ZAKON

o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 22 od 17 travnja 1992; 27/92, 1/93, 68/95, 108/96)

Opće odredbe

Članak 1.

Ovim zakonom uređuju se izbori za zastupnike u Zastupnički dom i Županijski dom Sabora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu izbori za zastupnike).

Članak 2.

Zastupnike biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina (u daljnjem tekstu: birači) na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na vrijeme od 4 godine.

Članak 3.

Za zastupnika može biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina.

Članak 4.

lzbore za zastupnike raspisuje predsjednik Republike Hrvatske.
Od dana raspisivanja, pa do dana izbora za zastupnike, mora proteći najmanje 30 dana.
Dan izbora za zastupnike određuje se odlukom o raspisivanju izbora.

Članak 5.

U izborima za zastupnike biračima koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske, osigurava se ostvarivanje biračkog prava: u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske.
Birači koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske, a imaju prebivalište na području Republike Hrvatske biraju, glasujući u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, zastupnike prema svom prebivalištu na području Republike Hrvatske,
Birači koji nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske biraju, glasujući u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, zastupnike u Zastupnički dom na temelju posebnih lista, uz uvjete i na način koji su utvrđeni člankom 24a. ovoga Zakona.

Članak 6.

Nitko ne može istodobno biti zastupnik u Zastupničkom domu i Županijskom domu.
Zastupnik ne može istodobno biti sudac Ustavnog suda Hrvatske, sudac, javni tužitelj, zamjenik javnog tužitelja, državni pravobranitelj, zamjenik državnog pravobranitelja, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, pomoćnik ministra, ravnatelj državne upravne organizacije u sastavu ministarstva, predstojnik Ureda Vlade Republike Hrvatske. Zakonom se može propisati da je zastupnička dužnost nespojiva i sa nekom drugom dužnošću.
Osobe, koje obavljaju neku od dužnosti iz stavka 2. ovoga članka. mogu se kandidirati za zastupnika ali ako budu izabrane, moraju podnijeti ostavku ili na zastupničku dužnost, ili na dužnost čije je obavljanje nespojivo sa zastupničkom dužnošću.
Zastupnika izabranog u izbornoj jedinici koji prihvati neku od dužnosti iz stavka 2. ovoga članka zamjenjuje zamjenik zastupnika izabran u izbornoj jedinici. Zastupnika izabranog na državnoj listi koji prihvati neku od dužnosti iz stavka 2. ovoga članka zamjenjuje onaj neizabrani kandidat na driavnoj listi sa koje je izabrani zastupnik, kojeg odredi politička stranka ćija je državna lista, odnosno drugi zakonom odredeni predlagatelj liste. Zastupnika izabranog na posebnoj listi na temelju koje biraju zastupnike u Zastupnički dom birači koji nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: posebna lista) koji prihvati neku od dužnosti iz stavka 2. ovoga članka zamjenjuje jedan od zamjenika zastupnika izabranih zajedno sa zastupnićima na posebnoj listi, kojeg odredi politička stranka čija je posebna lista, odnosno drugi zakonom određeni predlagatelj liste.
Po prestanku dužnosti iz stavka 2. ovoga članka, zastupnik izabran u izbornoj jedinici, na državnoj ili posebnoj listi, ima se pravo vratiti u Zastupnički dom odnosno Županijski dom umjesto zastupnika koji ga je zamjenjivao ako podnese pisani zahtjev predsjedniku doma u roku od 8 dana po prestanku dužnosti iz stavka 2. ovoga članka. U tom slučaju, mirovanje zastupničkog mandata prestaje osmoga dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva. Povratak zastupnika u dom, zastupnik može tražiti jedanput u tijekuu toku trajanja zastupničkog mandata.
Zastupnika izabranog na državnoj listi koji prihvati neku od dužnosti iz stavka 2. ovog članka zamjenjuje prvi po redu kandidat na državnoj listi sa koje je izabrani zastupnik, a koji nije izabran. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost prema odredbama ovog članka, nakon što je izabrani zastupnik podnio ostavku na zastupničku dužnost ili nakon što Zastupnički, odnosno Županijski dom utvrde da zastupnik obavlja neku od dužnosti iz stavka 2. ovog članka.
Zastupnik ne može istodobno biti predsjednik, potpredsjednik, ministar ili drugi član Vlade Republike Hrvatske ili zamjenik ministra. Za vrijeme dok zastupnik obavlja dužnost predsjednika, potpredsjednika, ministra ili drugog člana Vlade ili zamjenika ministra miruje mu zastupnički mandat, a zastupničku dužnost umjesto njega obavlja zamjenik zastupnika koji bi ga zamjenjivao da mu je prestao zastupnički mandat sukladno odredbama stavka 4. i 5. ovog članka.

Članak 6a

Zastupnik može jedanput tijekom trajanja zastupničkog mandata, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku doma, staviti zastupnički mandat u mirovanje.
Dok zastupniku miruje mandat, zastupničku dužnost umjesto njega obnaša zamjenik zastupnika utvrđen prema uvjetima i postupku propisanim u članku 6. ovoga Zakona.
Mirovanje zastupničkog mandata ne može trajati manje od šest mjeseci. Mirovanje prestaje osmoga dana od dana kad je zastupnik koji je stavio mandat u mirovanje podnio predsjedniku doma pisanu izjavu o ponovnom obnašanju zastupničke dužnosti.

Članak 6b.

Odredba članka 6a. ovoga Zakona o stavljanju zastupničkog mandata u mirovanje na temelju pisanog zahtjeva zastupnika ne odnosi se na zastupnike koje u Županijski dom Sabora Republike Hrvatske imenuje, na temelju svojih ustavnih ovlasti, Predsjednik Republike iz reda za Republiku osobito zaslužnih građana.

Članak 7.

Zastupnici nemaju obvezujući mandat Zastupnici nisu opozivi.

Članak 8.

Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran
1.ako podnese ostavku
2. ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost;
3. ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci ;
4. ako prihvati izbor ili imenovanje na neku od dužnosti koja je nespojiva sa zastupničkom dužnosti prema odredbi članka 6. stavak 2. ovog zakona.

Članak 9.

Zastupnici imaju zamjenika koji preuzima njihovu dužnost u slućaju da se stekne jedan od uvjeta navedenih u članku 8. ovoga Zakona.
Zamjenici zastupnika biraju se, zajedno sa zastupnicima, na način utvrđen ovim zakonom.

Članak 10.

Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koji sudjeluju u stanovništvu Republike Hrvatske s više od 8% na temelju popisa stanovništva iz 1981., imaju pravo na zastupljenost u Saboru razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovništvu na način utvrđen ovim zakonom. Temelj za izračunavanje njihove razmjerne zastupljenosti u Zastupničkom domu jest broj od 120 zastupnika ovoga Doma.
Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina čiji je udio u pučanstvu Republike Hrvatske manji od 8% imaju pravo izabrati najmanje 5 zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, a po jedan od njih mora biti izabran iz reda pripadnika madžarske, talijanske, češke i slovačke, te rusinske i ukrajinske, kao i njemačke i austrijske manjine.

Članak 11.

Jamči se sloboda opredjeljenja birača i tajnost glasovanja.
Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanje ili zbog toga što nije glasovao. Nitko ne može tražiti od birača da objavi svoje glasačko opredjeljenje.
Kandidiranje

Članak 12.

Kad birači predlažu županijsku listu za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti najmanje 500 potpisa.
Dvije ili više u Republici Hrvatskoj registriranih stranaka mogu predložiti jednog kandidata i njegovog zamjenika i zajedničku državnu listu, odnosno posebnu listu, odnosno županijsku listu.
Dvije ili više u Republici Hrvatskoj registriranih stranaka mogu predložiti jednog kandidata i njegovog zamjenika i zajedničku državnu listu, odnosno županijsku listu.
Političke stranke predlažu kandidate za zastupnike i njihove zamjenike na način predviden njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom na temelju Statuta.

Članak 13.

Birači predlažu kandidate za zastupnike i njihove zamjenike na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa.
Kandidati za zastupnike predloženi od birača ne mogu bi ti članovi niti jedne političke stranke.
Kad birači predlažu kandidate za zastupnika i njegovog zamjenika u izbornoj jedinici u kojoj se, prema ovom zakonu bira, jedan zastupnik i njegov zamjenik za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti najmanje 400 potpisa.
U izbornim jedinicama iz članka 10. stavka 2. ovoga zakona, za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti 100 potpisa.
Kad birači predlažu državnu listu za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti najmanje 5.000 potpisa.
Kad birači predlažu posebnu listu, za pravovaljanost kan didature potrebno je prikupiti najmanje 500 potpisa.

Članak 14.

Potpisi birača u postupku kandidiranja zastupnika i njihovih zamjenika prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unosi ime i prezime, nacionalnost, adresa i matični broj predloženog kandidata. a isti podaci, osim nacionalnosti, unose se i za svakog potpisanog predlagača.
Svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata za zastupnika i samo jednu državnu listu, odnosno posebnu listu, odnosno županijsku listu.

Članak 15.

Prijedlozi kandidata za zastupnike i njihove zamjenike koji se prema ovom Zakonu biraju pojedinačno u izbornoj jedinici moraju prispjeti Izbornom povjerenstvu izborne jedinice najkasnije u roku od 14 dana od dana raspisivanja izbora. Prijedlozi državnih lista, odnosno posebnih lista, odnosno prijedlozi županijskih lista moraju prispjeti Izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske; odnoso županijskoj izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 14 dana od dana raspisivanja izbora.
Prijedlozi državnih lista, odnosno prijedlozi županijskih lista moraju prispjeti Izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, odnosno županijskoj izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora.
U prijedlogu državne liste obvezatno se uz podatke iz prethodnog stavka navodi naziv liste, a kandidati moraju biti na listi poredani od rednog broja 1 do zaključno rednog broja 80. Predlagatelj slobodno utvrduje redoslijed kandidata na listi.
U prijedlogu posebne liste obvezatno se uz podatke iz stavka 2. i 3. ovoga članka navodi ime i prezime zamjenika svakog od kandidata na listi, a kandidati moraju biti na listi poredani od rednog broja 1 do zaključno rednog broja 12. Predlagatelj slobodno utvrduje redoslijed kandidata na listi.
U prijedlogu državne liste obvezatno se uz podatke iz prethodnog stavka navodi naziv liste, a kandidati moraju biti na listi poredani od rednog broja 1 do zaključno rednog broja 60.
Naziv liste jest puni, a ako postoji i skračeni naziv stranke, odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je, odnosno koje su listu predložile. Ako je listu predložila skupina birača, njen je naziv "nezavisna davna lista", odnosno "nezavisna posebna lista", odnosno "nezavisna županijska lista".
U prijedlogu županijske liste obvezatno se uz podatke iz stavka 2. i 3. ovoga članka navodi ime i prezime zamjenika svakog od kandidata na listi, a kandidati moraju biti na listi poredani od rednog broja 1 do zaključno rednog broja 3.
Predlagatelj slobodno utvruje redoslijed kandidata na listi.
Naziv liste jest puni, a ako postoji, i skraćeni naziv stranke, odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je, odnosno koje su listu predložile.
Ako je listu predložila skupina birača njen je naziv "nezavisna državna lista", odnosno "nezavisna županijska lista".
Nositelj liste ne mora biti predloženi kandidat na listi.

Članak 16.

Nadležna izborno povjerenstvo izborne jednice će u roku od 48 sati od isteka roka iz članka 15., stavka 1. ovoga zakona, od svih pravovaljano predloženih kandidata sastaviti i objaviti listu kandidata izborne jedinice u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji.
Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske će u roku od 48 sati od isteka roka, iz članka 15., stavka 1. ovoga zakona. prihvatiti i objaviti sve pravovaljano predložene državne liste odnosno posebne liste u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji.
Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske objavit će zbirnu listu svih pravovaljanih predloženih državnih lista odnosno posebnih lista način iz prethodnog stavka. Zbirna lista sadrži naziv svake državne liste te ime i prezime nositelja svake državne liste.
Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske će, u roku iz stavka 2. ovoga članka, dostaviti hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima sve prihvaćene državne liste i posebne liste kao i zbirnu listu državnih lista te zbirnu listu posebnih lista radi njihove javne objave.
Županijska izborno povjerenstvo prihvatit će i objaviti županijske liste i zbirnu listu županijskih lista pod uvjetima, u roku i na način koji su određeni Izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske za prihvaćanje i objavu državnih lista i zbirne liste državnih lista u stavku 2. i 3. ovoga članka.

Članak 17.

Na listu kandidata izborne jedinice kandidati se unose prema abecednom redu prezimena. Uz njihovo ime i prezime i matični broj obvezatno se navodi naziv stranke odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je odnosno koje su kandidata predložile. Ako je kandidat predložen od birača obvezatno se uz njegovo ime i prezime navodi "nezavisni kandidat".
Na zbirnu listu državne liste, odnosno posebne liste, odnosno županijske liste se unose prema abecednom redu punog naziva stranke, odnosno koalicije koja je listu predložila. Ako je više stranaka predložilo zajedničku driavnu listu, odnosno posebnu listu, odnosno županijsku listu, ona će se unijeti na zbirnu listu prema nazivu prve po redu stranke u prijedlogu.

Članak 18.

Od dana kad se objave liste kandidata izbornih jedinica i zbirna lista državnih lista odnosno posebnih lista, pa do 24 sata prije izbora, svi kandidati za zastupnike i sve političke stranke, koje su predložile kandidate, imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa te izbornu promičbu.

Članak 19.

Hrvatska radio-televizija je dužna u razdoblju izborne promičbe, u okviru svojih radio i televizijskih programa omogučiti svim političkim strankama, manjinskim zajednicama iz članka 10. stavka 2. ovoga zakona, koje sudjeluju na izborima za zastupnike, da u jednakom vremenu izlože svoj izborni program.
Sva sredstva javnog priopčavanja dužna su političkim strankama i manjinskim zajednicama iz članka 10. ovoga zakona, koje sudjeluju na izborima za zastupnike i kandidatima za zastupnike, omogućiti da pod jednakim uvjetima izlažu svoj program i obavljaju izbornu promičbu.

Članak 20.

Na dan izbora kao i 24 sata koji im prethode zabranjena je svaka promičba kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora.

Članak 21.

Kandidat za zastupnika koji se bira pojedinačnim izborom u izbornoj jedinici, koji na izboru dobije najmanje 6% glasova i politička stranka čija državna lista, odnosno posebna lista, odosno županijska lista na izboru dobije najmanje 5% glasova imaju pravo na jednaku naknadu troškova izborne promidžbe.
Sredstva za pokriće naknade iz prethodnog stavka osiguravaju se iz sredstava za pokrivanje troškova izbora .
Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Vlada Republike Hrvatske najkasnije 30 dana prije dana izbora.
Izbori zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske

Članak 22.

U Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske (u daljem tekstu Zastupnički dom) bira se 124 zastupnika.
Broj zastupnika Zastupničkog doma može se povećati u skladu s uvjetima iz članka 26. ovoga zakona.

Članak 23.

U Zastupnički dom 32 zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj bira jedan zastupnik.
Dvadesetosam zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj na približno isti broj birača bira jedan zastupnik.
U Zastupnički dom 32 zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj bira jedan zastupnik.
Dvadesetosam zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj na približno isti broj birača bira jedan zastupnik.
Po jednog zastupnika u Zastupnički dom biraju pripadnici madžarske, talijanske, češke i slovačke, te rusinske i ukrajinske kao i njemačke i austrijske manjine, u posebnim izbornim jedinicama koje se odreduju Zakonona o izbornim jedinicama za Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske.
Bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, za zastupnika je izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju.

Članak 24.

U Zastupnički dom bira se na temelju državnih lista 80 zastupnika tako da područje Republike Hrvatske čini jednu izbornu jedinicu.
Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake državne liste utvrđuje se na sljedeći način:
Ukupan broj glasova koji je dobila svaka državna lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do zaključno 80. Od svih dobivenih rezultata 80-ti rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj glasova svake državne liste (biračka masa liste). Svaka državna lista dobit će onoliko zastupničkih mjesta koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa) sadrži zajednički djelitelj. Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više državnih lista dobila koje zastupničko mjesto, ono će pripasti onoj državnoj listi koja je dobila više glasova.
Državna lista jedne političke stranke ili nezavisna državna lista koja na izborima dobije manje od 5% važećih glasova, državna lista dviju političkih stranaka ili koalicijska dvostranačka lista koja na izborima dobije manje od 8% važećih glasova, državna lista triju ili više političkih stranaka, odnosno koalicijska lista tri ili više stranaka koja na izborima dobije manje od 11% važećih glasova ne sudjeluje u diobi zastupničkih mjesta.

Članak 24a.

U Zastupnički dom, na temelju posebnih lista, 12 zastupnika biraju birači koji nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske.
Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake posebne liste utvrđuje se na sljedeći način:
Ukupan broj glasova koji je dobila svaka posebna lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do zaključno 12. Od svih dobivenih rezultata 12-ti rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj glasova svake posebne liste (biračka masa liste). Svaka posebna lista dobit će onoliko zastupničkih mjesta koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa) sadrži zajednički djelitelj. Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dvije ili više posebnih lista dobila koje zastupničko mjesto, ono će pripasti onoj posebnoj listi koja je dobila više glasova.
Posebna lista jedne političke stranke ili posebna nezavisna lista koja na izborima dobije manje od 5% važećih glasova, posebna lista dviju političkih stranaka ili koalicijska dvostranačka lista koja na izborima dobije manje od 8% važećih glasova, posebna lista triju ili više političkih stranaka, odnosno koalicijska lista tri ili više stranaka koja na izborima dobije manje od 11% važećih glasova ne sudjeluje u diobi zastupničkih mjesta.

Članak 25.

Sa svake državne liste izabrani su kandidati od rednog broja 1. pa do rednog broja koliko je odredena lista dobila zastupničkih mjesta.
Zamjenici zastupnika sa svake državne liste su kandidati koji nisu izabrani.
Sa svake posebne liste izabrani su kandidati od rednog broja 1. pa do rednog broja koliko je odredena lista dobila zastupničkih mjesta.
Zajedno sa zastupnicima koji su izabrani sa svake posebne liste, izabrani su i njihovi zamjenici.

Članak 26.

Ako se na izborima za zastupnike.u Zastupnički dom ne postigne zastupljenost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koja se traži prema članku 10. ovoga zakona. broj zastupnika Zastupničkog doma povečat će se do broja koji je potreban da bi tražena zastupljenost bila ostvarena. a izabranim zastupnicima smatrat će se oni pripadnici određđene zajednice ili manjine koji su bili kandidirani na državnim listama a nisu izabrani, po redu prema razmjernom uspjehu svake liste na izborima.
Ako se niti na način iz prethodnog stavka ne može postići tražena zastupljenost zajednica ili manjina, predsjednik Republike Hrvatske raspisat će dopunske izbore u onolikom broju posebnih izbornih jedinica koliko je potrebno da se postigne razmjernost. Dopunski izbori se moraju održati u roku od 60 dana od prvog zasjedanja novoizabranih domova Sabora.
Izbor zastupnika u Županijski dom Sabora Republike Hrvatske

Članak 27.

U Županijskim dom Sabora Republike Hrvatske bira se na temelju županijskih lista po tri zastupnika u svakoj županiji tako da područje svake županije čini jednu izbornu jedinicu.
Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake županijske liste utvrđuje se na sljedeći način:
Ukupan broj važećih glasova koje je dobila svaka županijska lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do zaključno 3. Od svih dobivenih rezultata treći rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj glasova svake županijske liste (biračka masa liste). Svaka županijska lista dobit će onoliko zastupničkih mjesta koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa) sadrži zajednički djelitelj. Ako su važeći glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dvije ili više županijskih lista dobila koje zastupničko mjesto, ono će pripasti županijskoj listi koja je dobila više glasova.
Županijska lista koja na izborima dobije manje od 5% važećih glasova, županijska lista dviju političkih stranaka ili koalicijska dvostranačka lista koja na izborima dobije manje od 8% važećih glasova, županijska lista tri ili više političkih stranaka, odnosno koalicijska lista triju ili više stranaka koja na izborima dobije manje od 11% važećih glasova ne sudjeluje u diobi zastupničkih mjesta.

Članak 28.

U radu izbornih povjerenstava i biračkih odbora može sudjelovati jedan predstavnik večinske stranke, odnosno koalicije i jedan predstavnik oporbenih stranaka prema stranačkom stanju u prethodno izabranom domu za izbor čijih zastupnika su raspisani izbori. Stranke svog predstavnika odreduju dogovorom, a ako se on ne postigne do dana početka rada izbornih povjerenstava, odnosno biračkih odbora, izbor će se izmedu od stranaka pcedloženih kandidata, obaviti kockom pred Izbornim povjerenstvima Republike Hrvatske za izborna povjerenstva, a pred izbornim povjerenstvima izbornih jedinica za biračke odbore.
Sa svake županijske liste izabrani su kandidati od rednog broja 1 pa do rednog broja koliko je određena lista dobila zastupničkih mjesta.
Zajedno sa zastupnikom koji je izabran za svake županijske liste, izabran je i njegov zamjenik.

Članak 29.

Tijela za provođenje izbora za zastupnike su: Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, izborna povjerenstva izbornih jedinica, županijskog izbornog povjerenstva i birački odbori.
Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, izborna povjerenstva izbornih jedinica i birački odbori.
Član izbornog povjerenstva i biračkog odbora, kao i zamjenik člana ovih tijela, može biti samo osoba koja ima biračko pravo.
Članovi izbornih povjerenstava i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke.
Članovi biračkog odbora i njihovi zamjenici ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke.

Članak 30.

Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske čine predsjednik i četiri člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih istaknutih pravnika.
Izborno povjerenstvo izborne jedinice čine predsjednik i dva člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske iz reda sudaca ili drugih pravnika.
Županijsku izborno povjerenstvo čine predsjednik i dva člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske iz reda sudaca ili drugih pravnika.

Članak 31.

Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske:
1. brine se za zakonitu pripremu i provodenje izbora za zastupnike;
2. imenuje članove izbornih povjerenstava i daje obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava izbornih jedinica i biračkih odbora;
3. određuje biračka mjesta i imenuje biračke odbore u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima;
4. propisuje obrasce u postupku pripreme i provođenja izbora;
5. nadzire rad izbornih povjerenstava izbornih jedinica;
6. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje državne liste i posebne liste i sastavlja zbirnu listu državnih lista te zbirnu listu posebnih lista.
7. nadzire pravilnost izborne promičbe u skladu s ovim zakonom;
8. objavljuje rezultate izbora za zastupnike;
9. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom.
Obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava izbornih jedinica i biračkih odbora. Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske dužna je objaviti u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji.

Članak 32.

Izborno povjerenstvo izborne jedinice:
1. brine se za zakonito provodenje izbora na biračkim mjestima na svom području:
2. odreduje biračka mjesta;
3. imenuje biračke odbore
4. prema obvezatnim uputama Izbornog povjerenstva Republike Hrvatske obavlja sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području;
5. na temelju pravovaljanog prijedloga kandidata sastavlja i objavljuje listu kandidata za zastupnika u izbornoj jedinici:
6. prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području i dostavlja ih Izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske na način i u roku koji ova odredi;
7. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom.

Članak 32a.

Županijska izborno povjerenstvo:
1. brine se za zakonitu pripremu izbora za zastupnike u Županijski dom;
2. brine se za zakonito provođenje izbora na biračkim mjestima u županiji;
3. prema obvezatnim uputama Izbornog povjerenstva Republike Hrvatske obavlja sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na području županije;
4. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje županijske liste i sastavlja i objavljuje zbirnu listu županijskih lista;
5. nadzire pravilnost izborne promičbe u skladu s ovim Zakonom;
6. prikuplja i zbraja rezultate glasovanja za izbor zastupnika u Županijski dom na biračkim mjestima na području županije i dostavlja ih Izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske na način i u roku koji ova odredi;
7. obavlja i druge poslove određene Zakonom.

Članak 33.

Birački odbori neposredno provode glasovanje na izborima za zastupnike i osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.
Birački odbor imenuje se za svako mjesto na kojem se glasuje. Birački odbor čine predsjednik i dva člana. Predsjedniku i članovima odbora odreduju se zamjenici.
Nadležna izborno povjerenstvo imenovat će članove i zamjenike članova biračkog odbora najkasnije pet dana prije dana na koji se održavaju izbori za zastupnike.

Provodenje izbora

Članak 34.

Glasovanje za izbor zastupnika obavlja se na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske te, u skladu s člankom 5. ovoga zakona, i na biračkim mjestima u hrvatskim diplomatskim predstavništvima i inozemnim uredima.
Svakom biračkom mjestu određuje se redni broj.
Najkasnije pet dana prije izbora, Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske za biračka mjesta u inozemstvu, a izbornog povjerenstva izborne jedinice za područje Republike Hrvatske objavit će koja su biračka mjesta odredena, s naznakom koji će birači glasovati na pojedinom mjestu.

Članak 35.

Birači na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar uprave na prijedlog ministra obrane.
Birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječkih brodova Hrvatske trgovačke mornarice na dan izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pomorstva.
Birači koji su lišeni slobode glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pravosuđa.

Članak 36.

Biračka mjesta odreduju se s obzirom na broj birača, odnosno prostornu udaljenost, i to tako da broj birača na jednom biračkom mjestu bude toliki u da se bez poteškoća može glasovati u vremenu koje je određeno za glasovanje . Za svako biračko mjesto odredit će se posebna prostorija.
Prostorija određena za glasovanje će se tako urediti da se osigura tajnost glasovanja.

Glasovanje i utvrđivanje rezultata glasovanja

Članak 37.

Glasovanje se obavlja osobno.
Glasovanje se obavlja glasačkim listićima.
Glasački se listić tiska u državnoj tiskari koju odredi Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske i koja je pod njenim neposrednim nadzorom, te mora imati otisnuti serijski broj.

Članak 38.

Glasački: listić na kojem se glasuje u izbornoj jedinici u kojoj se bira jedan zastupnik sadrži:
1. ime i prezime kandidata i njegovog zamjenika;
2. puni i skraćeni naziv političke stranke odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je predložila kandidata. Ako je kandidat predložen od skupine birača uz njegovo ime i prezime navodi se naznaka "nezavisni kandidat".
3. serijski broj.
Na glasačkom listiću navode se kandidati onim redom kojim su navedeni na listi kandidata. Ispred imena i prezimenka svakog kandidata stavlja se redni broj.

Članak 39.

Glasaćki listić na kojem se glasuje za jednu od državnih lista, odnosno posebnih lista, odnosno županijskih lista sadrži:
1. naziv liste,
2. ime i prezime nositelja liste,
3. serijski broj.
Na glasačkom listiću državne liste, odnosno posebne liste, odnosno županijske liste se navode onim redom kojim su navedene na zbirnoj listi dotičnih lista. Ispred naziva liste stavlja se redni broj.

Članak 40.

Glasuje se samo za kandidate, odnosno državne liste, odnosno posebne liste, odnosno županijske liste navedene na glasačkom listiću.
Glasački listić popunjava se tako da se zaokruži redni broj ispred imena kandidata, odnosno naziva državne liste, odnosno posebne liste, odnosno županijske liste za kojeg odnosno za koju se glasuje.
Glasuje se samo za kandidate, odnosno državne liste, odnosno posebne liste, odnosno županijske liste navedene na glasačkom listiću.
Glasački listić popunjava se tako da se zaokruži redni broj ispred imena kandidata, odnosno naziva državne liste, odnosno posebne liste, odnosno županijske liste za kojeg odnosno za koju se glasuje.
Važećim se smatra i onaj glasački listić iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za kojeg kandidata je birač glasovao.

Članak 41.

Nepotpuni glasački listić, kao i tako popunjen glasački Iistić da se ne može sa sigurnošću utvrditi za kojeg je kandidata, odnosno državnu listu, odnosno posebnu listu, odnosno županijsku listu birač glasovao, smatrat će se nevažećim.
Nevažećim će se smatrati i glasački listić na kojem je birač glasovao za dva ili više kandidata, odnosno za dvije ili više državnih lista, odnosno posebnih lista, odnosno županijskih lista.

Članak 42.

Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati. U devetnaest sati zatvara se biralište. Biračima koji su se zatekli na biralištu omogućit će se da glasuju.
Biralište na kojem su glasovali svi upisani birači zatvara se prije isteka roka iz prethodnog stavka,

Članak 43

Za čitavo vrijeme glasovanja. na biralištu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odborai li njihovi zamjenici.
Predsjednik biračkog odbora brine se o održavanju reda i mira za vrijeme glasovanja. U slučaju potrebe predsjednik će zatražiti pomoć policije koja će, kad dođe na biralište, postupati po njegovim uputama, a u okviru zakonsklh ovlasti
Nitko ne smije doći naoružan osim u slučaju predviđenom stavku 2. ovoga članka

Članak 44.

Predsjednik biračkog odbora, ili od njega ovlašten član biračkog odbora, provjerava u popisu birača da li je birač koji je pristupio glasovanju upisan.
Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao glasovati na način predviđen ovim zakonom može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti zaokružiti redne brojeve ispred imena kandidata, odnosno državne liste odnosno posebne liste, odnosno županijske liste, za koje birač glasuje.
Ako birač nije upisan u popis birača predsjednik mu neće dozvoliti da glasuje osim ako birač potvrdom nadležnog tijela dokaže da ima biračko pravo.
Kad birač, koji nije u mogućnosti glasovati na biračkom rnjestu, obavijesti o tome birački odbor, odbor će mu omogućiti glasovanje.
Glasovanje, na način utvrđeno u stavcima 2, 3 i 4. Ovoga članka poimenično će se uvesti u zapisnik o radu biračkog odbora.

Članak 45.

Po završenom glasovanju birački odbor će ponajprije prebrojati neuputrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zatvoriti
Nakon toga birački odbor utvrđuje, prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača, i na termelju zapisnika ukupan broj birača koji su glasovali te pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova po biračkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačim listićima. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasovanje na tom biračkom mjestu se ponavlja . Rezultat glasovanja na tom biračkom mjestu se utvrđuje nakon ponovljenog glasovanja u roku 24 sata.

Članak 46.

Kad birački odbor utvrdi rezultate glasovanja na biračkom mjestu, u zapisnik o svom radu zabilježit će broj birača prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača, koliko je birača glasovalo po popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača, a koliko na temelju članka 44., stavka 3. ovog zakona, i koliko ukupno, koliko je glasova dobio svaki od kandidata, a koliko svaka državna lista odnosno posebna lista, odnosno županijska lista te koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim.
U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i sve druge činjenice koje su važne za glasovanje.
Svaki član biračkog odbora može dati svoje primjedbe na zapisnik.
Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora.

Članak 47.

Zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom birački odbor dostavlja izbornom povjerenstvu izborne jedinice najkasnije u roku od dvanaest sati od zatvaranja birališta.
Birački odbor u hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu i inozemnom uredu dostavlja spise iz prethodnog stavka neposredno Izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske u roku od dvanaest sati od zatvaranja birališta.

Članak 48.

Izborno povjerenstvo izborne jedinice odnosno županijska izborno povjerenstvo zbrojit će rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području najkasnije u roku od 24 sata od sata zatvaranja birališta.
Izborno povjerenstvo izborne jedinice, odnosno županijska izborno povjerenstvo dostavit će izborne rezultate na svom području Izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske zajedno sa zapisnikom o svom radu na način i u roku koji joj ova odredi.

Članak 49.

O Svom radu izborno povjerenstvo izborne jedinice vodi zapisnik u koji će ubilježiti:
1. broj birača upisanih u popis birača, odnosno izvadak iz popisa birača, na svom području;
2. broj glasalih i broj glasačkih koji su proglašeni nevažećim;
3. ime i prezime svakog kandidata s naznakom koliko je pojedini kandidat dobio glasova u izbornoj jedinici;
4. ime i prezime kandidata koji je izabran u izbornoj jedinici;
5. broj glasova koje je dobila na njenom području svaka državna lista
Svaki član izbornog povjerenstva izborne jedinice može staviti primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi izbornog povjerenstva izborne jedinice.

Članak 49a.

O svom radu županijska izborno povjerenstvo vodi zapisnik u koji će ubilježiti:
1. broj birača upisanih u popis birača, odnosno izvadak iz popisa birača na svom području;
2. broj glasalih i broj glasačkih listića koji su proglašeni nevažećim;
3. koliko glasova je dobila svaka županijska lista;
4. broj zastupničkih mjesta koje je dobila svaka županijska lista te imena i prezimena kandidata sa svake županijske liste koji su izabrani za zastupnike kao i imena i prezimena njihovih zamjenika.
Svaki član županijske izbornog povjerenstva može staviti primjedbe na zapisnik.
Zapisnik potpisuju svi članovi izbornog povjerenstva izborne jedinice.

Članak 50.

Rezultate izbora za zastupnike utvrđuje Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima u svim izbornim jedinicama u Republici.

Članak 51.

Kad Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske utvrdi rezultate glasovanja za zastupnike, objavit će odmah:
1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali u svakoj izbornoj jedinici, koliko je glasova dobio pojedini kandidat u svakoj izbornoj jedinici, koliko glasova je dobila pojedina, državna lista odnosno posebna lista, odnosno županijska lista i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića;
2. ime i prezime kandidata koji je izabran u svakoj izbornoj jedinici u kojoj se bira jedan zastupnik;
3. broj zastupničkih mjesta koje je dobila svaka državna lista, odnosno svaka posebna lista, te imena i prezimena kandidata sa svake državne liste, odnosno posebne liste, koji su izabrani za zastupnika.
4. Broj zastupničkih mjesta koja je u svakoj županiji dobila pojedina županijska lista te imena i prezimena kandidata s pojedine županijske liste koji su u svakoj županiji izabrani za zastupnike kao i imena i prezimena njihovih zamjenika.

Troškovi za provođenje izbora

Članak 52.

Sredstva za pokriće troškova za provođenje izbora osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Sredstvima iz prethodnog stavka raspolaže Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske.
Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske određuje način korištenja sredstava za provođenje izbora i provodi nadzor nad njihovom uporabom.
Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske dodjeljuje odgovarajuća sredstva izbornim povjerenstvima u izbornim jedinicama i županijskim izbornim povjerenstvima.
Zaštita izbornog prava

Članak 53.

Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora za zastupnike u Sabor Republike Hrvatske i rješava izborne sporove u skladu s odredbama ovoga zakona.

Članak 54.

Politička stranka , dvije ili više političkih stranaka odnosno birači koji su predložili kandidata za zastupnika, odnosno državnu listu odnosno posebnu listu, odnosno županijsku listu, kao i kandidati za zastupnika, mogu podnijeti prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku izbora može podnijeti samo ona politička stranka, dvije ili više političkih stranaka i birači o čijim se kandidatima za zastupnika odnosno o čojim se državnim listama odnosno posebnim listama glasovalo na izborima. Prigovor mogu podnijeti i kandidati za zastupnike o kojima se glasovalo.
Ukoliko je kandidata za zastupnika odnosno za državnu listu odnosno posebnu listu, odnosno županijsku listu predložilo više političkih stranaka, odnosno više birača, prigovor će se smatrati pravovaljanim i kad ga je podnijela samo jedna politička stranka, odnosno bilo koji od birača koji je bio predlagač kandidature.

Članak 55.

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandiranja i u postupku izbora za zastupnike podnosi se izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.
Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske dužna je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada joj je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su joj dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor

Članak 56.

Ako Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, rješavajući o prigovoru iz članka 55. ovog zakona, utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale, ili mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje u tom postupku i odrediti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kad su raspisani, te radnje ponove.
Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji iz prethodnog stavka,ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske poništit će izbor zastupnika u određenoj izbornoj jedinici, odnosno izbor na temelju državnih lista odnosno posebnih lista, i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni izbor.

Članak 57

Protiv rješenja Izbornog povjerenstva Republike Hrvatske podnositelji prigovora, kao i kandidati za zastupnika koji je nezadovoljan takvom odlukom, imaju pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Žalba iz prethodnog stavka podnosi se Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je primljeno pobijano rješenje.
Žalba se podnosi putem Izbornog povjerenstva Republike Hrvatske.
Smatrat će se da je žalba predana u roku ako je predana Izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske prije negu što protekne rok iz stavka 2. ovoga članka.
Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donjeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe.

Članak 58.

Podneseni prigovor odnosno žalba u postupku zaštite izbornog prava ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim zakonom.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 58a.

Do objave rezultata popisa pučanstva Republike Hrvatske na izbor zastupnika u Zastupnički dom ne primjenjuju se odredbe članka 10., članka 22., člank 23. stavka 1. i stavka 3. te članka 26. ovoga Zakona.
U Zastupnički dom, u razdoblju iz stavka 1. ovog danka, bira se 127 zastupnika.
Na izborima za Zastupnički dom u razdoblju iz stavkaI. ovoga članka pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina imaju pravo izabrati 8 zastupnika u Zastupnički dom.
Pripadnici srpske etničke zajednice ili manjine biraju 3 zastupnika u izbornoj jedinici koju čini područje čitave Republike Hrvatske. Izmedu svih kandidata kandidiranih u izbornoj jedinici izabrana su 3 koja su po redu dobili najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako se zbog istog broja glasova kandidata ne može utvrditi koja su tri po redu dobili najveći broj glasova, izbori se ponavljaju.
Po jednog zastupnika u Zastupnički dom biraju pripadnici mađarske, talijanske, češke i slovačke, te rusinske i ukrajinske kao i njemačke i austrijske manjine, u posebnim izbornim jedinicama koje se odreduju Zakonom o izbornim jedinicama za Zastupničkl dom Sabora Republike Hrvatske prema odredbama danka 23. stavka 4. ovoga Zakona.
Ako se na izborima za zastupnike u Zastupnički dom ne postigne zastupljenost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koja se traii prema stavku 3. ovoga članka, broj zastupnika Zastupničkog doma povećat će se za jedno mjesto kako bi tražena zastupljenost bila ostvarena, a izbornim zastupnikom smatrat će se pripadnik određene zajednice ili manjine koji je bio kandidiran, a nije izabran, na državnoj listi koja je dobila najviše glasova.

Članak 59.

Na podneske i rješenja u postupku po odredbama ovog zakona ne plaćaju se takse.

Članak 60.

Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika ("Narodne novine", br. 7/90.).
Članak61.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 013 -01/92 -01/02
Zagreb, 9. travnja 1992.
SABOR REPUBLlKE HRVATSKE
Predsjednik Društveno-političkog vijeća
Vice Vukojević, dipl. iur., v. r.
Predsjednik Vijeća općina
Luka Bebić, dipl. ing., v. r.
Predsjednik Vijeća udruženog rada
mr. Ivan Matija, v. r.
Predsjednik Sabora
dr. Žarko Domljan, v. r.