ZAKON

O BLAGDANIMA, SPOMENDANIMA I NERADNIM DANIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 33 od 30 travnja 1996; 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11)

Članak 1.

Blagdani u Republici Hrvatskoj su:
1. siječnja - Nova godina,
6. siječnja - Bogojavljanje ili Sveta tri kralja,
Uskrs i Uskrsni ponedjeljak,
Tijelovo,
1. svibnja - Praznik rada,
22. lipnja - Dan antifašističke borbe,
25. lipnja - Dan državnosti,
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja,
15. kolovoza - Velika Gospa,
8. listopada - Dan neovisnosti,
1. studenoga - Svi sveti,
25. prosinca - Božić,
26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.
U dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi se.

Članak 2.

Spomendani u Republici Hrvatskoj su: subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju - danu spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, 30 svibnja - Dan Hrvatskoga sabora, 25. rujna - Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, 9. siječnja - Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, 15. siječnja - Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 23. kolovoza - Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju - dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost obilježava se primjereno i dostojanstveno odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost.
Dan Hrvatskoga sabora ili na drugi primjereni način, o čemu odluku donosi Predsjedništvo Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na konstituiranje prvoga slobodno izabranoga višestranačkog Sabora 30 ili na drugi primjereni način, o čemu odluku donosi Predsjedništvo Hrvatskoga sabora svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća obilježava se primjereno i dostojanstveno na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora.
Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, s obzirom na njegovu ulogu u potvrdi državnosti i ostvarivanju pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, kao dan spomena na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, obilježava se dostojanstveno i nepristrano.

Članak 3.

Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan, islamske vjeroispovjedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te židovske vjeroispovjedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi.

Članak 4.

Ako je jedan od dana iz članka 1. i 3. ovoga Zakona nedjelja, blagdan, odnosno neradni dan ne prenosi se u idući dan.

Članak 5.

Zaposlenici u dane iz članka 1. i 3. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu plaće.

Članak 6.

Vlada Republike Hrvatske može odrediti koja su državna i druga javna tijela te druge pravne i fizičke osobe dužne raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj.

Članak 7.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 14/91.).

Članak 8.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 960-02/96-01/02
Zagreb, 19. travnja 1996.
ZASTUPNIČKI DOM
SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Zastupničkoga doma Sabora, akademik Vlatko Pavletić, v. r.