ZAKON

O OBVEZNIM I DOBROVOLjNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 49 od 20 svibnja 1999, 63/00, 103/03, 177/04, 71/07, 124/10)

GLAVAI.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje osnivanje obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje; osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje mirovinskim fondovima; osnivanje Središnjega registra osiguranika. .

Članak 2.

(1) Izrazi u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja:
1. mirovinsko društvo - znači obvezno mirovinsko društvo ili dobrovoljno mirovinsko društvo,
2. obvezno mirovinsko društvo - znači dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja obveznim mirovinskim fondom,
3. dobrovoljno mirovinsko društvo - znači dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom,
4. mirovinski fond - znači obvezni mirovinski fond ili dobrovoljni mirovinski fond,
5. obvezni fond - znači obvezni mirovinski fond kojeg osniva i kojim upravlja obvezno mirovinsko društvo,
6. dobrovoljni fond - znači dobrovoljni mirovinski fond kojeg osniva i kojim upravlja dobrovoljno mirovinsko društvo, a koji može biti otvoreni mirovinski fond i zatvoreni mirovinski fond,
7. član fonda - je osiguranik koji je prijavljen obveznom fondu ili osoba koja je pristupila dobrovoljnom fondu na temelju sklopljenog ugovora,
8. korisnik mirovine - je osoba koja ostvaruje pravo na mirovinu,
9. osobni račun - račun otvoren na ime člana fonda u odabranom mirovinskom fondu, na kojem se knjiže uplaćeni doprinosi i sve promjene osobne imovine člana fonda tijekom razdoblja individualne kapitalizirane štednje,
10. privremeni račun - račun otvoren za prosljeđivanje sredstava nepovezanih uplata i uplata koje nakon povezivanja nije moguće proslijediti u obvezne fondove,
11. prijenos računa - znači prijenos pripadajuće imovine člana iz jednog u drugi fond,
12. informativni prospekt - znači izjavu mirovinskog društva s cjelovitom, točnom i objektivnom informacijom o mirovinskom fondu i mirovinskom društvu koje upravlja tim fondom, na temelju koje potencijalni član fonda može donijeti odluku o članstvu u mirovinskom fondu,
13. dobrovoljni mirovinski program - izjava osiguravatelja kojom se obvezuje da će članovima dobrovoljnoga mirovinskog fonda osigurati isplatu mirovine i druge vrste mirovinskih davanja dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a ta izjava mora sadržavati postupak za određivanje mirovinske isplate, učestalost i trajanje isplata, te ostale informacije o mirovinskom programu koje su važne za donošenje odluke pojedinca o pristupanju dobrovoljnom mirovinskom programu,
14. pokrovitelj zatvorenog mirovinskog fonda - pravna ili fizička osoba, uključujući i sindikate i poslodavce te udruge pripadnika samostalnih djelatnosti, koja na bilo koji način sudjeluje u osnivanju zatvorenog mirovinskog fonda (sponzorirani fond), plaćanju doprinosa u zatvoreni mirovinski fond u ime članova fonda,
15. mirovinski plan - je ugovor kojim se reguliraju međusobna prava i obveze za stjecanje prava na mirovinu,
16. biometrički rizici - su rizici povezani sa smrću, invalidnošću ili dugim životnim vijekom,
17. povući - znači prenijeti sredstva koja su na osobnom računu člana s ciljem isplate mirovinskog davanja,
18. u odnosu na određenu pravnu ili fizičku osobu prema ovome Zakonu (u daljnjem tekstu: subjekt), povezana osoba je:
- dioničar ili grupa dioničara koji posjeduju više od 10% izdanih dionica te prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela, ili koji, iako posjeduju manji postotak od ovoga, mogu utjecati, izravno ili neizravno, na odluke koje donosi takav subjekt, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, vlasničkih udjela, odnosno prava u odlučivanju,
- svaki subjekt osim Republike Hrvatske u kojem prvi subjekt posjeduje, izravno ili neizravno, više od 10% izdanih dionica te prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela, ili koji, iako posjeduje manji postotak od ovoga, može utjecati izravno ili neizravno na odluke koje donosi takvo tijelo, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, vlasničkih udjela, odnosno prava u odlučivanju,
- svaki drugi subjekt u kojem dioničar ili vlasnik udjela izravno ili neizravno posjeduje više od 10% dionica te prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela, ako u isto vrijeme isti dioničar ili vlasnik udjela posjeduje, također izravno ili neizravno, više od 10% dionica, te prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela u prvom subjektu, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, vlasničkih udjela, odnosno prava u odlučivanju,
- svaka fizička osoba ili osobe koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na odluke subjekta,
- svaki član uprave, nadzornog odbora ili drugog tijela subjekta koje donosi odluke ili provodi nadzor,
- u odnosu na svaku gore navedenu osobu, bračni drug ili srodnik do uključujući drugog koljena,
19. pojam povezanosti definiran u točki 18. ovoga članka znači povezanost prvog i drugog subjekta, zatim povezanost drugog i trećeg subjekta te povezanost trećeg i četvrtog subjekta. Povezanost četvrtog subjekta s bilo kojim daljnjim subjektom ne smatra se povezanom osobom s prvim subjektom,
20. banka skrbnik - banka kojoj je mirovinsko društvo povjerilo imovinu mirovinskog fonda i s kojom je sklopilo ugovor o čuvanju imovine,
21. skrbnik - pravna osoba kojoj je dobrovoljno mirovinsko društvo povjerilo imovinu zatvorenog mirovinskog fonda i s kojom je sklopilo ugovor o čuvanju imovine, a koja je dobila odobrenje za obavljanje poslova skrbništva sukladno propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje kreditnih institucija ili propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje investicijskih društava, odnosno pravna osoba koja obavlja poslove depozitara sukladno propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje društava za upravljanje investicijskim fondovima i investicijskih fondova,
22. jamstveni polog je iznos na posebnom računu otvorenom u banci skrbniku na kojem mirovinsko društvo mora držati milijun kuna za svakih 10.000 članova iznad pedeset tisuća članova obveznoga fonda,
23. država članica - znači državu članicu Europske unije,
24. matična država članica - znači državu članicu u kojoj je registrirano sjedište dobrovoljnog mirovinskog društva i u kojoj obavlja djelatnost, ili ako nema registrirano sjedište, onda je to država u kojoj dobrovoljno mirovinsko društvo obavlja djelatnost,
25. država članica domaćin - znači državu članicu čije se zakonodavstvo koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti, a koje se odnosi na mirovinske planove, primjenjuje na odnos između pokrovitelja i članova,
26. dobrovoljno mirovinsko društvo iz druge države članice - znači instituciju, bez obzira na pravni oblik, koja posjeduje odobrenje nadležnog nadzornog tijela te države članice i posluje na temelju prikupljanja mirovinskih doprinosa i koja je neovisna o tvrtki poslodavca pokrovitelja ili udruga samostalnih djelatnosti,
27. zatvoreni mirovinski fond u drugoj državi članici - znači zatvoreni mirovinski fond koji je osnovan za potrebe pokrovitelja iz te države članice,
28. zatvoreni mirovinski fond s definiranim primanjima - znači zatvoreni mirovinski fond gdje se jamči isplata prava na mirovinu, ukoliko je osnivanje takve vrste fonda prema propisima države članice domaćina dopušteno, a kojim upravlja dobrovoljno mirovinsko društvo iz Republike Hrvatske za pokrovitelja iz druge države članice,
29. Agencija - znači "Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga",
30. nadležno tijelo - je tijelo pojedine države članice koje je, na temelju propisa te države članice, nadležno za nadzor aktivnosti koje su vezane za pružanje usluga dodatnog mirovinskog sustava.
(2) U odnosu na dobrovoljne zatvorene mirovinske fondove izrazi u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1. dodatni mirovinski sustav - znači svako dobrovoljno mirovinsko (strukovno) osiguranje uspostavljeno u skladu s ovim Zakonom sa svrhom da osigura dodatnu mirovinu radnicima zaposlenim kod poslodavca, članovima sindikata ili članovima udruge samostalne djelatnosti,
2. dodatna mirovina - znači starosnu mirovinu ili invalidsku i obiteljsku mirovinu, a koje su predviđene pravilima dodatnog mirovinskog osiguranja uspostavljenog prema ovom Zakonu, sa svrhom da upotpuni davanja koja se ostvaruju iz obveznog mirovinskog osiguranja,
3. pravo na mirovinu - znači svako davanje na koje član fonda ili drugi korisnik ima pravo na temelju pravila dodatnog mirovinskog osiguranja, odnosno ovoga Zakona,
4. ostvareno pravo na mirovinu - znači svako pravo na davanje koje je ostvareno nakon ispunjavanja uvjeta prema pravilima dodatnog mirovinskog osiguranja, odnosno ovoga Zakona,
5. doprinos - znači svaku uplatu u dodatno mirovinsko osiguranje od strane radnika, njegovog poslodavca ili drugog pokrovitelja,
6. izaslani radnik - znači osobu koja je upućena na rad u drugu državu članicu i na koju se nastavno primjenjuje hrvatsko zakonodavstvo o mirovinskom osiguranju za vrijeme rada u odnosnoj državi.

Članak 3.

U pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom, na mirovinska društva i mirovinske fondove na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima i drugih zakona kojima su uređena pitanja vezana za poslovanje obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

GLAVAII.

MIROVINSKO DRUŠTVO

Članak 4.

(1) Mirovinsko društvo je trgovačko društvo u smislu Zakona o trgovačkim društvima osnovano u pravnom obliku dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću.
(2) Ako je mirovinsko društvo osnovano u obliku dioničkog društva može izdati samo dionice na ime i one se ne mogu pretvoriti u dionice na donositelja.
(3) Mirovinsko društvo ne može izdavati povlaštene dionice.
(4) Mirovinsko se društvo mora odnositi jednako na sve dioničare, odnosno vlasnike udjela i ne smije priznavati nikakva dodatna prava ili povlastice određenim dioničarima, ograničavati njihova prava niti im nametati dodatne odgovornosti.

Članak 5.

(1) Ime mirovinskog društva mora sadržavati riječi "društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom", u slučaju obveznoga mirovinskog društva, odnosno "društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom", u slučaju dobrovoljnoga mirovinskog društva.
(2) Samo mirovinska društva osnovana u postupku propisanom ovim Zakonom imaju pravo koristiti u svom imenu riječi navedene u stavku 1. ovoga članka.
(3) Ako mirovinsko društvo ne podnese Agenciji zahtjev za dobivanje odobrenja za osnivanje mirovinskog fonda i obavljanje poslova upravljanja mirovinskim fondom prema ovome Zakonu, u roku od šest mjeseci od dana registracije na trgovačkom sudu ili ako, nakon njegove registracije Agencija ne izda odobrenje za osnivanje mirovinskog fonda i za obavljanje poslova upravljanja mirovinskim fondom, odnosno povuče to odobrenje, mirovinsko društvo mora promijeniti svoje ime tako da iz njega ukloni riječi "društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom", odnosno "društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom".

Članak 6.

(1) Predmet poslovanja mirovinskog društva jest isključivo osnivanje mirovinskog fonda i upravljanje tim fondom, te aktivnosti koje su izravno povezane s obavljanjem poslova upravljanja mirovinskim fondom.
(2) Obvezno mirovinsko društvo može osnovati i upravljati samo jednim obveznim fondom.
(3) Dobrovoljno mirovinsko društvo može osnovati i upravljati s više dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Članak 6.a

(1) Dobrovoljno mirovinsko društvo može upravljati zatvorenim mirovinskim fondom u drugoj državi članici, a o čemu Agencija vodi evidenciju.
(2) Dobrovoljno mirovinsko društvo će obavijestiti Agenciju o namjeri prihvaćanja pokroviteljstva nad zatvorenim mirovinskim fondom od strane pokrovitelja iz druge države članice.
(3) Uz obavijest iz stavka 2. ovoga članka dobrovoljno mirovinsko društvo će navesti podatke o pokrovitelju iz druge države članice i to kako slijedi:
- puni naziv pokrovitelja,
- njegovo sjedište i
- osnovne karakteristike mirovinskog plana kojim će upravljati za pokrovitelja.
(4) Agencija će u roku od 3 mjeseca od dana zaprimanja obavijesti i podataka iz stavka 2. i 3. ovoga članka, osim ako postoji sumnja da administrativna struktura ili financijska situacija u dobrovoljnom mirovinskom društvu te dobar poslovni ugled i profesionalne kvalifikacije i iskustvo osoba koje upravljaju dobrovoljnim mirovinskim društvom nisu kompatibilni s predloženim djelovanjem u državi članici domaćinu, obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina i o tome će obavijestiti dobrovoljno mirovinsko društvo.
(5) Prije nego dobrovoljno mirovinsko društvo započne upravljati zatvorenim mirovinskim fondom u drugoj državi članici, nadležno tijelo države članice domaćina će unutar dva mjeseca od zaprimanja obavijesti iz stavka 4. ovoga članka, obavijestiti Agenciju o odredbama zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti, a koje se odnosi na mirovinske planove i drugim propisima koji se primjenjuju u slučaju upravljanja zatvorenim mirovinskim fondom u državi članici domaćinu, a posebice o odredbama koje se odnose na ograničenja ulaganja i obveze informiranja članova. Nakon zaprimanja navedenih podataka Agencija će ih proslijediti dobrovoljnom mirovinskom društvu.
(6) Nakon primitka podataka iz stavka 5. ovoga članka ili ako iste podatke ne dobije u roku iz stavka 5. ovoga članka od strane Agencije, dobrovoljno mirovinsko društvo može početi s upravljanjem zatvorenim mirovinskim fondom u drugoj državi članici sukladno odredbama zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti, a koje se odnosi na mirovinske planove i drugim pripadajućim propisima koji se primjenjuju u slučaju upravljanja zatvorenim mirovinskim fondom u državi članici domaćinu.
(7) Dobrovoljno mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim mirovinskim fondom u drugoj državi članici obvezno je dostavljati članovima fonda sve one podatke koje su prema propisima države članice domaćina obvezna dostavljati dobrovoljna mirovinska društva kojima je ta država matična država.
(8) Nadležno tijelo države članice domaćina će obavijestiti Agenciju o bitnim promjenama odredbi i propisa iz stavka 5. ovoga članka, a koje mogu utjecati na karakteristike i funkcioniranje zatvorenog mirovinskog fonda u toj državi članici.
(9) Nadležno tijelo države članice domaćina provodi stalni nadzor usklađenosti aktivnosti dobrovoljnog mirovinskog društva koje upravlja zatvorenim mirovinskim fondom u drugoj državi članici s odredbama zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti, a koje se odnose na mirovinske planove države članice domaćina iz stavka 5. i 7. ovoga članka. Ako se nadzorom utvrde određene nepravilnosti nadležno tijelo države članice domaćina će odmah obavijestiti Agenciju. Agencija će u suradnji s nadležnim tijelom države članice domaćina poduzeti potrebne mjere kako bi osigurali da dobrovoljno mirovinsko društvo prestane kršiti odredbe zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti, a koje se odnosi na mirovinske planove.
(10) Ako unatoč svim mjerama iz stavka 9. ovoga članka poduzetim od strane Agencije ili ako poduzete mjere nisu prikladne, a dobrovoljno mirovinsko društvo nastavi s kršenjem odredbi zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti, a koje se odnosi na mirovinske planove države članice domaćina, nadležno tijelo države članice domaćina može, nakon što informira Agenciju, poduzeti potrebne mjere za sprječavanje ili kažnjavanje daljnjih nepravilnosti, koje uključuju ako je to potrebno i zabranu rada dobrovoljnog mirovinskog društva.

Članak 6.b

(1) Dobrovoljno mirovinsko društvo iz druge države članice koje ima odobrenje za rad nadležnog tijela matične države članice može upravljati zatvorenim mirovinskim fondom osnovanim za potrebe pokrovitelja iz Republike Hrvatske, pri čemu se mora pridržavati odredbi zakonodavstva Republike Hrvatske koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti.
(2) Nadležno tijelo matične države članice će obavijestiti Agenciju da dobrovoljno mirovinsko društvo iz druge države članice ima namjeru prihvatiti pokroviteljstvo nad zatvorenim mirovinskim fondom od strane pokrovitelja iz Republike Hrvatske.
(3) Prije nego dobrovoljno mirovinsko društvo iz druge države članice započne upravljati zatvorenim mirovinskim fondom za pokrovitelja iz Republike Hrvatske, Agencija će unutar dva mjeseca od zaprimanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka obavijestiti nadležno tijelo matične države članice o odredbama zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti, a koje se odnosi na mirovinske planove i drugim propisima koji se primjenjuju u slučaju upravljanja zatvorenim mirovinskim fondom u Republici Hrvatskoj, a posebno o ograničenjima ulaganja iz članka 69.d i informiranja članova iz članka 114.c ovoga Zakona.
(4) Dobrovoljno mirovinsko društvo iz druge države članice koje upravlja zatvorenim mirovinskim fondom čiji je pokrovitelj iz Republike Hrvatske obvezno je dostavljati članovima fonda sve podatke sukladno odredbama ovoga Zakona.
(5) Agencija će obavijestiti nadležno tijelo matične države članice o bitnim promjenama odredbi i propisa iz stavka 3. ovoga članka, a koje mogu utjecati na karakteristike i funkcioniranje zatvorenog mirovinskog fonda za pokrovitelja iz Republike Hrvatske.
(6) Agencija provodi stalni nadzor usklađenosti aktivnosti dobrovoljnog mirovinskog društva iz druge države članice koje upravlja zatvorenim mirovinskim fondom čiji je pokrovitelj iz Republike Hrvatske s odredbama zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti, a koje se odnosi na mirovinske planove u Republici Hrvatskoj. Ako se nadzorom utvrde određene nepravilnosti Agencija će odmah obavijestiti nadležno tijelo matične države članice. Nadležno tijelo matične države članice će u suradnji s Agencijom poduzeti potrebne mjere kako bi osigurali da dobrovoljno mirovinsko društvo iz druge države članice prestane kršiti odredbe zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti, a koje se odnosi na mirovinske planove u Republici Hrvatskoj.
(7) Ako unatoč svim mjerama iz stavka 6. ovoga članka poduzetim od strane nadležnog tijela matične države članice ili ako poduzete mjere nadležnog tijela matične države članice nisu prikladne, a dobrovoljno mirovinsko društvo iz druge države članice nastavi s kršenjem odredbi zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti, a koje se odnosi na mirovinske planove u Republici Hrvatskoj, Agencija će, nakon što informira nadležno tijelo matične države članice, poduzeti potrebne mjere za sprječavanje ili kažnjavanje daljnjih nepravilnosti, koje uključuju ako je to potrebno i zabranu rada dobrovoljnog mirovinskog društva iz druge države članice.

Članak 6.c

Agencija će surađivati s nadležnim tijelima država članica u cilju razmjene informacija i razvijanja najboljeg iskustva na području zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti kako bi spriječila narušavanje konkurentnosti i kreirala potrebne uvjete za nesmetano stjecanje članstva u zatvorenim mirovinskim fondovima u državama članicama.

Članak 6.d

Kada pokrovitelj zatvorenog mirovinskog fonda s definiranim primanjima jamči isplatu prava na mirovinu obvezan je na redovno financiranje.

Članak 6.e

(1) Osim dobrovoljnog mirovinskog društva iz druge države članice, upravljanje zatvorenim mirovinskim fondom može obavljati i investicijski upravitelj osnovan u drugoj državi članici koji ima dozvolu za obavljanje te aktivnosti, u skladu s propisima države članice koji uređuju osnivanje i poslovanje društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, investicijskih društava, kreditnih institucija i društava za životno osiguranje.
(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na dobrovoljno mirovinsko društvo iz druge države članice također se primjenjuju na investicijskog upravitelja iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 7.

Mirovinsko društvo upravlja mirovinskim fondom za naknadu koja se obračunava u skladu sa člankom 60. ovoga Zakona.

Članak 8.

(1) Najniži temeljni kapital obveznog mirovinskog društva iznosi 40 milijuna kuna, a dobrovoljnoga mirovinskog društva 15 milijuna kuna.
(2) Temeljni kapital mirovinskog društva ne može se povećavati javnim upisom.

Članak 9.

(1) Temeljni kapital mirovinskog društva se može uplatiti samo u novcu (kunama).
(2) Temeljni kapital mirovinskog društva se mora uplatiti u ukupnom iznosu prije registracije toga društva na trgovačkom sudu.

Članak 10.

Temeljni kapital mirovinskog društva ne smije potjecati iz zajmova ili kredita, niti smije biti opterećen na bilo koji način.

Članak 11.

(1) Mirovinsko društvo je obvezno uvijek održavati kapital društva u iznosu od najmanje jedne polovice najnižega temeljnog kapitala utvrđenog ovim Zakonom.
(2) Mirovinsko društvo će bez odgode obavijestiti Agenciju o svakom smanjenju kapitala društva ispod razine utvrđene stavkom 1. ovoga članka.
(3) Ako se u roku kojeg utvrdi Agencija, a koji ne smije biti kraći od tri mjeseca niti duži od 12 mjeseci, kapital društva ne poveća na potrebnu razinu, Agencija će oduzeti odobrenje za rad mirovinskom društvu.

Članak 12.

Ista pravna ili fizička osoba može biti dioničar, odnosno imati udjel u samo jednom obveznom mirovinskom društvu.

Članak 13.

(1) Prije svake transakcije dionicama ili vlasničkim udjelima, odnosno promjene vlasnika ili vlasničke strukture određenoga mirovinskog društva, potrebno je pribaviti suglasnost Agencije. Svaka transakcija kod koje se prekrši ovaj uvjet, ništavna je.
(2) Mirovinsko društvo podnosi zahtjev za dobivanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka u ime subjekta koji namjerava obaviti transakciju dionicama, odnosno vlasničkim udjelima.
(3) Agencija mora dati suglasnost za transakcije dionicama, odnosno vlasničkim udjelima, u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva, ako subjekt u čije ime mirovinsko društvo podnosi zahtjev zadovoljava uvjete utvrđene ovim Zakonom.
(4) Ako Agencija u roku iz stavka 3. ovoga članka ne odluči o davanju suglasnosti za transakcije dionicama, odnosno vlasničkim udjelima, smatra se da je suglasnost data.

Članak 14.

(1) Tijela mirovinskog društva su: uprava, nadzorni odbor i skupština.
(2) Uprava obveznog mirovinskog društva mora imati najmanje dva člana koji zajedno zastupaju i predstavljaju mirovinsko društvo. Predsjednik uprave imenuje se iz redova članova uprave.
(3) Jedan od članova uprave obveznog mirovinskog društva, odnosno prokurist ne smije biti ovlašten za samostalno zastupanje mirovinskog društva.
(4) Član uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva mora biti osoba koja zadovoljava uvjete iz Zakona o trgovačkim društvima, koja posjeduje odgovarajuće stručne kvalifikacije i stručno znanje potrebno za upravljanje mirovinskim društvom te iskustvo u upravljanju tvrtkama slične veličine i vrste poslovanja.
(5) Članom uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva može biti imenovana osoba koja je dobila suglasnost Agencije za obavljanje funkcije člana uprave ili nadzornog odbora.
(6) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete kojima članovi uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva moraju udovoljavati, sadržaj zahtjeva za izdavanje suglasnosti, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije.
(7) U nadzorni odbor mirovinskog društva ne mora biti imenovan, odnosno izabran predstavnik radnika mirovinskog društva.
(8) Član uprave mirovinskog društva može biti samo ona osoba koja ima položeni ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova ili neki drugi međunarodno priznati stručni ispit iz područja upravljanja investicijama koji odobri Agencija.
(9) Agencija će organizirati obrazovni program i provođenje ispita za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova. Sadržaj i trajanje obrazovnog programa, uvjete za pristup ispitu, postupak provođenja ispita, uvjete za dobivanje licence kao i važenje licence ovlaštenog upravitelja mirovinskim fondovima propisuje Agencija pravilnikom.
(10) Svi članovi uprave moraju biti zaposleni u mirovinskom društvu u punom radnom vremenu.
(11) Agencija će oduzeti licencu članu uprave mirovinskog društva na određeno ili neodređeno vrijeme zbog očite povrede ovoga Zakona i upravljanja mirovinskim fondom protivno načelima ovoga Zakona.
(12) Protiv rješenja Agencije žalba nije dopuštena a protiv njega se može pokrenuti upravni spor.
(13) Osim članova uprave iz stavka 7. ovoga članka, u mirovinskom društvu moraju biti zaposleni analitičar i računovođa, koji mogu ujedno biti i članovi uprave mirovinskog društva.
(14) Mirovinsko društvo mora imati računovodstveni odjel i voditi računovodstvo mirovinskih fondova kojima upravlja u skladu s propisima o računovodstvu.

Članak 15.

(1) Član uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva ne može biti osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora:
1. bilo kojega drugog mirovinskog društva;
2. banke skrbnika mirovinskog fonda;
3. bilo koje povezane osobe u odnosu na subjekte navedene u točkama 1. i 2. ovoga stavka.
(2) Član uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva ne može biti i osoba:
- koja je kažnjena za kazneno djelo uzrokovanja stečaja, povrede obveze vođenja poslovnih knjiga, oštećenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zlouporabe u postupku prisilne nagodbe ili stečaja, neovlaštenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne, te djela prijevare, iz Kaznenog zakona i to na vrijeme od pet godina nakon pravomoćnosti presude kojom je osuđena, a u to se vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne;
- protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje zabrana;
- koja je kažnjena za prekršaj ili kazneno djelo prema Zakonu o tržištu kapitala kapitala.
(3) Zabrana predviđena u stavku 1. 2. i 3. ovoga članka primjenjuje se također i na osobe koje su u radnom, komisionarskom ili drugom sličnom odnosu sa subjektima navedenima u tom stavku.

Članak 16.

(1) Mirovinsko društvo je odgovorno članovima mirovinskog fonda za štetu nastalu zbog neispunjenja ili neprimjerenog ispunjenja svojih obveza koje se odnose na upravljanje fondom, osim ako neispunjenje ili neprimjereno ispunjenje proizlazi iz okolnosti za koje mirovinsko društvo nije odgovorno i za koje nije moglo biti odgovorno i ako je vodilo poslovanje s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(2) Šteta nastala zbog neispunjenja ili neprimjerenog ispunjenja zadaća mirovinskog društva iz stavka 1. ovoga članka, ne može se namiriti iz imovine mirovinskog fonda.
(3) Ako mirovinsko društvo povjeri ispunjenje određenih obveza trećim osobama, time se ne ograničava odgovornost toga mirovinskog društva.

Članak 17.

Mirovinsko društvo ne može koristiti svoja sredstva kako bi:
1. kupilo ili preuzelo bilo koje dionice, vlasničke udjele, vrijednosne papire ili ostala prava u bilo kojem drugom subjektu, osim vrijednosnih papira iz članka 69. stavka 1. točke 1, 2. i 8. ovoga Zakona, ili ako kupuje drugo mirovinsko društvo, u skladu sa člankom 19. ovoga Zakona,
2. odobrilo bilo koji zajam ili pružilo jamstva,
3. sklopilo ugovor o bilo kojem zajmu ili kreditu, uključujući izdavanje obveznica, u ukupnom iznosu koji je viši od određenog postotka od vrijednosti temeljnoga kapitala, utvrđenoga propisima Agencije.

Članak 18.

Mirovinsko društvo mora pohranjivati u arhivu sve isprave i ostale spise koje se odnose na fond kojim ono upravlja.

Članak 19.

(1) Mirovinsko društvo može kupiti dio ili cjelokupni vlasnički udjel drugoga mirovinskog društva, uz prethodnu suglasnost Agencije i u skladu sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja.
(2) Agencija će dati suglasnost za kupnju, osim ako smatra:
1. da to nije u interesu članova mirovinskog fonda kojim upravlja mirovinsko društvo;
2. da mirovinsko društvo neće ispuniti uvjete iz ovoga Zakona ili drugih zakona.
(3) Ugovor o kupnji dijela ili cjelokupnog vlasničkog udjela drugoga mirovinskog društva bez prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, ništavan je.

GLAVAIII.

AUTORIZACIJA, OSNIVANjE MIROVINSKOG DRUŠTVA I ODOBRENjE ZA RAD MIROVINSKOG DRUŠTVA

Članak 20.

Prije upisa mirovinskog društva u sudski registar, osnivači društva moraju dobiti od Agencije autorizaciju za osnivanje mirovinskog društva (u daljnjem tekstu: autorizacija), a nakon registracije Agencija izdaje odobrenje za osnivanje mirovinskog fonda i obavljanje poslova upravljanja mirovinskim fondom (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad).

Članak 21.

Zahtjev za autorizaciju podnose osnivači mirovinskog društva podnoseći sljedeće dokumente:
1. statut mirovinskog društva s ispravom na temelju koje je statut usvojen ako se mirovinsko društvo osniva kao dioničko društvo, odnosno društveni ugovor ili izjavu o osnivanju društva ako se mirovinsko društvo osniva kao društvo s ograničenom odgovornošću,
2. popis osnivača s informacijom o tome jesu li oni povezane osobe i o prirodi njihove povezanosti, te dokumente koji potvrđuju pravni status i porijeklo financijskih sredstava namijenjenih za uplatu temeljnoga kapitala mirovinskog društva,
3. popis članova uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva s izjavama da pristaju obavljati ove dužnosti i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbi članka 15. stavka 2. ovoga Zakona, kao i opis njihovih kvalifikacija i prethodne profesionalne djelatnosti,
4. organizacijski i financijski plan djelatnosti mirovinskog društva za sljedećih pet godina,
5. druge dokumente potrebne prema propisima Agencije.

Članak 22.

(1) U razdoblju od 15 dana od dana primitka zahtjeva za autorizaciju, Agencija može od osnivača zatražiti dodatne dokumente i informacije, koje osnivači moraju podnijeti Agenciji u roku od 15 dana.
(2) Agencija može, ako to smatra potrebnim, preispitati činjenice koje se odnose na zahtjev za autorizaciju. Prigodom toga ona može:
- surađivati s nadležnim tijelima državne uprave,
- prikupljati dokumente i informacije iz drugih izvora.

Članak 23.

Agencija razmatra zahtjev za autorizaciju, podnesen u skladu s člankom 21. i 22. ovoga Zakona, te u roku od 15 dana od dana primitka posljednjeg dokumenta i informacije može odobriti ili odbiti zahtjev.

Članak 24.

(1) Agencija će odobriti zahtjev za autorizaciju ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
1. ako na temelju primljene dokumentacije predloženo mirovinsko društvo zadovoljava uvjete vezane za uplatu temeljnog kapitala,
2. ako se na temelju dobivenih informacija utvrdi da su osnivači mirovinskog društva, članovi uprave i nadzornog odbo-ra, kao i sve povezane osobe za koje zna, prikladne i odgovarajuće osobe za obavljanje tih poslova,
3. ako osnivači dokažu da su obavili ili da će prije početka upravljanja mirovinskim fondom obaviti zadovoljavajuće pripreme za financijsko računovodstvo i reviziju poslovanja mirovinskog društva,
4. ako predloženo ime mirovinskog društva ne navodi na pogrešno mišljenje članove fonda i buduće članove, kao i sve druge osobe koje bi mogle s njim poslovati;
5. ako predloženo mirovinsko društvo bude obavljalo isključivo poslove iz članka 6. ovoga Zakona.
(2) Agencija će odbiti zahtjev za autorizaciju ako:
1. nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka,
2. ocijeni da se poslovanje mirovinskog društva neće voditi s pozornošću savjesnog gospodarstvenika i poslovnom praksom.

Članak 25.

(1) Ako Agencija odbije zahtjev za autorizaciju u rješenju mora navesti razloge odbijanja.
(2) Rješenje Agencije o zahtjevu za autorizaciju je konačno.
(3) Protiv rješenja Agencije može se pokrenuti upravni spor.

Članak 26.

Ako se zahtjev za autorizaciju odobri, osnivači mogu osnovati mirovinsko društvo prijavom za upis društva u sudski registar na temelju dokumenata utvrđenih u zahtjevu za autorizaciju i prema općem postupku utvrđenom u Zakonu o trgovačkim društvima. Prijava za upis u sudski registar mora se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana primitka obavijesti o autorizaciji, a nakon toga dana ta autorizacija prestaje važiti. Autorizacija za osnivanje mirovinskog društva ne jamči dobivanje odobrenja za rad.

Članak 27.

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi se Agenciji u roku od šest mjeseci od dana registracije na trgovačkom sudu podnoseći sljedeće dokumente:
1. primjerke zadnje verzije dokumenata iz članka 21. ovoga Zakona,
2. statut mirovinskog fonda,
3. ugovor s bankom skrbnikom, u skladu s odredbom članka 79. ovoga Zakona,
4. procjenu dinamike upisa broja članova obveznog mirovinskog fonda koji bi mogli pristupiti u prve dvije godine i njihovu strukturu temeljenu na istraživanju tržišta, kao i o načinu postizanja tog broja,
5. druge dokumente koji su potrebni prema propisima Agencije.
(2) Ako je došlo do promjena u odnosu na dokumente iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, Agencija može primijeniti postupak utvrđen u članku 22. ovoga Zakona. Ako nema takvih promjena i ako Agenciji nije poznat niti jedan razlog naveden u članku 24. ovoga Zakona koji bi je potaknuo da odbije odobrenje za rad, tada će Agencija obvezno izdati odobrenje. Odobrenje za rad mora se izdati u roku od 15 dana od primitka posljednjeg dokumenta i informacija pribavljenih u skladu s ovim člankom. Obavijest o odluci, bez odgađanja se dostavlja mirovinskom društvu i Središnjem registru osiguranika.

Članak 27.a

Svaka promjena u temeljnom kapitalu i statusu mirovinskog društva, prije upisa u sudski registar, mora imati prethodnu suglasnost Agencije.

Članak 28.

Ako je prije izdavanja odobrenja za rad mirovinsko društvo predložilo izmjenu dokumenata i informacija navedenih u članku 21. ovoga Zakona, potrebno je pribaviti odobrenje Agencije, osim ako je takva izmjena izvan kontrole mirovinskog društva i ako je ono uložilo razumne napore kako bi spriječilo tu izmjenu. Agencija će razmatrati takvu izmjenu u skladu s odredbama članka 22. ovoga Zakona.

Članak 29.

Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, ako utvrdi da:
1. zahtjev nije u skladu s uvjetima iz ovoga Zakona,
2. poslovanje i organizacija mirovinskog fonda ne bi bili u skladu s ovim Zakonom,
3. bilo koji od dokumenata podnesenih u skladu sa člankom 27. ovoga Zakona, sadrži podatke iz kojih proizlazi ugrožavanje interesa članova mirovinskog fonda, odnosno koji ne štite na primjereni način interese članova mirovinskog fonda.

Članak 30.

(1) Ako Agencija odbije zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, u rješenju mora navesti razloge odbijanja.
(2) Protiv rješenja Agencije o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, mirovinsko društvo može pokrenuti upravni spor.

Članak 31.

Agencija će oduzeti odobrenje za rad mirovinskom društvu:
1. iz istih razloga zbog kojih može odbiti zahtjev na temelju članka 24. stavka 2. ovoga Zakona,
2. zbog očite povrede odredbi ovoga Zakona.

Članak 31.a

(1) Agencija će oduzeti odobrenje za rad dobrovoljnom mirovinskom društvu ako krši odredbe zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne sigurnosti, a koje se odnosi na mirovinske planove države članice domaćina.
(2) Agencija može zabraniti slobodno raspolaganje imovinom zatvorenog mirovinskog fonda skrbniku koji se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske na zahtjev nadležnog tijela matične države članice.

Članak 32.

(1) Prije oduzimanja odobrenja, Agencija mora ponuditi mirovinskom društvu mogućnost da ispravi nedostatak, osim ako ne smatra da bi to bilo protivno interesima članova fonda.
(2) O oduzimanju odobrenja za rad Agencija mora odmah obavijestiti mirovinsko društvo i Središnji registar osiguranika.
(3) Protiv rješenja Agencije o oduzimanju odobrenja za rad mirovinsko društvo može pokrenuti upravni spor.

Članak 33.

(1) Danom donošenja rješenja o oduzimanju odobrenja za rad prema članku 31. ovoga Zakona Agencija privremeno preuzima obavljanje poslova upravljanja mirovinskim fondom.
(2) Kada rješenje o oduzimanju odobrenja za rad postane pravomoćno, Agencija se u roku od tri dana javnim pozivom obraća postojećim mirovinskim društvima koja upravljaju mirovinskim fondovima da u roku 15 dana podnesu ponudu za upravljanje mirovinskim fondom koji je pod privremenom upravom Agencije. Po isteku navedenog roka Agencija će u roku od sedam dana izabranom mirovinskom društvu izdati dozvolu za upravljanje mirovinskim fondom.
(3) Mjerila za izbor najpovoljnijega mirovinskog društva iz stavka 2. ovoga članka propisuje Agencija. Mjerilo za izbor najpovoljnijega mirovinskog društva ne može biti plaćanje pristojbe ili bilo koji drugi oblik naknade.
(4) Danom izdavanja dozvole za upravljanje, iz stavka 2. ovoga članka, novom mirovinskom društvu, Agencija će raspustiti mirovinski fond.
(5) U razdoblju od godinu dana članovi preuzetoga mirovinskog fonda mogu pristupiti drugom mirovinskom fondu u koji će prenijeti ukupnu svoju imovinu. Za pristup drugom fondu ne plaća se naknada iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona.
(6) Ako na javni poziv iz stavka 2. ovoga članka niti jedno mirovinsko društvo ne podnese ponudu, Agencija će članove mirovinskog fonda posebnim naputkom izvijestiti o potrebi njihovog izbora drugog mirovinskog fonda i odrediti rok u kojem trebaju pristupiti novom fondu. Članovi fonda koji u određenom roku ne izvrše izbor, Središnji registar osiguranika će rasporediti u novi fond, na način utvrđen propisima Agencije prema članku 40. stavku 7. ovoga Zakona.

GLAVAIV.

MIROVINSKI FONDOVI

Članak 34.

Mirovinski fondovi su:
1. obvezni mirovinski fond u kojem se obvezno osiguravaju na temelju individualne kapitalizirane štednje osiguranici osigurani prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju i drugog zakona,
2. dobrovoljni mirovinski fond u kojem se dobrovoljno osiguravaju osobe na temelju individualne kapitalizirane štednje, prema ovome Zakonu i statutu tog fonda

Članak 35.

(1) Mirovinski fond iz članka 34. ovoga Zakona jest fond posebne vrste, odnosno zasebna imovina bez pravne osobnosti koji se osniva radi prikupljanja novčanih sredstava uplaćivanjem doprinosa članova fonda i ulaganja tih sredstva sa ciljem povećanja vrijednosti imovine fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima toga fonda, u skladu s odredbama zakona.
(2) Mirovinski fond je u vlasništvu svojih članova čija se pojedinačna vlasnička prava određuju s obzirom na iznos sredstava na njihovom računu. Dokument o udjelu je dokaz o vlasništvu u mirovinskom fondu.
(3) U rokovima koje Agencija propiše, Središnji registar osiguranika će izdavati članovima obveznog mirovinskog fonda dokument o udjelu koji pokazuje broj obračunskih jedinica na osobnom računu, kako je određeno u glaviVI. ovoga Zakona.
(4) Dobrovoljno mirovinsko društvo će jednom godišnje članovima dobrovoljnog mirovinskog fonda izdati dokument o udjelu koji pokazuje broj obračunskih jedinica na osobnom računu i vrijednost obračunske jedinice za izvještajni datum.

Članak 36.

(Brisan)

Članak 37.

(1) Mirovinskim fondom upravlja, na temelju statuta fonda i ovoga Zakona, mirovinsko društvo.
(2) Imovina mirovinskog fonda mora se držati odvojeno od imovine mirovinskog društva.

Članak 38.

Registrirano ime obveznog fonda mora sadržavati riječi "obvezni mirovinski fond", a registrirano ime dobrovoljnog fonda mora sadržavati riječi "dobrovoljni mirovinski fond".

Članak 39.

(1) Mirovinski fond ima statut kojim se uređuje:
1. ime mirovinskog fonda,
2. temeljna načela i ograničenja ulaganja,
3. osnovica za izračunavanje naknade mirovinskom društvu i banci skrbniku koja će se platiti iz imovine mirovinskog fonda,
4. poslovna godina mirovinskog fonda, računovodstveni sustav, izvješćivanje o razvitku i portfelju mirovinskog fonda, te mjesto i način objavljivanja tih činjenica,
5. druga pitanja važna za mirovinski fond.
(2) Statut odobrava Agencija, ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.

GLAVAV.

ČLANSTVO I DOPRINOSI U OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Članak 40.

(1) Osiguranici koji su obvezno osigurani prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koji su mlađi od 40 godina, obvezno se osiguravaju na temelju individualne kapitalizirane štednje u obveznom fondu koji sami izaberu, te postaju članovi toga fonda.
(2) Osiguranici iz stavka 1. ovoga članka koji imaju 40 godina ili više, a manje od 50 godina života, mogu se po svom izboru osigurati na temelju individualne kapitalizirane štednje u obveznom fondu kojeg sami izaberu, te postaju članovi toga fonda.
(3) Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz stavka 1. ovoga članka uspostavlja se danom uspostavljenoga obveznog mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i od toga dana nastaje obveza izbora obveznog fonda.
(4) Osiguranici iz stavka 1. i 2. ovoga članka obveznici su doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za koje obvezu plaćanja izvršavaju obveznici utvrđeni zakonom.
(5) Osiguranici iz stavka 2. ovoga članka imaju pravo pristupanja u izabrani obvezni fond u roku od šest mjeseci od dana uspostavljanja njihovog obveznoga mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
(6) Osiguranike iz stavka 1. ovoga članka koji nisu izvršili izbor obveznog fonda u roku od tri mjeseca od dana uspostavljanja njihovoga obveznoga mirovinskog osiguranja, Središnji registar osiguranika iz članka 86. ovoga Zakona po službenoj će dužnosti rasporediti jednom od obveznih fondova, danom uspostavljanja njihovoga obveznoga mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
(7) Raspored osiguranika fondovima prema stavku 6. ovoga članka obavit će se na način da se svakom fondu dodijeli razmjerni broj osoba, prema broju članova fonda.
(8) Na osiguranike koji su osigurani na produženo osiguranje prema Zakonu o mirovinskom osiguranju odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
(9) Agencija svojim propisima uređuje način rasporeda osiguranika, način obavješćivanja tih osoba o rasporedu, način osiguravanja doprinosa koje je potrebno plaćati prije zakašnjelog učlanjenja, način obavješćivanja o smrti člana fonda i ostala pitanja koja smatra potrebnim.

Članak 41.

(1) Izbor obveznog fonda obavlja se prijavom Središnjem registru osiguranika, na temelju koje se postaje članom toga fonda.
(2) Središnji registar osiguranika jedan primjerak prijave iz stavka 1. ovoga članka proslijeđuje mirovinskom društvu koje upravlja izabranim fondom, kako bi ono moglo unijeti izmjene u svoju evidenciju o članovima fonda.
(3) Središnji registar osiguranika koristi isti oblik prijave o pristupanju fondu za sve slučajeve pristupanja članova fondu.
(4) Agencija svojim propisima utvrđuje obrazac prijave o članstvu koji će koristiti svi obvezni fondovi.
(5) Članstvo u obvezni fond ne može se uskratiti, osim ako osoba koja podnosi zahtjev za članstvo ne ispunjava uvjete utvrđene ovim Zakonom.
(6) Osiguranik može biti članom samo jednoga obveznog fonda u isto vrijeme i imati samo jedan račun u tom fondu.

Članak 42.

(1) Doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje uplaćuje se po zakonom utvrđenoj stopi.
(2) Prikupljena sredstva doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Središnji registar osiguranika raspoređuje u obvezne mirovinske fondove.
(3) Način raspoređivanja sredstava doprinosa utvrđuje se zakonom i propisom Agencije.

Članak 43.

(1) Kada član obveznog fonda ("bivši fond") pristupi drugom obveznom fondu ("novi fond"), promjenu obveznog fonda obavlja prijavom Središnjem registru osiguranika. Obvezni fond može se promijeniti protekom pet radnih dana od prethodnog izbora obveznog fonda. Promjena se ne može obaviti nakon izbora mirovinskog osiguravajućeg društva.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Središnji registar osiguranika obračunat će i odbiti od ukupnog iznosa na osobnom računu člana fonda naknadu za izlaz u iznosu od 0,8% u prvoj godini članstva 0,4% u drugoj godini članstva, 0,2% u trećoj godini članstva i proslijediti je na račun bivšeg obveznog mirovinskog društva.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka u prvoj kalendarskoj godini od dana primjene ovoga Zakona svaki član obveznog fonda može jedanput prijeći u drugi obvezni fond bez naknade. Za svaki sljedeći prelazak primjenjuju se odredbe stavka 2. ovoga članka.

Članak 44.

(1) Mijenjanjem članstva, iz bivšeg fonda u novi fond obavlja se prijenos računa člana mirovinskog fonda.
(2) Prijenos računa obuhvaća iznos koji je na računu člana na dan prethodne valorizacije od kojeg se oduzimaju svi odbici u skladu sa člankom 60. i 62. ovoga Zakona.
(3) Središnji registar osiguranika izvješćuje novi fond o ukupnom stanju na osobnom računu u bivšem fondu, izračunatom prema stavku 2. ovoga članka.
(4) Agencija donosi propise o načinu prijenosa računa.

Članak 45.

Ako član obveznog fonda privremeno prestane uplaćivati doprinose u fond, on ostaje punopravni član fonda u kojeg je uplaćivao doprinose i ima sva prava kao i drugi članovi fonda, na temelju ovoga Zakona.

Članak 46.

(1) Član obveznog fonda će povući ukupna kapitalizirana sredstva sa svoga osobnog računa i prenijeti ih mirovinskom osiguravajućem društvu kada ostvari pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
(2) Povlačenjem sredstava prema stavku 1. ovoga članka osiguraniku prestaje članstvo u obveznom fondu.

Članak 47.

(1) Ako kod člana obveznog fonda nastane invalidnost s pravom na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupna kapitalizirana sredstva koja su na osobnom računu člana obveznog fonda, obvezni fond će putem Središnjeg registra osiguranika prenijeti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koji će mu odrediti invalidsku mirovinu za ukupan mirovinski staž prema odredbama članka 74. do 82. Zakona o mirovinskom osiguranju kao da je bio osiguran samo u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka neće se primijeniti na člana obveznog fonda koji je stariji od 50 godina i koji je član obveznog fonda duže od 5 godina, ako bi, na člana obveznog fonda koji je stariji od 50 godina i koji je član obveznog fonda duže od 5 godina, ako bi, mjesečna svota invalidske mirovine koja bi mu pripadala prema programu mirovinskoga osiguravajućeg društva uvećana za iznos osnovne invalidske mirovine iz stavka 3. ovoga članka, iznosila više od mjesečne svote invalidske mirovine određene primjenom stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju sredstva sa računa člana obveznog fonda prenijet će se putem Središnjeg registra osiguranika mirovinskom osiguravajućem društvu koje on izabere i koje mu osigurava trajnu mjesečnu invalidsku mirovinu prema svome programu, u skladu s posebnim zakonom.
(3) U slučaju primjene stavka 2. ovoga članka, osiguraniku će se invalidska mirovina u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti odrediti kao osnovna mirovina primjenom članka 83. i 84. Zakona o mirovinskom osiguranju. Dio te invalidske mirovine koja pripada za pridodani staž i staž koji se dodaje za izračun mirovine, određuje se primjenom članka 84. Zakona o mirovinskom osiguranju.
(4) Ako kod člana obveznog fonda nastane invalidnost s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, član fonda može ostvariti pravo na mirovinu samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, a sredstva kapitaliziranih doprinosa ostaju na osobnom računu člana fonda, dok član ne ostvari pravo na prijevremenu starosnu, starosnu ili invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.

Članak 48.

(1) Ako član obveznog fonda umre prije ostvarivanja prava na mirovinu prema članku 46. ili 47. ovoga Zakona, a članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva sa računa toga člana, obvezni fond će putem Središnjeg registra osiguranika prenijeti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koji će odrediti obiteljsku mirovinu na temelju ukupnoga mirovinskog staža preminulog osiguranika prema odredbama članka 74. do 82. Zakona o mirovinskom osiguranju, kao da je preminuli osiguranik bio osiguran samo u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka neće se primijeniti ako je umrli član obveznog fonda u času smrti bio stariji od 50 godina i ako je bio član obveznog fonda duže od pet godina, te ako bi članovima obitelji na temelju ukupnih kapitaliziranih sredstava preminuloga člana obveznog fonda, mjesečna svota obiteljske mirovine koja bi pripadala prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva uvećana za iznos osnovne obiteljske mirovine iz stavka 3. ovoga članka, iznosila više od mjesečne svote obiteljske mirovine određene primjenom stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju ukupna kapitalizirana sredstva sa računa preminulog člana obveznoga fonda prenijet će se putem Središnjeg registra osiguranika mirovinskom osiguravajućem društvu koje članovi obitelji izaberu, a koje im osigurava trajnu mjesečnu obiteljsku mirovinu prema svome programu, u skladu s posebnim zakonom.
(3) U slučaju primjene stavka 2. ovoga članka obiteljska mirovina u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti odredit će se od mirovine koja bi pripadala umrlome osiguraniku primjenom članka 83. i 84. Zakona o mirovinskom osiguranju. Dio obiteljske mirovine koja pripada za pridodani staž i staž koji se dodaje za izračun mirovine, određuje se primjenom članka 84. Zakona o mirovinskom osiguranju.
(4) Nakon smrti korisnika mirovine, mirovina koja je u dijelu ili u cijelosti bila određena kao osnovna mirovina, u slučaju ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, obiteljska mirovina se određuje primjenom mirovinskog faktora prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.
(5) Ako je član obveznog fonda korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti umro, a u trenutku smrti je bio zaposlen, odnosno obavljao djelatnost na temelju koje je bio obvezno osiguran, članovi obitelji mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu pod istim uvjetima kao i nakon smrti osiguranika.
(6) Ako je član obveznog fonda korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad umro, a u trenutku smrti nije bio zaposlen, odnosno nije obavljao djelatnost na temelju koje bi bio obvezno osiguran, članovi obitelji mogu ostvariti obiteljsku mirovinu kao i nakon smrti korisnika mirovine samo iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, a sredstva s osobnog računa putem Središnjeg registra osiguranika prenose se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Članak 49.

(1) Ako član obveznog fonda umre, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva na računu preminulog člana obveznog fonda predmet su nasljeđivanja prema Zakonu o nasljeđivanju.
(2) Ako su sredstva s osobnog računa umrlog člana obveznog fonda naslijeđena, a član obitelji naknadno stekne pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i pravo na mirovinu izvodi od umrlog člana fonda, obiteljska mirovina se određuje kao osnovna mirovina prema tom Zakonu.
(3) Ako član obveznog fonda umre prije ostvarivanja prava na mirovinu koju bi ostvario pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrđenih Zakonom o mirovinskom osiguranju, ili bi se mirovina odredila na povoljniji način od utvrđenog tim Zakonom, ili u slučaju ostvarenog staža osiguranja s povećanim trajanjem i ako su sredstva s osobnog računa člana obveznog fonda naslijeđena, a član obitelji naknadno stekne pravo na obiteljsku mirovinu u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, obiteljska mirovina može se ostvariti samo u tom osiguranju. Dio mirovine koji pripada za staž osiguranja ostvaren nakon početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, za pridodani staž i staž koji se dodaje za izračun mirovine, određuje se u visini od 75% od mirovine koja bi se ostvarila da je umrli član obveznog fonda bio osiguranik samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

GLAVAVI.

VOENjE OSOBNIH RAČUNA I VREDNOVANjE IMOVINE

Članak 50.

(1) Uplaćeni doprinosi u mirovinski fond i preneseni računi, knjiže se u korist osobnih računa na ime člana. Iznos koji je na računu člana mirovinskog fonda jest osobna imovina te osobe. Pravo na primitak bilo kojeg dijela koji stoji na računu člana obveznog fonda ne može se iskoristiti do umirovljenja i bit će podložno odredbama ovoga Zakona.
(2) Iznos koji stoji na računu člana obveznog fonda ne može biti predmet ovrhe i ne može biti dio stečajne mase člana fonda, kao niti stečajne mase banke skrbnika.
(3) Niti jedan iznos koji stoji na računu člana obveznog fonda ne može se dati u zalog, niti prenijeti u korist ikoga drugoga osim člana fonda. Svaka takva radnja, ništavna je.

Članak 51.

(1) Uplaćeni doprinosi u mirovinski fond, kao i preneseni računi u fond, konvertirat će se u obračunske jedinice.
(2) Za potrebe vrednovanja, svaka obračunska jedinica predstavlja proporcionalni udjel u neto ukupnoj imovini mirovinskog fonda.
(3) Ukupna vrijednost svih obračunskih jedinica mirovinskog fonda uvijek će biti jednaka ukupnoj neto imovinskoj vrijednosti fonda, izračunatoj u skladu sa člankom 53. ovoga Zakona.
(4) Uplaćeni doprinosi i preneseni računi mogu se konvertirati u dijelove obračunskih jedinica i vrijednost imovine mirovinskog fonda i na računu člana može se izraziti u takvim dijelovima.
(5) Imovinska vrijednost mirovinskog fonda i vrijednost obračunske jedinice određivat će se sukladno s načelima vrednovanja koja se primjenjuju na imovinu i obveze fonda.
(6) Agencija donosi pravila kojima se utvrđuje način vrednovanja imovine i obveza mirovinskog fonda.

Članak 52.

(1) Uplaćeni doprinosi i preneseni računi konvertiraju se u obračunske jedinice na određene datume (u daljnjem tekstu: datumi konverzije) u skladu s vrijednošću obračunskih jedinica na taj datum. Način određivanja datuma konverzije propisuje Agencija.
(2) Početnu vrijednost obračunske jedinice obveznoga mirovinskog fonda utvrđuje Agencija.

Članak 53.

(1) Neto imovinska vrijednost mirovinskog fonda izračunava se na svaki dan vrednovanja, u skladu sa člankom 55. ovoga Zakona i o tome se odmah izvješćuje Agencija.
(2) Svakog dana vrednovanja također se izračunava vrijednost obračunske jedinice.
(3) Izračune iz stavka 1. i 2. ovoga članka obavlja mirovinsko društvo, a potvrđuje banka skrbnik.
(4) Mirovinsko društvo dužno je na svaki dan vrednovanja o vrijednosti obračunske jedinice izvijestiti Središnji registar osiguranika.
(5) Mirovinsko društvo je odgovorno za točnost izračuna iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 54.

(1) Mirovinsko društvo koje upravlja mirovinskim fondom i koje je primalo doprinose najmanje 12 mjeseci na kraju zadnjeg mjeseca svakog tromjesečja odredit će prinos za posljednjih 12 mjeseci u skladu sa stavkom 2. ovoga članka. Prinos je obvezno odmah prijaviti Agenciji.
(2) Prinos mirovinskog fonda je postotna razlika između vrijednosti obračunske jedinice na zadnji radni dan zadnjeg mjeseca tekućeg tromjesečja i vrijednosti te jedinice na zadnji radni dan prije 12 mjeseci.

Članak 55.

(1) Agencija određuje dane vrednovanja za mirovinske fondove, a vrednovanje mora biti najmanje jednom mjesečno.
(2) Agencija će posebno propisati:
1. pravila koja se odnose na izračunavanje prinosa mirovinskog fonda, uključujući načela zaokruživanja tih vrijednosti,
2. rok u kojem je mirovinsko društvo obvezno izvijestiti Agenciju i Središnji registar osiguranika o neto imovinskoj vrijednosti svoga fonda, vrijednosti obračunske jedinice, prinosu fonda kao i načinu takvog izvješćivanja.

Članak 56.

(1) Za svakih deset tisuća članova iznad pedeset tisuća članova obveznog fonda, obvezno mirovinsko društvo mora uplatiti jamstveni polog od milijun kuna.
(2) Jamstveni polog mora se držati na posebnom računu u banci skrbniku.
(3) Svako povećanje ili smanjenje jamstvenog pologa odobrava Agencija.
(4) Jamstveni polog iz stavka 1. ovoga članka usklađuje Agencija u prvom tromjesečju svake godine prema indeksu potrošačkih cijena u prethodnoj godini na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku.

Članak 57.

Nad sredstvima jamstvenog pologa ne može se izvršiti ovrha niti ta sredstva ulaze u stečajnu masu banke skrbnika.

Članak 58.

(1) Svakom članu obveznog mirovinskog fonda jamči se prinos mirovinskog fonda u visini referentnog prinosa, utvrđenog od strane Agencije, umanjenog za šest postotnih bodova.
(2) Ako je godišnji prinos obveznoga mirovinskog fonda kroz razdoblje od prethodne tri kalendarske godine manji od zajamčenog prinosa prema stavku 1. ovoga članka, mirovinsko društvo uplatit će razliku mirovinskom fondu do zajamčenog prinosa iz jamstvenog pologa i sredstava mirovinskog društva. Kao garancija za zajamčeni prinos iz stavka 1. ovoga članka, a koji pada na teret sredstava mirovinskog društva, osnovat će se posebni garancijski fond. Agencija će posebnim pravilnikom propisati otvaranje, vođenje, način obračuna, obvezu uplate i rokove uplate u garancijski fond.
(3) Izračun zajamčenog prinosa prema ovom članku obavlja se u siječnju svake godine za prethodnu kalendarsku godinu na način i u roku utvrđenom propisom Agencije.

Članak 59.

(1) Računovodstvo mirovinskog društva i mirovinskog fonda mora biti u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima. te o sadržaju, rokovima izrade i dostave, kao i objavu financijskih izvješća mirovinskih društava i fondova.
(2) Agencija donosi pravilnik o vođenju računovodstva mirovinskih društava i mirovinskih fondova

GLAVAVII.

FINANCIRANjE DJELATNOSTI MIROVINSKOG DRUŠTVA

Članak 60.

(1) Radi pokrića troškova obveznog mirovinskog društva obvezno mirovinsko društvo može zaračunati naknadu na sljedeći način:
1. odbitkom najviše 0,8% od uplaćenih doprinosa,
2. odbitkom najviše 1,2% godišnje od ukupne imovine mirovinskog fonda u 2003. godini, a za svaku daljnju godinu najviši postotak propisuje Agencija, ali ne viši od navedenog postotka. Izračun se obavlja za svaki dan vrednovanja imovine mirovinskog fonda, a naplativ je na način koji propisuje Agencija,
3. naplatom naknade za izlaz iz obveznog fonda, ukoliko se ne radi o izlasku nakon tri godine ulaganja u isti fond.
(2) Naknada za pokriće troškova dobrovoljnoga mirovinskog društva određuje se statutom dobrovoljnog fonda.

Članak 61.

(Brisan)

Članak 62.

Svi troškovi u svezi s transakcijama za stjecanje, transfer ili prodaju imovine obveznog fonda namiruju se iz imovine tog fonda.

Članak 63.

Troškove poslovanja obveznog fonda koji se ne pokrivaju izravno iz njegove imovine, snosi mirovinsko društvo.

GLAVAVIII.

MARKETING MIROVINSKIH FONDOVA

Članak 64.

(1) Mirovinsko društvo ne smije ponuditi nikakve povlastice niti jednoj osobi u svrhu nagovaranja te osobe da se pridruži određenom fondu ili da ostane njegov član.
(2) Mirovinsko društvo ne smije ponuditi nikakve povlastice poslodavcu ili povezanoj osobi poslodavca u svrhu poticanja ili nagrađivanja toga poslodavca da nagovara ili zahtijeva od svojih radnika da se pridruže određenom fondu.
(3) Mirovinsko društvo ne smije ponuditi nikakve popratne povlastice sindikatu ili drugom kolektivnom subjektu, odnosno povezanoj osobi takvog sindikata ili subjekta u svrhu poticanja ili nagrađivanja spomenutoga tijela da nagovara ili zahtijeva od svojih članova da se pridruže određenom fondu.
(4) U smislu stavka 1. do 3. ovoga članka, povlastice su primjerice: novčane stimulacije, plaćanje naknade za prijevremeno otkazivanje drugih fondova ili poklanjanje materijalne imovine; izuzete su povlastice koje prirodno i izravno proizlaze iz članstva u fondu.

Članak 65.

(1) Subjekti iz stavka 3. ovoga članka ne smiju izražavati nikakve tvrdnje, odnosno davati izjave, bilo usmeno, putem oglasa, drugog promidžbenog materijala bilo u obliku informacija priopćenih članovima fonda, onima koji su stekli pravo da budu članovi fonda ili onima koji bi u budućnosti mogli steći to pravo, o mirovinskom mirovinskom fondu ili mirovinskom društvu koje njime upravlja, a koje bi mogle stvoriti krivi ili lažni dojam, te prenositi lažne informacije.
(2) Subjekti iz stavka 3. ovoga članka ne smiju izražavati nikakve tvrdnje, odnosno davati izjave ili predviđanja, koji se odnose na buduće ulagačke aktivnosti fonda, članovima fonda ili onima koji bi u budućnosti mogli steći pravo na to, osim putem davanja izjave u obliku i na način utvrđen propisima Agencije.
(3) Subjekti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka su:
1. mirovinsko društvo,
2. povezana osoba u odnosu na subjekte navedene u točki 1. ovoga stavka,
3. agenti ili radnici osoba navedenih u točkama 1. i 2. ovoga stavka.
(4) Oglas ili promidžbeni materijal objavljen od strane ili u ime mirovinskog društva, mora imati prethodnu suglasnost Agencije.
(5) Agencija će propisati što ne bi smjelo biti sadržano u informacijama navedenima u stavku 4. ovoga članka.
(6) Ako Agencija smatra da informacije iz stavka 4. ovoga članka jesu ili bi mogle navoditi na pogrešan zaključak, ona može zabraniti njihovo objavljivanje ili priopćavanje te narediti da se u utvrđenom roku objavi ili priopći odgovarajući ispravak.

Članak 66.

(1) Mirovinsko društvo koje putem osobnoga kontakta svoga radnika, predstavnika ili agenta mirovinskog društva, odnosno povezane osobe nagovori osobu da otkaže članstvo u jednom mirovinskom fondu i da postane članom mirovinskog fonda mirovinskom fondu i da postane članom mirovinskog fonda kojim upravlja to društvo, mora dokazati da se u to vrijeme ravnao prvenstveno prema interesima te osobe.
(2) U stavku 1. ovoga članka "osobni kontakt" znači svaki sastanak, telefonski razgovor ili osobno naslovljeno dopisivanje između radnika, predstavnika ili agenta mirovinskog društva i dotične osobe, ili svake povezane osobe s dotičnom osobom.
Članak 66.a
U marketing mirovinskih fondova ne spadaju:
1. kratke, isključivo činjenične objave na radiju, televiziji, tiskovinama ili elektroničkim medijima koje se odnose na mirovinsko društvo i mirovinski fond,
2. dopisi i pisane pošiljke pojedinačno naslovljenim trećim osobama o njihovim posebnim zahtjevima koji ne potpadaju pod masovno oglašavanje poštom,
3. poslovna i financijska izvješća mirovinskog društva i fonda.

Članak 67.

Agencija može donijeti propise koji utvrđuju dodatne uvjete vezane za prodaju i marketing usluge mirovinskih fondova.

GLAVAIX.

ULAGANjE IMOVINE MIROVINSKIH FONDOVA

Članak 68.

(1) Imovina mirovinskog fonda može se ulagati u skladu s odredbama ovoga Zakona sa svrhom povećanja ukupnog prinosa od ulaganja isključivo u korist članova mirovinskog fonda, uz uvažavanje sljedećih načela:
- sigurnosti, razboritosti i opreza,
- lojalnosti,
- skrbi,
- smanjivanja rizika raspršenošću ulaganja,
- zakonitosti,
- održavanja odgovarajuće likvidnosti i
- zabrane sukoba interesa.
(2) Nadzorni odbor mirovinskog društva utvrđuje načela ulaganja koja su sastavni dio statuta mirovinskog fonda, sukladno s načelima iz stavka 1. ovoga članka i koja su u skladu sa zahtjevima Agencije.
(3) Načela ulaganja sadrže osobito:
- način na koji će se udovoljiti odredbama iz stavka 1. ovoga članka,
- vrstu imovine u koju se imovina mirovinskog fonda može ulagati,
- tijela mirovinskog društva koja odlučuju o ulaganjima i izvršenjima tih ulaganja kao i postupke za donošenje takvih odluka,
- način izmjene načela ulaganja.
(4) Nadzorni odbor mirovinskog društva redovito razmatra načela ulaganja i ako je potrebno obavlja izmjene.

Članak 68.a

(1) Društvo za upravljanje zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima obvezno je izraditi pisanu izjavu o načelima ulaganja te istu revidirati najmanje svake tri godine ili odmah po nastanku značajnih promjena u načelima ulaganja.
(2) Pisana izjava o načelima ulaganja sadrži najmanje:
1. metodu za mjerenje rizika investiranja,
2. implementirane procese za upravljanje rizicima,
3. strategiju alokacije imovine s obzirom na vrstu i trajnost mirovinskih obveza.

Članak 69.

(1) Imovina mirovinskog fonda može se ulagati u sljedeće oblike imovine:
1. vrijednosne papire čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, država članica, odnosno država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) te Hrvatska narodna banka i središnje banke tih država članica, odnosno država članica OECD-a,
2. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire za koje jamči Republika Hrvatska, država članica, odnosno država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka i središnje banke tih država članica, odnosno država članica OECD-a,
3. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, državi članici, odnosno državi članici OECD-a,
4. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj, državi članici, odnosno državi članici OECD-a, ako je njihov izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici, odnosno državi članici OECD-a,
5. dionice kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj, državi članici, odnosno državi članici OECD-a, ako je njihov izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici, odnosno državi članici OECD-a,
6. udjele otvorenih investicijskih fondova koji su registrirani u Republici Hrvatskoj, državi članici odnosno državi članici OECD-a,
7. dionice zatvorenih investicijskih fondova koji su registrirani u Republici Hrvatskoj, državi članici odnosno državi članici OECD-a,
8. ulaganja u depozite, potvrde o ulozima ili repo poslove kod banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici, odnosno državi članici OECD-a,
9. sredstva na poslovnom računu mirovinskog fonda.
(2) Imovina mirovinskog fonda može se ulagati i u druge oblike imovine koje s obzirom na sigurnost, isplativost i tržišnost odredi Agencija i za te oblike ulaganja odredi ograničenja.

Članak 69.a

(1)Imovina mirovinskih fondova može se ulagati u vrijednosne papire iz članka 69. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona bez ograničenja.
(2)Ulaganja imovine mirovinskih fondova ne smiju prelaziti sljedeća ograničenja:
1. ulaganja u vrijednosne papire iz članka 69. stavka 1. točke 3. i 4. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 30% imovine mirovinskog fonda,
2. ulaganja u dionice iz članka 69. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 30% imovine mirovinskog fonda,
3. ulaganja u udjele otvorenih i dionice zatvorenih investicijskih fondova iz članka 69. stavka 1. točke 6. i 7. ovoga Zakona istog izdavatelja ne smiju prelaziti 5%, a zajedno 30% imovine mirovinskog fonda,
4. ulaganja u depozite, potvrde o ulozima ili repo poslove iz članka 69. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona jednom zajmoprimcu ne smiju prelaziti 2,5%, a zajedno ne smiju prelaziti 20% imovine mirovinskog fonda,
5. ulaganja u sredstva iz članka 69. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona zajedno ne smiju prelaziti 5% imovine mirovinskog fonda.
(3) Agencija propisuje ograničenja ulaganja u pojedine oblike imovine mirovinskog fonda uzimajući u obzir bonitet vrijednosnog papira, njegovog izdavatelja, države članice sjedišta izdavatelja odnosno države članice na čijem se organiziranom tržištu trguje vrijednosnim papirom.
(4) Iznimno od odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka, u slučaju značajnog poremećaja na tržištu vrijednosnih papira koji bi ugrožavao vrijednost imovine mirovinskog fonda, Agencija može zabraniti ili ograničiti ulaganja u pojedine oblike imovine.

Članak 69.b

(1) Imovina mirovinskog fonda mora se ulagati na način da bude usklađena zbog rizika i eventualnih gubitaka zbog promjene kamatnih stopa, tečajeva stranih valuta, odnosno drugih tržišnih rizika s obvezama mirovinskog fonda.
(2) Imovina mirovinskog fonda mora se ulagati na način da se uzima u obzir dospijeće obveza mirovinskog fonda.
(3) Imovina mirovinskog fonda mora se ulagati na način da bude valutno usklađena s obvezama mirovinskog fonda, s tim da se najviše 30% imovine mirovinskog fonda može ulagati u imovinu koja je nominirana na valutu različitu od valute na koju glase obveze mirovinskog fonda.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, imovina zatvorenog mirovinskog fonda s definiranim primanjima mora se ulagati na način da bude valutno usklađena s obvezama fonda, s tim da se najviše 30% imovine koja pokriva tehničke pričuve zatvorenog mirovinskog fonda s definiranim primanjima može ulagati u imovinu koja je nominirana na valutu različitu od valute na koju glase obveze fonda.
Članak 69.c
(1) Kod ulaganja imovine mirovinskih fondova mogu se upotrebljavati terminski ugovori, opcije i ostali izvedeni financijski instrumenti samo radi zaštite imovine mirovinskog fonda uz uvjet da ukupna izloženost ne smije biti veća od neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda.
(2) Kod ulaganja imovine mirovinskih fondova izloženost prema jednoj osobi na temelju izvedenih financijskih instrumenta ugovorenih s tom osobom ne smije biti veća od:
1. 10% imovine mirovinskog fonda ako se radi o banci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici odnosno državi članici OECD-a,
2. 5% imovine mirovinskog fonda ako se radi o nekoj drugoj pravnoj osobi.
(3) Društvo za upravljanje mirovinskim fondom dužno je o upotrebi izvedenih financijskih instrumenata obavještavati Agenciju.

Članak 69.d

(1) Iznimno od odredbi članka 69.a stavka 2. ovoga Zakona, ulaganja imovine zatvorenih mirovinskih fondova ne smiju prelaziti sljedeća ograničenja:
1. u dionice ili vrijednosne papire istog značaja i korporativne obveznice kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, najviše 70% imovine zatvorenog mirovinskog fonda,
2. iznimno od točke 1. ovoga stavka, u dionice ili vrijednosne papire istog značaja i korporativne obveznice kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, najviše 70% imovine koja pokriva tehničke pričuve zatvorenog mirovinskog fonda s definiranim primanjima,
3. u vrijednosne papire i udjele otvorenih investicijskih fondova jednog te istog izdavatelja može biti uloženo najviše 5% imovine zatvorenog mirovinskog fonda, odnosno najviše 10 % imovine zatvorenog mirovinskog fonda u vrijednosne papire i udjele otvorenih investicijskih fondova više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe,
4. u dionice, obveznice i ostale vrijednosne papire kojima se ne trguje na organiziranim tržištima, osim udjela u otvorenim investicijskim fondovima, najviše 10% imovine zatvorenog mirovinskog fonda, uz uvažavanje načela sigurnosti i razboritosti.
(2) Na ulaganja imovine zatvorenog mirovinskog fonda kojim upravlja dobrovoljno mirovinsko društvo iz druge države članice za pokrovitelja iz Republike Hrvatske primjenjuju se osim ograničenja ulaganja iz stavka 1. točke 3. ovoga članka i članka 69.b stavka 3. i 4. ovoga Zakona i sljedeća ograničenja ulaganja:
1. u dionice ili vrijednosne papire istog značaja i dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, najmanje 70% imovine zatvorenog mirovinskog fonda,
2. u dionice ili vrijednosne papire istog značaja i dužničke vrijednosne papire kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, najviše 30% imovine zatvorenog mirovinskog fonda.
(3) Imovina zatvorenog mirovinskog fonda može se ulagati na tržištu rizičnog kapitala.
(4) Imovina zatvorenog mirovinskog fonda koji ima više pokrovitelja, prilikom ulaganja u vrijednosne papire izdane od strane pokrovitelja, mora se ulagati uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i diversifikacije.
(5) Agencija može propisati dodatne kriterije i ograničenja ulaganja imovine zatvorenih mirovinskih fondova.

Članak 70.

Propisom Agencije će se potanko urediti ograničenja i smjernice za ulaganja mirovinskih fondova.

Članak 71.

(Brisan)

Članak 72.

(1) Imovina mirovinskog fonda ne može biti uložena u:
1. dionice, obveznice i ostale vrijednosne papire koji ne kotiraju na burzi ili se njima ne trguje na organiziranim tržištima, osim udjela u otvorenim investicijskim fondovima
2. imovinu koja je po zakonu neotuđiva,
3. materijalnu imovinu kojom se ne trguje na organiziranim trzištima i čija se vrijednost ne može sa sigurnošću utvrditi uključujući, primjerice antikvitete, umjetnička djela i motorna vozila,
4. nekretnine,
5. dionice, obveznice ili ostale vrijednosne papire izdane od:
- bilo kojeg dioničara mirovinskog društva,
- banke skrbnika mirovinskog fonda,
- bilo koje osobe koja je povezana osoba s osobama navedenima u podstavcima 1. i 2. ove točke,
6. drugu imovinu koju odredi Agencija.
(2) Na imovinu zatvorenog mirovinskog fonda ne primjenjuju se odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka.

Članak 73.

(1) U slučaju odstupanja od ograničenja propisanih u članku 69. do 72. ovoga Zakona, zbog sljedećih razloga:
- promjene trzišnih cijena koje predstavljaju osnovicu za procjenu vrijednosti imovine i obveza mirovinskog fonda,
- promjene tečaja,
- prelaska u nižu kotaciju na burzi ili izlaska iz organiziranog tržišta.
- promjene organizacijskih ili ekonomskih odnosa među subjektima u koje je ulagana imovina mirovinskog fonda,
- bilo kojih drugih okolnosti izvan neposredne kontrole mirovinskog društva,
mirovinsko društvo tada ima obvezu poduzeti mjere da se aktivnosti ulaganja imovine mirovinskog fonda usklade sa zakonskim odredbama.
(2) Usklađivanje aktivnosti ulaganja sa zakonskim odredbama mora se provesti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana povrede odredbi ili od dana kada se procjenom imovine mirovinskog fonda ustanovi postojanje povrede, ovisno o tome što se pojavi ranije.
(3) Na zahtjev mirovinskog društva podnesenog najkasnije trideset dana od dana povrede ili potvrde postojanja povrede, Agencija može produžiti rok iz stavka 2. ovoga članka na 12 mjeseci, ukoliko je to potrebno radi zaštite interesa članova fonda.

Članak 74.

Mirovinskom društvu je zabranjeno:
1. prodavanje imovine mirovinskog fonda:
- članovima uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva,
- dioničarima, odnosno vlasnicima udjela mirovinskog društva,
- banci skrbniku koja skrbi o imovini mirovinskog fonda,
- bilo kojoj drugoj osobi koja je povezana osoba s navedenim pravnim ili fizičkim osobama.
2. kupovanje imovine od bilo koje pravne ili fizičke osobe navedene u točki 1. ovoga članka,
3. davanje zajma ili jamstva iz imovine mirovinskog fonda bilo kojoj pravnoj ili fizičkoj osobi,
4. stjecanje, transfer i prodaja imovine uz posredovanje povezane osobe.
(2) Neovisno o stavku 1. ovoga članka mirovinsko društvo može s povezanim osobama poduzimati transakcije i poslove utvrđene stavkom 1. ovoga članka uz uvjet da o takvim transakcijama obavijesti Agenciju.
(3) Agencija može, kada to smatra potrebnim, a posebno radi zaštite imovinskih interesa članova mirovinskog fonda, zabraniti transakcije mirovinskom društvu uz posredovanje povezane osobe, na određeno vrijeme ili trajno na neodređeno vrijeme.
Članak 74.a
(1) Mirovinsko društvo ne može bez prethodne suglasnosti Agencije sklapati ugovore o zajedničkom financijskom djelovanju sa svojim osnivačem, povezanim osobama osnivača, financijskom grupom, koncernom ili holdingom osnivača.
(2) Ugovori sklopljeni bez prethodne suglasnosti Agencije su ništavni.

Članak 75.

(1) Mirovinsko društvo može prenijeti ovlast upravljanja imovinom mirovinskog fonda koja se nalazi izvan Republike Hrvatske upravitelju ili upraviteljima koji su, prema propisima države u kojoj se nalazi imovina, ovlašteni upravljati tuđim vrijednosnim papirima na temelju odobrenja nadležnog tijela za bavljenje takvim aktivnostima.
(2) Mirovinsko društvo na temelju odluke nadzornog odbora, sukladno stavku 1. ovoga članka, odabrat će upravitelja koji će upravljati dijelom ili cjelokupnom inozemnom imovinom mirovinskog fonda, na osnovi važećeg ugovora s mirovinskim društvom i prema izjavi o investicijskim načelima koja se nalaze u statutu mirovinskog fonda.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo će utvrditi uvjete pod kojima prenosi ovlast upravljanja inozemnom imovinom.
(4) Mirovinsko društvo će izvijestiti Agenciju o svakoj promjeni upravitelja.
(5) Mirovinsko društvo ne može prenositi ovlast za donošenje odluka koje se odnose na investicijsku strategiju mirovinskog fonda u Republici Hrvatskoj, niti odgovornost za poštivanje izjave o investicijskim načelima.

Članak 76.

(1) Mirovinsko društvo može plasirati i pozajmljivati novac samo na tržištu novca.
(2) Ukupan iznos plasiranog i pozajmljenog novca mirovinskog fonda od strane mirovinskog društva na tržištu novca ne može biti veći od postotne vrijednosti imovine mirovinskog fonda koju utvrđuje Agencija.
(3) Ugovor ili drugo utanačenje iz stavka 1. ovoga članka koji se odnosi na plasiranje i pozajmicu izvan tržišta novca, ništavan je.
(4) Ostale uvjete ulaganja imovine mirovinskog fonda na tržištu novca propisuje Agencija.

Članak 77.

Agencija propisuje način, rokove i obavješćivanje o procjeni imovine mirovinskog fonda.

Članak 78.

Agencija može propisati dodatna investicijska ograničenja s ciljem zaštite interesa članova mirovinskog fonda.

GLAVAX.

BANKA SKRBNIK "I SKRBNIK ZATVORENOG MIROVINSKOG FONDA

Članak 79.

(1) Mirovinsko društvo dužno je izabrati jednu banku skrbnika kojoj će povjeriti imovinu mirovinskog fonda i sa kojom će sklopiti ugovor o čuvanju imovine.
(2) Banka skrbnik ne smije biti povezana niti s jednim mirovinskim društvom ili mirovinskim osiguravajućim društvom.
(3) Izbor banke skrbnika i promjenu te banke mora odobriti Agencija.

Članak 80.

(1) Poslovi banke skrbnika nad imovinom mirovinskog fonda su:
1. poslovi pohrane i čuvanja imovine mirovinskog fonda na posebnom računu,
2. utvrđivanje vrijednosti imovine mirovinskog fonda i izvješćivanje Agencije, mirovinskog društva i Središnjeg registra osiguranika o provedenom postupku utvrđivanja te vrijednosti, kao i o vrijednosti imovine mirovinskog fonda te o stanju na posebnom računu,
3. izvješćivanje javnosti o vrijednosti obračunske jedinice putem dnevnih novina najmanje jednom mjesečno,
4. izvješćivanje o isplati dividende, isplati kupona ili dospijeću ostalih instrumenata na naplatu,
5. obavješćivanje o godišnjim skupštinama dioničara i pravima vezanim uz imovinu mirovinskih fondova kao i izvršenje naloga mirovinskog društva u svezi ostvarivanja tih prava,
6. pružanje usluga glasanja na godišnjim skupštinama dioničara,
7. ostale usluge koje se odnose na imovinu mirovinskog fonda, ugovorene između mirovinskog društva i banke skrbnika.
(2) Agencija može propisati i posebna pravila za obavljanje poslova banke skrbnika nad imovinom mirovinskih fondova.
(3) Banka skrbnik može, uz prethodnu suglasnost Agencije, dio svojih poslova povjeriti nekom drugom pravnom subjektu, čime se ne isključuje odgovornost banke skrbnika.
(4) Banka skrbnik može obavljati poslove za više mirovinskih fondova, pod uvjetom da su imovina, djelatnost i evidencija svakog fonda potpuno odvojeni, kako međusobno, tako i od banke skrbnika.
(5) Banka skrbnik mora imati posebnu unutarnju ustrojstvenu jedinicu koja će obavljati poslove skrbništva.
(6) Uvjete i odgovarajuću stručnost djelatnika koji obavljaju poslove skrbništva utvrdit će i nadzirati Agencija.

Članak 81.

(1) Banka skrbnik je dužna imovinu mirovinskog fonda evidentirati i voditi na posebnim računima u svojim knjigama.
(2) Imovina mirovinskog fonda na posebnom računu kod banke skrbnika može se koristiti samo za izvršenje naloga od strane mirovinskog društva.
(3) Banka skrbnik je dužna povjerenu imovinu mirovinskog fonda držati odvojeno od vlastitih sredstava, kao i od sredstava drugih klijenata.

Članak 82.

(1) U slučaju da se ugovor između mirovinskog društva i banke skrbnika želi raskinuti, pisana obavijest se treba dostaviti najmanje 60 dana 60 dana ranije, osim u slučajevima određenima u članku 83. ovoga Zakona. Stranka koja daje obavijest o raskidu ugovora odmah će o istom i njenim razlozima obavijestiti Agenciju.
(2) Novu banku skrbnika mirovinsko društvo može izabrati samo uz prethodno pisano odobrenje Agencije, a za njegovo dobivanje mirovinsko društvo dostavit će Agenciji informacije o predloženoj banci skrbniku.
(3) Promjena banke skrbnika obavit će se tako da se održi neprekinuto obavljanje poslova banke skrbnika u odnosu na imovinu fonda.
(4) U slučaju raskida ugovora, bivša banka skrbnik će imovinu mirovinskog fonda koju je čuvala kao i svu dokumentaciju koja se odnosi na obavljanje njezinih poslova predati novoj banci skrbniku u roku od 30 dana od dana raskida ugovora.

Članak 83.

(1) U slučaju pokretanja postupka stečaja ili likvidacije nad bankom skrbnikom, mirovinsko društvo će:
1. odmah dostaviti obavijest banci skrbniku o raskidu ugovora i o tome obavijestiti Agenciju,
2. odmah izabrati novu banku skrbnika i zatražiti odgovarajuće odobrenje od Agencije.
(2) Ako mirovinsko društvo ne poduzme mjere iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će odrediti promjenu banke skrbnika, pri čemu se odgovarajuće primjenjuje članak 82. stavak 3. i 4. ovoga Zakona.
(3) Agencija može narediti mirovinskom društvu promjenu banke skrbnika ukoliko je financijska ili organizacijska struktura banke bitno oslabila, čime predstavlja potencijalnu prijetnju sigurnosti imovine mirovinskog fonda.
(4) Hrvatska narodna banka obavijestit će Agenciju o svakom slučaju koji bi prema kriterijima Hrvatske narodne banke mogao uzrokovati bitno slabljenje financijske ili organizacijske strukture banke skrbnika.
(5) Banka skrbnik će odmah obavijestiti Agenciju o svemu što smatra propustom u poslovanju mirovinskog društva ili o propustu koji bi mogao predstavljati povredu zakona, propisa Agencije ili statuta mirovinskog fonda ili predstavljati prijetnju interesima bilo kojeg člana mirovinskog fonda.

Članak 84.

Imovina mirovinskog fonda povjerena na čuvanje banci skrbniku prema odredbama ovoga Zakona ne može biti predmetom ovrhe vezane za obveze banke skrbnika, a niti dijelom njezine stečajne mase.

Članak 85.

(1) Banka skrbnik obvezna je obavljati poslove za koje je ovlaštena na temelju ugovora s mirovinskim društvom i to s pozornošću savjesnog gospodarstvenika.
(2) Za poslove skrbništva iz članka 80. ovoga Zakona banka skrbnik ima pravo na naknadu od 0,1% godišnje od ukupne imovine mirovinskog fonda u 2002. godini, a za svaku daljnju godinu najviši postotak propisuje Agencija, ali ne više od navedenog postotka u prvoj godini.
(3) Banka skrbnik odgovara mirovinskom društvu za pričinjenu štetu, ako ne obavlja ili nepravilno obavlja poslove navedene u ugovoru iz članka 79. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 85.a

(1) Iznimno od odredbi članka 79. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, dobrovoljno mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim mirovinskim fondom može izabrati skrbnika sa sjedištem u drugoj državi članici.
(2) Skrbnik sa sjedištem u drugoj državi članici mora imati odobrenje za rad nadležnog tijela te države članice za obavljanje poslova skrbništva u skladu s propisima te države članice koji uređuju osnivanje i poslovanje kreditnih institucija ili propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje investicijskih društava, odnosno poslova depozitara sukladno propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje društava za upravljanje investicijskim fondovima i investicijskih fondova.

GLAVAXI.

SREDIŠNjI REGISTAR OSIGURANIKA

Članak 86.

(1) Središnji registar osiguranika obavlja poslove:
- prikupljanja i kontrole podataka po osiguranicima za obvezna mirovinska osiguranja,
- evidentiranja uplaćenih doprinosa od obveznika plaćanja i njihovo povezivanje s pripadajućim podacima o obračunatim doprinosima,
- prosljeđivanja sredstava zakonskim primateljima,
- obračunavanja naknada i njihovog prosljeđivanja u obvezno mirovinsko društvo,
- preračunavanja uplaćenih doprinosa u obračunske jedinice,
- vođenja osobnih računa članova obveznih mirovinskih fondova,
- vođenja privremenog računa,
- davanja suglasnosti za povrat/preknjiženje sredstava,
- izrade statističkih i drugih izvješća o članstvu te o obračunanim, plaćenim i raspoređenim doprinosima za potrebe Agencije, mirovinskih društava i banaka skrbnika,
- izvješćivanja obveznika obračunavanja doprinosa, na njihov zahtjev, o osiguranicima iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona koji su se po svom izboru osigurali na temelju individualne kapitalizirane štednje u obveznom mirovinskom fondu,
- druge poslove utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.
(2) Središnji registar osiguranika surađuje s bankama skrbnicima, Financijskom agencijom, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i drugim tijelima kako bi se osiguralo efikasno prikupljanje doprinosa i izvješćivanje.
(3) Središnji registar osiguranika je ustanova koja se osniva uredbom Vlade Republike Hrvatske.
(4) Sredstva za rad Središnjeg registra osiguranika osigurat će se iz državnog proračuna, iz uloga drugih osnivača, te iz drugih izvora.

Članak 87.

(1) Središnji registar osiguranika će najmanje jednom na godinu dostaviti mirovinskom društvu, za svakog člana obveznog fonda, podatke o imovini koja se nalazi na njegovom računu, o datumima uplate i svotama doprinosa koje je član imao u odgovarajućem razdoblju, a mirovinsko društvo je obvezno najmanje jednom na godinu dostaviti svakom članu obveznog fonda pisanu informaciju o istom.
(2) Na zahtjev člana fonda, Središnji registar osiguranika će dostaviti tom članu obavijest o novčanoj vrijednosti imovine na njegovom računu. Registar može zaračunati naknadu za takve obavijesti koje ne proizlaze iz stavka 1. ovoga članka, ali ona ne može biti veća od troška izrade ove obavijesti.

GLAVAXII.

OBVEZE IZVJEŠĆIVANjA I PRIOPĆAVANjA O OBVEZAMA

Članak 88.

(1) Mirovinsko društvo će najkasnije do 31. ožujka svake godine izdati informativni prospekt mirovinskog fonda s informacijama do 31. prosinca prethodne godine.
(2) Informativni prospekt mirovinskog fonda sadržava osobito:
1. podatke o mirovinskom fondu,
2. podatke o mirovinskom društvu,
3. podatke o banci skrbniku,
4. (brisana)
4. druge informacije prema propisima Agencije.
(3) Pod podacima o mirovinskom fondu u smislu stavka 2. točke 1. ovoga članka podrazumijevaju se sljedeći podaci:
1. ime fonda,
2. datum osnivanja fonda,
3. podatke o načinu obračunavanja naknada za mirovinsko društvo i banku skrbnika,
4. portfelj fonda.
(4) Pod podacima o mirovinskom društvu u smislu stavka 2. točke 2. ovoga članka podrazumijevaju se sljedeći podaci:
1. tvrtka, pravni oblik, sjedište mirovinskog društva i mjesto uprave ako ono nije isto kao sjedište mirovinskog društva,
2. ime i dužnosti članova uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva,
3. pobliže određivanje odgovornosti kod donošenja investicijskih odluka,
4. visina temeljnog kapitala mirovinskog društva te imena i adrese dioničara, odnosno vlasnika udjela i veličina njihovog udjela,
5. podaci o revizoru mirovinskog društva,
6. godišnja financijska izvješća mirovinskog društva revidirana od strane ovlaštenog revizora,
7. načela i strategija ulaganja.
(5) Pod podacima o banci skrbniku u smislu stavka 2. točke 3. ovoga članka podrazumijevaju se sljedeći podaci:
1. tvrtka banke skrbnika, pravni oblik, sjedište i mjesto uprave ako ono nije isto kao i sjedište banke skrbnika,
2. djelatnost banke skrbnika,
3. visina temeljnog kapitala banke skrbnika.
(6) Informacije se objavljuju u obliku brošure i u najmanje dva dnevna lista koja se prodaju na teritoriju cijele Republike Hrvatske.
(7) Oblik izvješća utvrđuje se propisima Agencije.
(8) Mirovinsko društvo će informativni prospekt dati na uvid svakoj osobi koja zatraži članstvo u fondu kojim to društvo upravlja.
(9) Mirovinsko društvo će svoj informativni prospekt dostaviti svakom članu mirovinskog fonda na njegov zahtjev.

Članak 89.

(Brisan)

Članak 90.

(1) Mirovinsko društvo obvezno je podnositi Agenciji sljedeće informacije:
1. godišnja financijska izvješća, koja je revidirala revizorska tvrtka i potpisao ovlašteni revizor,.
2. o podacima o prodaji i novostečenoj imovini mirovinskog fonda uključujući naziv imovine, dan transakcije, cijenu po kojoj je transakcija izvršena i brokera,
3. o brokerskoj naknadi, naknadi banci skrbniku i drugim pitanjima koja propisuje Agencija,
4. o dioničarima, odnosno vlasnicima udjela mirovinskog društva, s njihovim imenima i adresama,
5. o imenima i naknadi isplaćenoj članovima uprave i nadzornog odbora i plaćama radnika u mirovinskom društvu.
6. o informativnom prospektu iz članka 88. ovoga Zakona;
7. druge informacije na traženje Agencije.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka dostavit će se najmanje jednom godišnje, a i u kraćim rokovima, prema propisima Agencije. Agencija utvrđuje rokove za dostavljanje takvih informacija i oblik u kojem će se one izdavati.

GLAVAXIII.

NADZOR NAD POSLOVANjEM MIROVINSKIH DRUŠTAVA I MIROVINSKIH FONDOVA

Članak 91.

(1) Za obavljanje nadzora nad poslovanjem mirovinskih društava i mirovinskih fondova osniva se Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja.
(2) Agencija ima svojstvo pravne osobe.
(3) Sjedište Agencije je u Zagrebu.
(5) U obavljanju poslova utvrđenih ovim Zak Agencija om, Agencija je samostalna i odgovara Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru

Članak 92.

(1) Osnovna zadaća Agencije je štititi interese članova mirovinskih fondova i korisnika dobrovoljnih mirovinskih programa.
(2) U obavljanju svojih zadaća Agencija osobito:
1. donosi propise o provedbi ovoga Zakona, kad je za to ovlaštena,
2. odobrava i oduzima autorizaciju mirovinskom društvu,
3. odobrava i oduzima odobrenje za rad mirovinskom društvu,
4. provodi nadzor nad poslovanjem mirovinskih društava, mirovinskih fondova i Središnjeg registra osiguranika, i to osobito: nad financijskim poslovanjem mirovinskih društava, svim aktivnostima društava u svezi s pridržavanjem investicijskih limita prema ovome Zakonu, postupkom ulaganja u inozemstvo u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, postupkom registracije članova obveznih mirovinskih fondova te postupkom prelaska članova iz jednog u drugi obvezni fond, prijenosom doprinosa u obvezne mirovinske fondove na osobne račune članova obveznog fonda, prijenosom sredstava s osobnog računa u fondu na račun mirovinskog osiguravajućeg društva izabranog od strane osiguranika, aktuarskim proračunima i njihovoj primjeni prigodom utvrđivanja mirovinskih davanja u mirovinskim osiguravajućim društvima, postupkom i troškovima oglašavanja, dobrovoljnim mirovinskim fondom i dobrovoljnim mirovinskim osiguravajućim društvom u svezi s mirovinskim programima koje nude,
5. promiče, organizira i potiče razvoj mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj,
6. razvija svijest o ciljevima i načelima poslovanja mirovinskih društava i fondova,
7. vodi knjige i registre u skladu s odredbama ovoga Zakona,
8. daje poticaje za izmjene zakona, koje se odnose na mirovinska društva i fondove,
9. obavlja druge aktivnosti predviđene ovim Zakonom.
(3) U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti iz stavka 2. točke 1. do 4. ovoga članka, Agencija ima javne ovlasti.
(4) Akti iz stavka 2. točke 1. do 3. ovoga članka objavljuju se u "Narodnim novinama".

Članak 92a

(1) Agencija i tijela odgovorna za nadzor ostalih financijskih institucija u Republici Hrvatskoj moraju na zahtjev pojedinog nadzornog tijela dostaviti tom tijelu sve podatke i informacije o nadziranoj osobi potrebne u postupku provedbe nadzora te u postupku povezanom s izdavanjem odobrenja za rad.
(2) Agencija i tijela odgovorna za nadzor ostalih financijskih institucija moraju se međusobno obavještavati o nepravilnostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora, ako su ti nalazi značajni za rad drugog nadzornog tijela.
(3) Agencija surađuje i razmjenjuje informacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka sa srodnim institucijama država članica Europske unije koje su potrebne u postupku obavljanja nadzora te u postupku povezanom s izdavanjem odobrenja za rad.
(4) Za razmjenu podataka i informacija prema ovome članku Agencija i ostala nadzorna tijela odredit će za to posebno ovlaštene osobe.
(5) Razmjena podataka i informacija prema ovome članku ne smatra se odavanjem poslovne tajne.

Članak 93.

(1) Agencija može bez ograničenja pregledavati poslovne knjige i dokumentaciju mirovinskih društava i Središnjeg registra osiguranika, koji se odnose na njihovo poslovanje u vezi s mirovinskim osiguranjem na temelju individualne kapitalizirane štednje
(2) Ako Agencija ustanovi nepravilnosti u poslovanju ili vođenju poslovnih knjiga, donijet će rješenje kojim će naložiti da se utvrđene nepravilnosti isprave u primjerenom roku.
(3) Mirovinsko društvo je obvezno u roku navedenom u rješenju iz stavka 2. ovoga članka ukloniti nepravilnosti i dostaviti izvješće Agenciji o uklanjanju nedostataka s priloženim dokazima da su nedostaci uklonjeni ili nepravilnosti ispravljene. Agencija može mirovinskom društvu oduzeti odobrenje za rad ako mirovinsko društvo u roku iz rješenja ne ukloni nedostatke i nepravilnosti.
(4) Pored rješenja iz stavka 2. ovoga članka Agencija može u postupku nadzora mirovinskom društvu naložiti i mjere koje su potrebne da bi mirovinsko društvo poslovalo u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, a koje su u interesu zaštite imovine članova mirovinskog fonda.
(5) Ako Agencija u provedbi nadzora utvrdi da u poslovanju mirovinskog društva i u upravljanju mirovinskim fondom postoje radnje ili djela koja su kažnjiva po zakonu, Agencija ili osoba koju Agencija ovlasti podnijet će prijavu nadležnom državnom tijelu.
(6) Propisom Agencije će se potanko urediti postupak i način provedbe nadzora.

Članak 94.

(1) Mirovinsko društvo je obvezno izvijestiti Agenciju o:
1. promjeni tvrtke, sjedišta, statuta ili društvenog ugovora,
2. promjeni imena mirovinskog fonda,
3. dioničaru, odnosno članu društva za kojega sazna da posjeduje više od 10 % dionica, odnosno vlasničkih udjela u društvu,
4. svakoj promjeni temeljnog kapitala mirovinskog društva,
5. odluci mirovinskog društva o prestanku njegova djelovanja.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo mora uputiti Agenciji najkasnije u roku od osam dana od dana nastale promjene.

Članak 95.

(1) Savjet Agencije uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske donosi statut kojeg potvrđuje Hrvatski sabor, donosi godišnji program rada Agencije i prati njegovo izvršavanje, potvrđuje izvješća koja Agencija podnosi Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru; odlučuje o autorizaciji rada mirovinskog društva i izdaje odobrenja za rad obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova te odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim ovim Zakonom i statutom Agencije.
(2) Savjet Agencije o poslovima iz svojeg djelokruga odlučuje na sjedniciama.
(3) U upravljanju poslovima Agencije Savjet odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih članova.
(4) Agencija statutom uređuje svoje unutarnje ustrojstvo i poslovanje.

Članak 96.

(1) Tijela Agencije su Savjet Agencije i ravnatelj Agencije.
(2) Savjet Agencije ima jedanaest članova koje na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenuje i razrješuje Hrvatski sabor.
(3) Savjet Agencije čine ravnatelj Agencije, zamjenik ravnatelja i pomoćnici ravnatelja po svom položaju, te sedam članova iz redova nezavisnih stručnjaka.
(4) Savjet Agencije ima predsjednika kojeg biraju članovi Savjeta Agencije između nezavisnih stručnjaka.
(5) Za svoj rad Savjet Agencije i svaki njegov član odgovorni su Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru.
(6) Za člana Savjeta Agencije može biti imenovan hrvatski državljanin koji ima visoku stručnu spremu s iskustvom relevantnim za mirovinska društva na području ekonomije, računovodstva, investiranja, poslovnog upravljanja, aktuarske znanosti ili prava.
(7) Mandat članova Savjeta Agencije iz redova nezavisnih stručnjaka traje pet godina. Članovi Savjeta Agencije mogu biti ponovno imenovani. Članovi Savjeta Agencije mogu biti razriješeni i prije isteka mandata.
(8) Ako neki od članova Savjeta Agencije prestane obnašati dužnost prije isteka mandata, na njegovo mjesto imenuje se osoba do isteka mandata člana kojeg zamjenjuje.

Članak 97.

(1) Radom Agencije rukovodi ravnatelj kojeg na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenuje i razrješuje Hrvatski sabor.
(2) Ravnatelj Agencije ima zamjenika ravnatelja i dva pomoćnika ravnatelja.
(3) Zamjenika i pomoćnike ravnatelje imenuje i razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
(4) Ravnatelj Agencije, zamjenik ravnatelja i pomoćnici ravnatelja obavljaju poslove u Agenciji profesionalno.
(5) Ravnatelj Agencije, zamjenik ravnatelja i pomoćnici ravnatelja imenuju se na sedam godina i mogu biti ponovno imenovani.
(6) Na ravnatelja Agencije, zamjenika ravnatelja i pomoćnike ravnatelja odnose se odredbe Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika.

Članak 98.

Ravnatelj predstavlja i zastupa Agenciju i odgovara za njezin rad te u sklopu prava i dužnosti utvrđenih ovim Zakonom organizira i osigurava zakonito i učinkovito obavljanje poslova iz djelokruga Agencije, predlaže upravnom odboru donošenje akata iz njegove nadležnosti i izvršava odluke upravnog odbora, te obavlja druge poslove koji su mu ovim Zakonom, statutom ili drugim aktom Agencije stavljeni u nadležnost.

Članak 99.

Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske Hrvatski sabor može razriješiti ravnatelja, zamjenika ravnatelja i pomoćnika ravnatelja Agencije ili drugog člana upravnog odbora u slučaju:
- ako sam zatraži razrješenje,
- pravomoćne presude za kazneno djelo,
- neispunjenja uvjeta iz članka 96. ovoga Zakona,
- u slučaju da ne postupa po propisima ili općim aktima Agencije, ili ako ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnatelja neosnovano ne izvršava odluke upravnog odbora ili postupa protivno njima,
- da ravnatelj svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Agenciji veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti Agencije.

Članak 100.

(1) Agencija ima svoju stručnu službu.
(2) Na zaposlene u stručnoj službi Agencije primjenjuju se opći propisi o radu.

Članak 101.

(1) Ravnatelj Agencije, zamjenik ravnatelja, pomoćnici ravnatelja i drugi članovi Savjeta Agencije za vrijeme trajanja mandata te radnici stručne službe Agencije, ne smiju prihvatiti nikakvu naknadu, položaj ili zaposlenje, te pružati usluge u odnosu na:
- mirovinsko društvo ili mirovinski fond kojim ono upravlja,
- upravitelja sredstvima određenog fonda i
- banku skrbnika određenog fonda.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju imati dionice ili vlasničke udjele u mirovinskom društvu i banci skrbniku.
(3) Za osobe iz stavka 1. ovoga članka u razdoblju od jedne godine nakon prestanka obnašanja dužnosti ili zaposlenja u Agenciji vrijedi ograničenje iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na:
- upravu i nadzorni odbor mirovinskog društva,
- upravitelja sredstvima određenog fonda,
- upravu i nadzorni odbor banke skrbnika,
kao i ograničenje iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Ravnatelj Agencije, zamjenik ravnatelja, pomoćnici ravnatelja i drugi članovi Savjeta Agencije ne smiju za vrijeme trajanja mandata biti izabrani, imenovani ili obnašati dužnost u tijelima državne vlasti ili jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ukoliko budu izabrani ili imenovani na koju od dužnosti u državnoj vlasti ili jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su izabrati hoće li dalje obavljati dužnost u Agenciji ili prihvatiti koju od navedenih dužnosti.

Članak 102.

Agencija je obvezna do 30. lipnja za prethodnu godinu Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskome saboru podnijeti izvješće o mirovinskim tržištima u Republici Hrvatskoj s podacima o tržištu, ocjenu djelovanja zakonodavstva o mirovinskim fondovima, ocjenu poslovanja Agencije i sva druga pitanja koja se odnose na mirovinske fondove ili dobrovoljne mirovinske programe u Republici Hrvatskoj.

Članak 103.

(1) Proračun Agencije svake godine utvrđuje Agencija, a odobrava Vlada Republike Hrvatske.
(2) Proračun Agencije obuhvaća sredstva iz državnog proračuna i vlastite prihode od pristojbi koje Agencija naplaćuje za pružene usluge na temelju odobrenja Vlade Republike Hrvatske.

GLAVAXIV.

ISPLATA MIROVINA

Članak 104.

(1) Ostvarivanjem prava na mirovinu, iznos na računu člana obveznoga mirovinskog fonda prenijet će se u mirovinsko osiguravajuće društvo po izboru člana koje će članu doživotno isplaćivati mirovinu u skladu s prenesenim sredstvima što će biti određeno posebnim zakonom.
(2) Ostvarivanjem prava na mirovinu, iznos na računu člana dobrovoljnog mirovinskog fonda prenijet će se u mirovinsko osiguravajuće društvo po izboru člana koje će članu isplaćivati doživotno ili privremeno mirovinsko davanje. u skladu s posebnim mirovinskim programom.
(3) Osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava uredit će se posebnim zakonom.

GLAVAXV.

DOBROVOLjNI MIROVINSKI FONDOVI I PROGRAMI

Članak 105.

(1) U ovoj glavi utvrđuju se načela koja se odnose na dobrovoljne mirovinske fondove. .
(2) Na osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova i dobrovoljnih mirovinskih društava primjenjuju se odredbe ovoga Zakona, osim odredbi koje se izričito odnose na obvezne mirovinske fondove i obvezna mirovinska društva.
(3) Dobrovoljna mirovinska društva nude članovima dobrovoljne mirovinske fondove zasnovane na različitim načelima ulaganja.
(4) Dobrovoljni mirovinski fond može biti fond otvorene naravi (otvoreni mirovinski fond) u kojem slučaju prihvaća zahtjeve za članstvo od bilo koje osobe koja ima interes za učlanjenje u otvoreni mirovinski fond.
(5) Dobrovoljni mirovinski fond može biti i zatvorene naravi (zatvoreni mirovinski fond), u kojem slučaju prihvaća zahtjeve za članstvo od osoba koje su zaposlene kod poslodavaca, ili su članovi sindikata ili članovi udruge samostalnih djelatnosti.

Članak 106.

(1) Prava iz dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja član dobrovoljnog fonda može ostvariti najranije s navršenih 50 godina života na temelju dobrovoljnoga mirovinskog programa koji nudi mirovinsko osiguravajuće društvo u skladu sa zakonom.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mirovinska davanja mogu se ostvariti u slučaju smrti ili invalidnosti i ranije, pod uvjetima iz ugovora iz članka 109. stavka 1. i članka 111.a stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 106.a

(1) Članu dobrovoljnog mirovinskog fonda, koji ispunjava uvjet iz članka 106. stavka 1. i koji je protekom ugovorenog roka iz ugovora iz članka 109. stavka 1. i članka 111.a stavka 4. ovoga Zakona na osobnom računu ostvario sredstva niža od 10.000,00 kuna, dobrovoljno mirovinsko društvo može isplatiti ukupno ostvarena sredstva.
(2) Isplatu iz stavka 1. ovoga članka dobrovoljno mirovinsko društvo vrši na temelju pisanog zahtjeva člana, i to jednokratno u punom iznosu.
(3) U slučaju isplate iz stavka 1. i 2. ovoga članka dobrovoljno mirovinsko društvo nema pravo naplatiti izlaznu naknadu.

Članak 107.

(1) Dobrovoljno mirovinsko društvo obvezno je izraditi informativni prospekt za svaki otvoreni mirovinski fond koji nudi na tržištu.
(2) Informativni prospekt otvorenog mirovinskog fonda mora se uručiti osobi prije stjecanja članstva u dobrovoljnom mirovinskom fondu.
(3) Agencija propisuje i odobrava sadržaj i oblik prospekta iz stavka 1. ovoga članka te odobrava svaku njegovu naknadnu izmjenu.

Članak 108.

(1) Otvoreni mirovinski fond može osnovati dobrovoljno mirovinsko društvo.
(2) Otvorenim mirovinskim fondom upravlja dobrovoljno mirovinsko društvo u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 109.

(1) Članstvo u otvorenom mirovinskom fondu uspostavlja se zaključivanjem ugovora s odabranim dobrovoljnim mirovinskim društvom i otvaranjem osobnog računa u otvorenom mirovinskom fondu.
(2) Članstvo u otvorenom mirovinskom fondu otpočinje prvom uplatom u fond, što se smatra prihvaćanjem ponude prema zaključenom ugovoru s odabranim dobrovoljnim mirovinskim društvom.
(3) Ako član otvorenoga mirovinskog fonda prestane uplaćivati doprinose, i dalje ostaje član toga fonda.

Članak 110.

Član otvorenog mirovinskog fonda može se povući iz članstva u tom fondu u skladu s ugovorom iz članka 109. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 111.

Osoba može istodobno biti član jednog ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Članak 111.a

(1) Zatvoreni mirovinski fond može se osnovati odlukom njegovog pokrovitelja, kolektivnim ugovorom ili statutom.
(2) Statutom se, u skladu sa zakonom, pobliže uređuje članstvo u zatvorenom mirovinskom fondu, rizici, način financiranja i ostali uvjeti povezani s osnivanjem i poslovanjem fonda.
(3) Zatvoreni mirovinski fond može prihvatiti zahtjeve za članstvo sljedećih osoba:
- radnika zaposlenih kod poslodavca koji je pokrovitelj mirovinskog fonda,
- članova sindikata koji je pokrovitelj mirovinskog fonda,
- članova udruge samostalnih djelatnosti koja je pokrovitelj mirovinskog fonda.
(4) Članstvo u zatvorenom mirovinskom fondu uspostavlja se zaključenjem ugovora o članstvu, prihvaćanjem statuta i informativnog prospekta te prvom uplatom u fond.
(5) Član se može povući iz zatvorenog mirovinskog fonda u slučaju prestanka okolnosti iz stavka 3. ovoga članka, a u skladu sa statutom.
(6) U slučaju prestanka članstva u zatvorenom mirovinskom fondu, član fonda može, na temelju uplaćenih doprinosa do dana prestanka članstva, ostvariti pravo iz dodatnog mirovinskog osiguranja u skladu sa statutom i zakonom.
(7) Primjena statuta ne smije, izravno ili neizravno, uzrokovati nejednakost u pravu na i iz dodatnog mirovinskog osiguranja, koja bi bila zasnovana na spolnoj razlici.
(8) Nejednakost iz stavka 7. ovoga članka osobito se odnosi na:
- stjecanje svojstva člana fonda,
- obveznost ili dobrovoljnost osiguranja,
- različite uvjete za pristup dodatnom mirovinskom osiguranju,
- različite uvjete razdoblja osiguranja za ostvarivanje prava,
- različite uvjete prekida trajanja osiguranja glede čuvanja ili korištenja prava prema ovome Zakonu, u slučaju porodnog dopusta ili odgoja djece,
- određivanje različitih uvjeta ili odredaba koje se primjenjuju samo na članove fonda istoga spola glede očekivanih prava, po prestanku članstva u fondu.

Članak 112.

(Brisan)

Članak 113.

(1) Pristup u dobrovoljni mirovinski fond pod pokroviteljstvom poslodavaca ne smije biti ograničen na određenu osobu, nego mora biti ponuđen svim radnicima tog poslodavca ili posebnoj stručnoj kategoriji radnika.
(2) Pristupanje dobrovoljnom mirovinskom fondu ne može biti uvjet za zapošljavanje ili članstvo u sindikatu niti se bez pisanog odobrenja radnika može odbijati doprinos iz plaće za taj fond iz plaće za taj fond.

Članak 114.

Poslodavac, sindikat i udruga pripadnika samostalnih djelatnosti koji su pokrovitelji zatvorenoga mirovinskog fonda ograničit će članstvo u tom fondu na radnike i bivše radnike, pripadnike udruga samostalnih djelatnosti i bivše pripadnike tih udruga, kao i članove njihovih obitelji koji mogu koristiti sredstva na osobnom računu u slučaju smrti člana fonda.

Članak 114.a

(1) Pokrovitelj zatvorenog mirovinskog fonda obvezan je za članove fonda u cijelosti ili djelomično obavljati uplate u fond na njihove osobne račune.
(2) Pokrovitelj obavlja uplate i u zatvoreni mirovinski fond u državi članici.

Članak 114.b

(1) Radniku koji je izaslan na rad u drugu državu, ne prestaje članstvo u zatvorenom mirovinskom fondu i poslodavac je dužan osigurati nastavak uplate doprinosa na njegov osobni račun.
(2) U slučaju izaslanja radnika na rad u drugu državu članicu, poslodavac je dužan osigurati nastavak uplate doprinosa na njegov osobni račun, ili osigurati uplatu doprinosa u dodatnom mirovinskom osiguranju države članice.

Članak 114.c

(1) Pokrovitelj zatvorenog mirovinskog fonda i mirovinsko društvo koje njime upravlja dužni su informirati članove, odnosno potencijalne članove o mogućnostima koje im pruža članstvo u fondu i obavijestiti ih o njihovim pravima i obvezama koje proizlaze iz članstva.
(2) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim mirovinskim fondom dužno je članovima i korisnicima mirovine na njihov zahtjev:
1. dostaviti godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva i zatvorenog mirovinskog fonda,
2. dostaviti pisanu izjavu o načelima ulaganja iz članka 68.a ovoga Zakona,
3. pružiti informacije o portfelju fonda, izloženosti rizicima i troškovima ulaganja,
4. pružiti informacije o postupcima u svezi prijenosa mirovinskih prava u slučaju prestanka radnog odnosa.
(3) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim mirovinskim fondom s definiranim primanjima dužno je svojim članovima, osim informacija iz stavka 2. ovoga članka, na njihov zahtjev pružiti detaljne informacije:
1. o ciljanoj visini mirovinskih primanja,
2. o visini primanja u slučaju prestanka radnog odnosa.
(4) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim mirovinskim fondom dužno je članovima jednom godišnje pružiti informaciju o mirovinskom fondu i mirovinskom društvu.
(5) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim mirovinskim fondom s definiranim primanjima dužno je članovima osim informacija iz stavka 4. ovoga članka jednom godišnje pružiti informaciju o tekućem stupnju financiranja njihovih budućih primanja.
(6) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim mirovinskim fondom dužno je korisnicima mirovine po ostvarenju prava iz mirovine pružiti odgovarajuću informaciju o stanju na osobnom računu i mogućnostima isplata.
(7) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim mirovinskim fondom ili pokrovitelj zatvorenog mirovinskog fonda dužni su, u slučaju odlaska člana fonda na rad u drugu državu, informirati ga o pravima na temelju dotadašnjeg članstva.
(8) Informacije iz stavka 1. do 7. ovoga članka predstavljaju obvezni sadržaj informativnog prospekta.
(9) Agencija propisuje i odobrava sadržaj i oblik informativnog prospekta zatvorenog mirovinskog fonda, te odobrava svaku njegovu naknadnu izmjenu.

Članak 114.d

(1) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim mirovinskim fondom s definiranim primanjima dužno je osigurati da zatvoreni mirovinski fond s definiranim primanjima u svakom trenutku raspolaže odgovarajućom razinom sredstava (tehničkih pričuva), koje odgovaraju visini preuzetih financijskih obveza proizašlih iz postojećih ugovora o članstvu.
(2) U slučaju kada zatvoreni mirovinski fond s definiranim primanjima pokriva biometričke rizike i/ili jamči investicijske rezultate ili određenu razinu primanja, mirovinsko društvo koje upravlja tim fondom dužno je osigurati da fond uspostavi odgovarajuću razinu tehničkih pričuva.
(3) Tehničke pričuve zatvorenog mirovinskog fonda s definiranim primanjima mirovinsko društvo dužno je izračunavati svake godine.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim mirovinskim fondom s definiranim primanjima može izračunavati tehničke pričuve jednom u tri godine pod uvjetom da članovima fonda i/ili Agenciji dostavlja izvještaj o usklađenjima tijekom istog trogodišnjeg razdoblja koji mora odražavati prilagođen razvoj tehničkih pričuva i promjene u rizicima koje tehničke pričuve pokrivaju.
(5) Izračun tehničkih pričuva izrađuje i potvrđuje ovlašteni aktuar prema sljedećim načelima:
1. izračun minimalnog iznosa tehničkih pričuva temelji se na dovoljno pouzdanim aktuarskim procjenama uzevši u obzir sve preuzete obveze isplata u skladu s mirovinskim planom. Tehničke pričuve moraju biti dostatne za neprekidno isplaćivanje mirovina i primanja koja su već u isplati i ujedno odražavati obveze koje proizlaze iz stečenih mirovinskih prava. Prilikom izbora ekonomskih i aktuarskih pretpostavki vrednovanja potrebno se voditi načelom razboritosti uzimajući u obzir odgovarajuću granicu nepovoljnih odstupanja,
2. najviše kamatne stope odabiru se načelom razboritosti uzimajući u obzir:
- prinos pripadajuće imovine zatvorenog mirovinskog fonda s definiranim primanjima i budućih povrata od investiranja i/ili
- tržišne prinose visokokvalitetnih ili državnih obveznica,
3. biometričke tablice koje se koriste za izračun tehničkih pričuva temelje se na načelu razboritosti, uzimajući u obzir glavne karakteristike grupe članova i mirovinskih planova, a posebno očekivane promjene značajnih rizika,
4. primjena postupka i osnova za izračun tehničkih pričuva treba biti dosljedna i neprekinuta za svaku financijsku godinu, dok prekidi mogu biti opravdani uslijed promjene zakonskih, demografskih ili ekonomskih uvjeta koji utječu na procjene.
(6) Agencija može propisati dodatne kriterije za izračune tehničkih pričuva zatvorenog mirovinskog fonda s definiranim primanjima.

Članak 114.e

(1) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim mirovinskim fondom s definiranim primanjima dužno je osigurati da zatvoreni mirovinski fond s definiranim primanjima u svakom trenutku ima dostatnu i prikladnu imovinu za pokriće tehničkih pričuva iz članka 114.d ovoga Zakona.
(2) Imovina za pokriće tehničkih pričuva mora se ulagati na način koji je prikladan prirodi i trajanju očekivanih budućih mirovinskih primanja.
(3) Mirovinsko društvo dužno je za zatvoreni mirovinski fond s definiranim primanjima koji ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, usvojiti konkretan i ostvariv plan oporavka koji će omogućiti ponovno ispunjenje uvjeta.
(4) Plan oporavka iz stavka 3. ovoga članka mora ispunjavati sljedeće uvjete:
1. osigurati iznos imovine potreban za potpuno pokriće tehničke pričuve u određenom roku,
2. biti prethodno odobren od Agencije i dostupan članovima,
3. polaziti od posebne situacije u kojoj se zatvoreni mirovinski fond s definiranim primanjima nalazi (struktura aktive i pasive, profil rizičnosti, plan likvidnosti, starosna struktura članova koji imaju pravo na mirovinska primanja, novouvedeni mirovinski planovi i promjena mirovinskih planova iz kategorije bez pokrića ili s djelomičnim pokrićem u kategoriju s potpunim pokrićem),
4. mirovinsko društvo će u slučaju nemogućnosti nastavka poslovanja zatvorenog mirovinskog fonda s definiranim primanjima u razdoblju neispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, izvijestiti Agenciju i uspostaviti proceduru prijenosa imovine i obveza na drugo mirovinsko društvo.
(5) Postupak iz stavka 4. točke 4. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je dostaviti Agenciji, a osnovni okvir postupka učiniti dostupnim članovima uvažavajući načelo povjerljivosti.

Članak 114.f

(1) U slučaju kada zatvoreni mirovinski fond s definiranim primanjima pokriva biometričke rizike i/ili jamči investicijske rezultate ili određenu razinu primanja, mirovinsko društvo koje upravlja tim fondom dužno je osigurati da fond osim tehničkim pričuvama iz članka 114.d ovoga Zakona stalno raspolaže i dodatnom imovinom, odnosno kapitalom radi dodatne zaštite.
(2) Iznos kapitala iz stavka 1. ovoga članka mora odražavati vrstu rizika i imovinu zatvorenog mirovinskog fonda s definiranim primanjima, ne smije biti opterećen niti jednom predvidivom obvezom, a formira se u svrhu apsorbiranja nepodudarnosti između očekivanih i stvarnih troškova i dobiti.
(3) Za potrebe izračuna minimalnog iznosa kapitala iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje društava za osiguranje i društava za reosiguranje, a u svezi izračuna kapitala društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja u skupini životnih osiguranja.
(4) Agencija može propisati dodatne uvjete u svezi kapitala zatvorenog mirovinskog fonda s definiranim primanjima.

Članak 115.

(Brisan)

Članak 116.

(1) Za članove dobrovoljnog mirovinskog fonda odobravaju se dobrovoljnom mirovinskom društvu poticajna sredstva iz državnog proračuna na osnovi dokumentiranih podataka o prikupljenim doprinosima u prethodnoj kalendarskoj godini.
(2) Pravo na poticajna sredstva iz stavka 1. ovoga članka ima svaki član dobrovoljnog mirovinskog fonda koji ima prebivalište u Republici Hrvatskoj.
(3) Pravo na poticajna sredstva iz stavka 1. ovoga članka ima i svaki član dobrovoljnog mirovinskog fonda koji ima prebivalište u nekoj od država članica i koji je u Republici Hrvatskoj osiguran u obveznom mirovinskom osiguranju.
(4) Poticajna sredstva iznose 15% od uplaćenog doprinosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uloga 5.000,00 kuna po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine.
(5) Nadzor zakonitog utvrđivanja i korištenja poticajnih sredstava obavlja Ministarstvo financija.
(6) Dobrovoljno mirovinsko društvo dužno je Ministarstvu financija omogućiti uvid u poslovne knjige i operativne evidencije, dostavljati sve podatke i obavijesti potrebne radi provjere zahtjeva za odobrenje državnih poticajnih sredstava, upisa državnih poticajnih sredstava na račune članova dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima to društvo upravlja, kao i ostale podatke potrebne za nadzor zakonitog utvrđivanja i korištenja poticajnih sredstava.

Članak 117.

(1) Dobrovoljno mirovinsko društvo je dužno najkasnije do 1. listopada tekuće godine izraditi i Ministarstvu financija podnijeti obrazloženi plan zahtjeva za dodjelu poticajnih sredstava u sljedećoj kalendarskoj godini.
(2) Plan zahtjeva za dodjelu poticajnih sredstava izrađuje se na temelju prikupljenih doprinosa članova fonda u prvih osam mjeseci tekuće godine i procjene pritjecanja doprinosa do kraja tekuće godine.

Članak 118.

(1) Dobrovoljno mirovinsko društvo dužno je do 1. ožujka tekuće godine podnijeti Ministarstvu financija skupno za sve članove dobrovoljnog mirovinskog fonda pisani zahtjev za isplatu poticajnih sredstava u toj godini.
(2) Ministarstvo financija dužno je u roku od mjesec dana od dana podnijetog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka isplatiti dobrovoljnom mirovinskom društvu jednu četvrtinu ukupnog godišnjeg iznosa poticajnih sredstava. Preostale tri četvrtine doznačit će tromjesečno u jednakim iznosima tijekom godine.
(3) Dobrovoljno mirovinsko društvo dužno je primljeni iznos poticajnih sredstava evidentirati u svojim poslovnim knjigama i upisati ga na osobne račune članova dobrovoljnog mirovinskog fonda u roku od mesec dana od primitka svake četvrtine iznosa.

Članak 119.

(1) U zahtjevu iz članka 118. ovoga Zakona dobrovoljno mirovinsko društvo dužno je navesti:
1. broj članova dobrovoljnog mirovinskog fonda za koje se postavlja zahtjev za odobrenje poticajnih sredstava,
2. ukupni iznos prikupljenih doprinosa u prethodnoj godini;
3. broj članova dobrovoljnog mirovinskog fonda koji su u prethodnoj godini sklopili ugovor s dobrovoljnim mirovinskim fondom,
4. broj članova dobrovoljnog mirovinskog fonda kojima je u prethodnoj godini prestalo članstvo u tom fondu.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dobrovoljno mirovinsko društvo je dužno priložiti popis članova fonda (ime i prezime i osobni identifikacijski broj), te iznos na osobnom računu i iznos odobrenih im poticajnih sredstava sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine.
(3) Ministarstvo financija može, ukoliko smatra da je zahtjev za dodjelu poticajnih sredstava nepotpun, netočan ili izaziva sumnju u vjerodostojnost i istinitost navedenih podataka, zatražiti od mirovinskog društva da mu u određenom roku dostavi dodatne obavijesti i dokaze.

Članak 120.

Poticajna sredstva vode se na osobnom računu člana dobrovoljnoga mirovinskog fonda na način da se u svakom trenutku može utvrditi njihov iznos i ona predstavljaju osobnu imovinu člana fonda kojom upravlja dobrovoljno mirovinsko društvo te čine sastavni dio osobnog računa člana dobrovoljnoga mirovinskog fonda.

Članak 121.

Poticajna sredstva odobrit će se za članstvo u samo jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu.
(2) U slučaju istodobnog članstva u više dobrovoljnih mirovinskih fondova i ostvarivanja prava za poticajnim sredstvima iz stavka 1. ovoga članka, član fonda obvezan je u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o potrebi izjašnjenja o odabiru fonda, izvijestiti mirovinsko društvo u korist kojeg računa u fondu želi ostvariti upis poticajnih sredstava.
(3) Ako član fonda ne izvrši odabir fonda u roku iz stavka 2. ovoga članka, poticajna sredstva iz stavka 1. ovoga članka odobrit će se dobrovoljnom mirovinskom fondu u kojem je uplaćen najveći iznos godišnjeg mirovinskog doprinosa za koji se traže poticajna sredstva.
(4) O odabiru fonda za korištenje poticajnih sredstava, mirovinsko društvo dužno je izvijestiti Ministarstvo financija.

Članak 121.a

U svezi s ostvarivanjem prava na temelju ovoga Zakona sudska zaštita može se ostvariti pred redovnim sudom Republike Hrvatske, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

GLAVAXVI

KAZNENE ODREDBE

Članak 122.

(1) Mirovinsko društvo čini prekršaj:
1. ako se bavi drugom djelatnošću, osim djelatnosti iz članka 6. ovoga Zakona,
2. ako imenuje člana uprave ili nadzornog odbora protivno članku 14. i 15. ovoga Zakona,
3. ako kupi dionice, odobri zajam, pruži jamstvo, odnosno sklopi ugovor o zajmu ili kreditu protivno članku 17. ovoga Zakona,
4. ako započne upravljati mirovinskim fondom prije izdavanja odobrenja za rad iz članka 27. ovoga Zakona,
5. ako ne izvješćuje Agenciju o utvrđenoj vrijednosti mirovinskog fonda u skladu sa člankom 53. stavkom 1. ovoga Zakona,
6. ako ne uplati jamstveni polog za svakih deset tisuća novih članova u skladu s člankom 56. ovoga Zakona,
7. ako ne vodi vlastito računovodstvo i računovodstvo mirovinskog fonda u skladu sa člankom 59. ovoga Zakona i propisima Agencije,
8. ako zaračuna naknadu protivno članku 60. ovoga Zakona,
9. ako ponudi povlastice, izrazi tvrdnje ili izjave, objavi oglas ili promidžbeni materijal te koristi osobne kontakte protivno odredbama članka 64. do 66. ovoga Zakona,
10. ako proda ili kupi imovinu, odnosno dade kredit ili garanciju protivno članku 74. ovoga Zakona,
11. ako obavlja transakcije uz posredovanje povezane osobe protivno članku 74. stavku 3. ovoga Zakona,
12. ako sklopi ugovor protivno članku 74.a ovoga Zakona.
13. ako ovlast za upravljanje imovinom mirovinskog fonda prenese neovlaštenoj osobi protivno članku 75. stavku 1. ovoga Zakona,
14. ako pozajmi novac izvan tržišta novca protivno članku 76. ovoga Zakona.
15. ako ne udovolji obvezi izvješćivanja Agencije, prema članku 90. ovoga Zakona,
16. ako ne izvijesti Agenciju o promjenama u društvu prema članku 94. ovoga Zakona,
17. ako ne uspostavi odgovarajuću razinu tehničkih pričuva prema članku 114.d ovoga Zakona,
18. ako ne raspolaže kapitalom, odnosno dodatnom imovinom prema članku 114.f ovoga Zakona.
19. ako povlači poticajna sredstva suprotno odredbama članka 116. ovoga Zakona,
20. ako ne podnese ili nepravodobno podnese plan zahtjeva, odnosno zahtjev za poticajna sredstva, ili zahtjev podnese na osnovi netočnih ili nepotpunih podataka (članak 117. 118. i 119.),
21. ako primljeni iznos poticajnih sredstava ne evidentira na osobne račune članova dobrovoljnoga mirovinskog fonda u roku i na način propisan člankom 118. stavkom 3. ovoga Zakona,
22. ako poticajna sredstva ne vodi na osobnim računima članova dobrovoljnoga mirovinskog fonda ili ako na njih ne obračunava prinos (članak 120.),
23. ako omogući korištenje poticajnih sredstava suprotno odredbama članka 121. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, mirovinskom društvu izriče se novčana kazna u svoti od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba (član uprave ili direktor) novčanom kaznom u svoti od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
(4) U slučaju ponovljenog prekršaja iz stavka 1. točke 1. 3. 14. 15. i 16. ovoga članka izreći će se kazna oduzimanja odobrenja za rad mirovinskom društvu (članak 32.).
(5) Uz kaznu iz stavka 1. točke 2. ovoga članka odnosnoj osobi izriče se mjera zabrane obavljanja dužnosti člana uprave ili nadzornog odbora.
(6) Odgovorne osobe u mirovinskom društvu (član uprave ili direktor) ne mogu biti osobe koje su osuđene zbog prekršaja iz stavka 1. ovoga članka, i to dvije godine od dana izvršenja kazne.

Članak 123.

Pravna osoba koja se neovlašteno posluži imenom iz članka 5. ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom u svoti od 1.000,00 do 10.000,00 kuna, a odgovorna osoba te pravne osobe novčanom kaznom u svoti od 2.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 124.

(1) Banka skrbnik kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 kuna do 100.000,00 kuna, a odgovorna osoba u banci novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna, ako banka zaračuna i naplati naknadu za poslove skrbništva protivno odredbi članka 85. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Bivša banka skrbnik koja u roku iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona ne preda imovinu i dokumentaciju mirovinskog fonda novoj banci, kaznit će se novčanom kaznom u svoti od 10.000,00 do 100.000,00 kuna, a odgovorna osoba u banci novčanom kaznom u svoti od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 124.a

(1) Za prekršaje propisane ovim Zakonom zastara nastupa:
- za pokretanje prekršajnog postupka u roku od 3 godine od dana počinjenja prekršaja,
- za izvršenje izrečenih prekršajnih sankcija u roku od 2 godine od pravomoćnosti rješenja
(2) Zastara se prekida svakom radnjom nadležnog tijela ali nastupa u svakom slučaju kad protekne dvostruko vrijeme od onog koje je predviđeno u stavku 1. ovoga članka.

GLAVAXVII

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 125.

(1) Osiguranici koji su 1. siječnja 2002. obvezno osigurani prema odredbama članka 10. do 16. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", br. 102/98) i koji su mlađi od 40 godina obvezno su osigurani na temelju individualne kapitalizirane štednje u obveznom mirovinskom fondu kojeg sami izaberu i postaju članovi toga fonda.
(2) Osiguranike iz stavka 1. ovoga članka koji nisu izabrali obvezni mirovinski fond do 31. ožujka 2002. Središnji registar iz članka 86. ovoga Zakona po službenoj će dužnosti rasporediti jednom od obveznih mirovinskih fondova te ovi osiguranici postaju članovi toga fonda od 1. siječnja 2002.
(3) Raspored osiguranika fondovima prema stavku 2. ovoga članka, obavit će se u skladu s odredbama članka 40. stavka 7. i 8. ovoga Zakona.

Članak 126.

(1) Osiguranici koji su 1. siječnja 2002. obvezno osigurani, prema odredbama članka 10. do 16. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", br. 102/98) i koji imaju 40 godina ili više, a manje od 50 godina života, mogu se po svom izboru osigurati na temelju individualne kapitalizirane štednje u obveznom mirovinskom fondu kojeg sami izaberu i postaju članovi toga fonda.
(2) Osiguranici iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo pristupanja u izabrani obvezni mirovinski fond do 30. lipnja 2002.

Članak 127.

(1) Hrvatski sabor će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, imenovati upravni odbor i ravnatelja Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja.
(2) Upravni odbor Agencije će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti statut i dostaviti ga na potvrdu Hrvatskom saboru.
(3) Agencija će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise o provedbi ovoga Zakona, kada je za to ovlaštena ovim Zakonom.

Članak 128.

Vlada Republike Hrvatske će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti akt o osnivanju Središnjeg registra osiguranika.

Članak 129.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", osim odredbi članka od 40. do 63. i članka 104. ovoga Zakona, koje stupaju na snagu 1. siječnja 2002.
Klasa: 402-09/98-03/05
Zagreb, 7. svibnja 1999.
ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA
Potpredsjednik Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
Vladimir Šeks, dipl. iur., v. r.
Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENjU ZAKONA O OBVEZNIM I DOBROVOLjNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA
Proglašavam Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 7. svibnja 1999.
Broj: 081-99-913/2
Zagreb, 13. svibnja 1999.
Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.