
Klasa: 310-01/99-01/02
Zagreb, 30. lipnja 1999.
ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA
Predsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.