ZAKON

O AUTORSKOM PRAVU

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 9 od 01 veljače 1999; 76/99, 127/99, 67/01)

(pročišćeni tekst)

Dio prvi

PRAVA AUTORA

PoglavljeI.

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Autori književnih, znanstvenih i umjetničkih djela imaju autorsko pravo glede svojih tvorevina (autorskih djela) utvrđeno ovim Zakonom.

Članak 2.

Autorska djela državljana Republike Hrvatske ili osoba koje nisu državljani Republike Hrvatske, a imaju uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj, objavljena u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu te autorska djela koja nisu objavljena uživaju zaštitu po ovom Zakonu.
Neobjavljena autorska djela stranih državljana i osoba bez državljanstva koja se prvi put objavljuju u Republici Hrvatskoj uživaju zaštitu po ovom Zakonu kao i autorska djela državljana Republike Hrvatske.
Autorska djela stranih državljana koja nisu prvi put objavljena u Republici Hrvatskoj uživaju zaštitu po ovom Zakonu u okviru obveza što ih je Republika Hrvatska prihvatila po međunarodnim ugovorima ili na temelju stvarne uzajamnosti.
Autorsko djelo smatra se objavljenim kada je voljom autora ili druge ovlaštene osobe postalo pristupačno javnosti na bilo koji način.
Javnost, u smislu odredaba ovoga Zakona, označava veći broj osoba izvan uobičajenog užeg kruga osoba koje su usko povezane rodbinskim ili prijateljskim vezama.
Javnim iskorištavanjem autorskoga djela razumijeva se svako iskorištavanje djela koje je pristupačno javnosti ili iskorištavanje u prostoru koji je pristupačan svakomu.

PoglavljeII.

AUTORSKO DJELO I AUTOR

1. Autorsko djelo

Članak 3.

Autorskim djelom smatra se tvorevina s područja književnosti, znanosti, umjetnosti i drugih područja stvaralaštva, bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Autorskim djelom smatraju se osobito:
- pisana djela svake vrste uključujući i računalne programe.
- govorna djela (predavanja, govori i druga djela iste prirode);
- dramska i dramsko-glazbena djela;
- koreografska i pantomimska djela čije je predstavljanje utvrđeno u pisanu obliku ili na neki drugi način te djela koja potječu iz folklora;
- glazbena djela, s riječima ili bez riječi;
- kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju;
- djela s područja slikarstva, kiparstva, arhitekture i grafike, bez obzira na materijal od kojega su izrađena, te ostala djela likovnih umjetnosti;
- djela svih grana primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja;
- fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom;
- kartografska djela (geografske karte, topografske karte i sl.);
- planovi, skice i plastična djela, koji se odnose na geografiju, topografiju, arhitekturu ili drugo znanstveno ili umjetničko područje;

Članak 4.

Zbirke autorskih djela, podataka ili druge građe, bez obzira jesu li čitljive strojno ili na drugi način, koje su prema izboru ili rasporedu građe samostalne tvorevine, uživaju autorskopravnu zaštitu kao takve.
Zaštita koju uživa zbirka iz stavka 1. ovoga članka ne proteže se na njezin sadržaj i ni na koji način ne utječe na autorska prava koja postoje na samim djelima, podacima ili građi.

Članak 5.

Prijevodi, prilagođavanja, glazbene obrade i druge prerade autorskih djela zaštićeni su kao i izvorno djelo.
Zaštitu iz stavka 1. ovoga članka uživaju i prijevodi službenih tekstova s područja zakonodavstva, administracije i sudova, ako ti prijevodi nisu napravljeni radi službene objave i nisu kao takvi objavljeni.
Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na prava autora izvornoga djela.

Članak 6.

Uporaba narodnih književnih i umjetničkih tvorevina radi književne, umjetničke ili znanstvene obrade slobodna je.

Članak 7.

Naslov autorskoga djela zaštićen je po ovom Zakonu kao i samo djelo.
Nije dopušteno uzimati za naslov autorskoga djela naslov već uporabljen za neko autorsko djelo iste vrste, ako bi takav naslov mogao izazvati zabunu glede autora djela.

2. Autor

Članak 8.

Autor djela je onaj tko je djelo stvorio.
Autorom se smatra osoba čije je ime i prezime ili pseudonim na djelu označen, dok se protivno ne dokaže.

Članak 9.

Autor zbirke autorskih djela je osoba koja je takvu zbirku sastavila.
Autor prijevoda, a i prilagođenoga, glazbeno obrađenoga ili na drugi način prerađenog autorskoga djela, jest osoba koja je to djelo prevela, prilagodila, glazbeno obradila ili na drugi način preradila.
Osoba koja je stvorila književno, umjetničko ili znanstveno djelo uporabom narodnih književnih ili umjetničkih tvorevina autor je tako stvorenoga djela.

Članak 10.

Ako autorsko djelo stvoreno suradnjom dviju ili više osoba čini nedjeljivu cjelinu, svim suradnicima na stvaranju toga djela pripada nedjeljivo autorsko pravo.
Udio pojedinih suradnika određuje se razmjerno stvarnom doprinosu što ga je svatko od njih dao u stvaranju autorskog djela, ako međusobni odnosi suradnika nisu ugovorom drukčije uređeni.
Ako autorsko djelo stvoreno suradnjom dviju ili više osoba ne čini nedjeljivu cjelinu, svaki suradnik ima autorsko pravo na svoj doprinos.

Članak 11.

Autorsko pravo na djelo nepoznatog autora i na djela izdana pod pseudonimom čiji autor nije poznat, ostvaruje izdavač djela.
Autorsko pravo na neobjavljena djela čiji je autor nepoznat ostvaruje odgovarajuća udruga autora.
Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka prestaju se primjenjivati kad se utvrdi identitet autora.

Članak 12.

Osim autora, nositelj autorskog prava može biti i osoba kojoj na temelju zakona, oporuke ili ugovora pripadaju sva ili pojedina autorska pravna ovlaštenja koja se po ovom Zakonu mogu prenositi.
Ovlaštenja koja ovaj Zakon priznaje autoru pripadaju drugom nositelju autorskoga prava u granicama u kojima su mu dana zakonom, odnosno u opsegu u kojemu su oporukom ili ugovorom prenesena na nositelja autorskoga prava.
Autor ne može ostvarivati imovinska prava koja prenese na drugoga.
Nositelj autorskoga prava odgovoran je za štetu koju trećim osobama uzrokuje neovlaštenim prenošenjem autorskih imovinskopravnih ovlaštenja.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na autora primjenjuju se i na druge nositelje autorskoga prava, ako iz Zakona ne proistječe što drugo.

3. Posebne odredbe o autorskom djelu i autoru

Kinematografsko djelo

Članak 13.

Autorima završenoga kinematografskoga djela smatraju se pisac scenarija, redatelj i glavni snimatelj, a autorom crtanoga filma smatra se i glavni crtač.
Ako je u kinematografskom djelu glazba bitni element, autorom takva kinematografskoga djela smatra se i skladatelj glazbe za to djelo.
Skladatelj glazbe za film, koji se ne smatra autorom kinematografskoga djela u smislu stavka 2. ovoga članka, scenograf filma, slikar kostima i slikar maski imaju autorska prava na svoje doprinose i mogu ih prenositi na proizvođača kinematografskoga djela samo ugovorom.

Članak 14.

Autori kinematografskoga djela imaju isključivo pravo snimati svoje tvorevine, reproducirati ih, stavljati u promet, prikazivati i emitirati preko radio-difuzije, prevoditi i prerađivati ih.

Članak 15.

Odnos između proizvođača kinematografskoga djela i autora kinematografskoga djela te međusobni odnosi autora kinematografskoga djela uređuju se ugovorom koji se sklapa u pisanu obliku.
Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se, uz ostalo, prava koja se prenose na proizvođača i naknada autorima kinematografskoga djela.
Prava koja nisu prenesena ugovorom na proizvođača zadržavaju autori kinematografskoga djela.
Proizvođačem kinematografskoga djela, prema ovom Zakonu, smatra se pravna osoba, fizička osoba odnosno grupa građana, koja na temelju ugovora ili na vlastitu inicijativu proizvede neko kinematografsko djelo.

Članak 16.

Ako nije drukčije ugovoreno, pisac scenarija i skladatelj mogu svoje doprinose kinematografskom djelu objavljivati ili se njima na drugi način odvojeno koristiti, uz uvjet da se time ne povrijede prava prenesena na proizvođače kinematografskoga djela.

Članak 17.

Kinematografsko djelo smatra se završenim kada je završena prva standardna kopija filma u skladu sa sporazumom autora i proizvođača kinematografskoga djela.

Članak 18.

Ako proizvođač ne završi kinematografsko djelo u roku od tri godine od dana sklapanja ugovora o proizvodnji toga djela, ili ako završeno kinematografsko djelo ne pusti u promet u roku od jedne godine od dana završetka toga djela, autori kinematografskoga djela mogu, zadržavajući pravo na naknadu, zahtijevati raskid ugovora, ako nije ugovoren koji drugi rok.
Ako koji od autora odbije završiti svoj doprinos kinematografskom djelu, ili ako zbog više sile to ne može učiniti, ne može se protiviti da se doprinos koji je već unaprijed dao uporabi za dovršenje kinematografskoga djela. Takav autor na već dani doprinos kinematografskom djelu ima odgovarajuća autorska prava.

Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu

ili po narudžbi

Članak 19.

Autorskopravni odnosi glede autorskih djela stvorenih u radnom odnosu uređuju se pravilnicima i kolektivnim ugovorima ili ugovorima o zapošljavanju, u skladu s ovim Zakonom.

Članak 20.

Pravna osoba ili poslodavac imaju isključivo pravo, u okviru svoje redovne djelatnosti, za vrijeme od pet godina, iskorištavati autorsko djelo što ga je u izvršenju svoje radne obveze stvorio zaposlenik u toj pravnoj osobi odnosno kod poslodavca (djelo stvoreno u radnom odnosu), bez zahtijevanja odobrenja od zaposlenika - autora tog djela.
Za iskorištavanje autorskoga djela stvorenog u radnom odnosu, u smislu stavka 1. ovoga članka zaposlenik - autor ima pravo na posebnu naknadu, u skladu s kolektivnim ugovorima ili ugovorima o zapošljavanju razmjerno doprinosu što ga je korištenje njegova djela imalo na povećanje dohotka odnosno dobiti ili na obavljanje djelatnosti i izvršavanje zadaća te pravne osobe.
Zaposlenik - autor djela stvorenog u radnom odnosu zadržava na to djelo ostala autorska prava.
Ostala autorska prava na djela stvorena u radnom odnosu ne mogu se ograničiti kolektivnim ugovorima ili ugovorima o zapošljavanju, ni ugovorom (članak 19.).
Uz iznimku odredaba iz ovoga članka, na računalnom programu stvorenom u pravnoj osobi odnosno kod poslodavca, nositelj autorskog imovinskog prava jest pravna osoba odnosno poslodavac.

Članak 21.

Pravo objavljivanja autorskoga djela stvorenog u radnom odnosu obuhvaća pravo na objavljivanje jednog bibliografskog izdanja odnosno pravo na jedno umnažanje.
Pri objavi djela stvorenog u radnom odnosu, pravna osoba odnosno poslodavac dužan je označiti ime i prezime autora odnosno pseudonim autora.
Ako pravna osoba odnosno poslodavac ne objavi djelo stvoreno u radnom odnosu u roku predviđenom u pravilniku, kolektivnom ugovoru odnosno ugovoru o zapošljavanju, pravo na objavu takva djela stječe autor.
Pravna osoba odnosno poslodavac može i prije isteka roka iz stavka 3. ovoga članka autoru dopustiti da objavi djelo stvoreno u radnom odnosu.
Pri objavi svojih sabranih djela autor može i bez odobrenja pravne osobe odnosno poslodavca objaviti djelo stvoreno u radnom odnosu, bez obzira na to što je ono već objavljeno.
Nakon isteka pet godina od dana završetka djela stvorenog u radnom odnosu, pravo na objavljivanje pripada autoru.
Pravo na objavljivanje djela stvorenog u radnom odnosu pripada autoru i prije isteka roka iz stavka 6. ovoga članka ako je aktualnost djela ograničena na kraći rok.

Članak 22.

Ako zaposlenik u radnom odnosu u pravnoj osobi odnosno kod poslodavca, u izvršavanju svojih radnih obveza izradi stručno izvješće, referat, službeni akt ili sličan rad, ne stječe nikakva autorska prava na tim radovima.

Članak 23.

Sva autorska prava na djela stvorena u okviru ugovora o djelu pripadaju autoru koji je djelo stvorio, ako iz ugovora ne proistječe nešto drugo.
Uz iznimku odredbe iz stavka 1. ovoga članka, na računalnom programu stvorenom u okviru ugovora o djelu nositelj autorskog imovinskoga prava jest naručitelj djela, osim ako ugovorom nije drukčije određeno.

Članak 24.

Ako su jedna ili više osoba organizirale rad na stvaranju autorskoga djela (u nastavku teksta: "naručitelj") na kojemu surađuje više suradnika koji nisu s njime u radnom odnosu, nositelj autorskoga prava na djelo kao cjelinu je naručitelj, ako ugovorom nije drukčije određeno.
Suradnici na stvaranju autorskoga djela iz stavka 1. ovoga članka zadržavaju autorsko pravo, svaki na svojemu doprinosu.
Naručitelj ne može bez odobrenja svih suradnika autorsko djelo iz stavka 1. ovoga članka ponovno objaviti niti se njime koristiti u druge svrhe.

PoglavljeIII.

SADRŽAJ I ISKORIŠTAVANjE AUTORSKOGA

PRAVA

Članak 25.

Autorsko pravo sadržava imovinskopravna ovlaštenja (u nastavku teksta "autorska imovinska prava") i osobnopravna ovlaštenja (u nastavku teksta "autorska moralna prava").

Članak 26.

Autorska imovinska prava čine prava autora na iskorištavanje djela.
Autorsko djelo iskorištava se osobito: objavom, reproduciranjem ili umnožavanjem, stavljanjem u promet, prikazivanjem, izvedbom, prenošenjem ili drugim priopćavanjem javnosti, prevođenjem, prilagođavanjem i obradom djela.
Autorsko djelo može druga osoba iskorištavati samo po odobrenju autora, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Za svako iskorištavanje autorskoga djela od druge osobe autoru pripada naknada, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno.

Članak 27.

Autorska moralna prava čine: pravo autora da bude priznat i označen kao tvorac djela, pravo autora da se usprotivi svakom deformiranju, sakaćenju ili drugom mijenjanju djela i pravo autora da se usprotivi svakoj uporabi djela koja bi vrijeđala njegovu čast ili ugled.

Članak 28.

Izdavač, prerađivač, obrađivač, prikazivač, prevoditelj, snimatelj i svatko drugi tko javno iskorištava autorsko djelo dužni su pri svakom iskorištavanju djela označiti ime i prezime autora djela, ako autor ne želi da djelo bude djelo nepoznatog autora ili označeno pseudonimom.

Članak 29.

Autor može u svako doba povući iz prometa odnosno otkupiti primjerke svojeg objavljenog autorskoga djela te uskratiti daljnje korištenje djela u bilo kojem obliku, nakon što prethodno nadoknadi štetu vlasniku primjeraka djela, ako korištenje toga djela može nanijeti štetu autorovom znanstvenom ili umjetničkom ugledu.
Ako se autorsko djelo iz stavka 1. ovoga članka ponovno stavi u promet, prijašnji vlasnik primjeraka djela ima pravo prvokupa u roku od trideset dana od dana saznanja, a najkasnije u roku od jedne godine od dana stavljanja djela u promet.
Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka ne pripada drugom nositelju autorskoga prava.

Članak 30.

Autor ima isključivo pravo davati odobrenje za objavljivanje, reproduciranje ili umnožavanje djela, stavljanje u promet izvornika ili umnoženih primjeraka djela uključujući i njihov uvoz, prikazivanje, izvođenje, prerađivanje ili za iskorištavanje djela u bilo kojem drugom obliku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Isključivo pravo stavljanja u promet iz stavka 1. ovoga članka iscrpljuje se prvom prodajom ili bilo kojim drugim prijenosom vlasništva nad izvornikom ili umnoženim primjercima autorskoga djela u Republici Hrvatskoj, koje se obavlja uz odobrenje autora, glede tog izvornika odnosno primjeraka djela.
Odredba stavka 2. ovoga članka ne utječe na pravo autora da odobri uvoz izvornika ili umnoženih primjeraka djela u određenu državu, osim ako je međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku drukčije propisano.

Članak 30a.

Autori računalnih programa, kinematografskih i s njima izjednačenih djela iz članka 3. stavka 2. podstavka 6. ovoga Zakona i djela ugrađenih na nosače zvuka (fonograme) imaju isključivo pravo davati odobrenje za iznajmljivanje izvornika ili umnoženih primjeraka tih djela.
Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na iznajmljivanje računalnih programa kada sam program nije bitan predmet najma.
Isključivo pravo iznajmljivanja iz stavka 1. ovoga članka ne iscrpljuje se glede izvornika odnosno umnoženih primjeraka djela koji su uz odobrenje autora stavljeni u promet prodajom ili na bilo koji drugi način.

Članak 31.

Autori dramskih, dramsko-glazbenih i glazbenih djela imaju isključivo pravo davati odobrenje:
1) za javno predstavljanje i javnu izvedbu tih djela;
2) za javno prenošenje predstavljanja i izvedbe tih djela bilo kojim sredstvima.
Autorima dramskih i dramsko-glazbenih djela pripada pravo iz stavka 1. ovoga članka i na prijevodima tih djela.

Članak 32.

Autor ima isključivo pravo davati odobrenje:
1) za emitiranje svojega djela radiodifuzijom ili za priopćavanje javnosti bilo kojim drugim sredstvima bežičnog prijenosa znakova, zvukova ili slika;
2) za svako priopćavanje javnosti, žičanim ili bežičnim prijenosom svojega djela emitiranoga radiodifuzijom ako to priopćavanje obavlja druga organizacija a ne ona koja ga je prvobitno emitirala radiodifuzijom;
3) za priopćavanje javnosti preko zvučnika ili bilo kojega drugoga sličnog uređaja za prijenos znakova, zvukova ili slika svojega djela emitiranoga radiodifuzijom.

Članak 33.

Autori književnih, znanstvenih i glazbenih djela imaju is-
ključivo pravo davati odobrenje:
1) za snimanje tih djela instrumentima za mehaničku reprodukciju;
2) za javnu izvedbu tih djela snimljenih instrumentima za mehaničku reprodukciju.

Članak 34.

Odobrenje dano za javno predstavljanje i javnu izvedbu, za javno prenošenje predstavljanja i izvedbe, za javno emitiranje radiodifuzijom, ili za kakvo drugo priopćavanje javnosti, ne sadržava odobrenje za snimanje djela instrumentima za snimanje zvukova ili slika.
Organizacija za radiodifuziju može zaštićeno djelo snimiti vlastitim sredstvima i samo za svoje potrebe, za čije je emitiranje dobila odobrenje i može ponovno emitirati te snimke, uz naknadu i bez novog odobrenja autora, ako ugovorom nije drukčije određeno.
Snimke iz stavka 2. ovoga članka mogu se predati javnim arhivima kao dokumentacijski materijal.

Članak 35.

(Brisan)

Članak 36.

Autor književnoga djela ima isključivo pravo davati odobrenje za javno recitiranje i čitanje svojega djela.

Članak 37.

Autor ima isključivo pravo davati odobrenje za prilagođavanje, obradu ili drugu preinaku svojega djela.

Članak 38.

Autori književnih, glazbenih, znanstvenih i umjetničkih djela imaju isključivo pravo davati odobrenje:
1) za kinematografsko prilagođavanje ili reproduciranje tih djela i za promet tako prilagođenih ili reproduciranih djela;
2) za javno prikazivanje i za javnu izvedbu tako prilagođenih ili reproduciranih djela.
Kinematografsko djelo stvoreno prilagođavanjem ili reproduciranjem književnih, glazbenih, znanstvenih i umjetničkih djela zaštićeno je kao i izvorno djelo, čime se ne zadire u pravo autora prilagođenog ili reproduciranog djela.
Prilagođavanje u bilo kojem umjetničkom obliku kinematografskih djela koja potječu od književnih, glazbenih, znanstvenih i umjetničkih djela ne smije se obavljati bez odobrenja autora djela, niti bez odobrenja autora tih kinematografskih djela, ako oni to pravo nisu ugovorom prenijeli na proizvođača.
Odredbe iz ovoga članka primjenjuju se i na reprodukciju ili produkciju dobivenu bilo kojim postupkom sličnim kinematografskom.

Članak 39.

Autori izvornih djela likovne umjetnosti glede tih djela, a autori književnih, znanstvenih i glazbenih djela glede svojih izvornih rukopisa - imaju pravo od vlasnika tih djela odnosno rukopisa biti obaviješteni o novom vlasniku.
Ako je izvornik jednog djela likovne umjetnosti odnosno izvorni rukopis preprodan, prodavatelj mora omogućiti njihovu autoru udio od pet posto od prodajne cijene (pravo slijeđenja).
Vlasnik djela likovne umjetnosti te vlasnik književnih, znanstvenih i glazbenih rukopisa iz stavka 1. ovoga članka dužni su autora, na njegov zahtjev, obavješćivati o novom vlasniku.
Autor se ne može unaprijed odreći prava slijeđenja.
Pravo slijeđenja ne može se prenositi pravnim poslovima za života autora, ali se može nasljeđivati. Nakom smrti autora ono prelazi na njegove nasljednike, bilo po zakonu ili izjavom posljednje volje.
Pravo slijeđenja ne može biti predmet ovrhe ni bilo kakva raspolaganja.
Odredbe iz ovoga članka ne primjenjuju se na djela arhitekture i na djela primijenjene umjetnosti.

Članak 40.

Autori djela likovnih umjetnosti, fotografskih djela i sličnih djela mogu zabraniti izlaganje pojedinih svojih djela ako za to imaju moralnog interesa.
Autor ne može zabraniti izlaganje djela koja pripadaju muzejima, galerijama i sličnim organizacijama.

Članak 41.

Autor ima isključivo pravo davati odobrenje za prevođenje svojega djela.

Članak 42.

(Brisan)

Članak 43.

(Brisan)

Članak 44.

(Brisan)

Članak 45.

(Brisan)

Članak 46.

(Brisan)

Članak 47.

Na teritoriju Republike Hrvatske dopušteno je bez odobrenja autora:
1) objavljivanje i reproduciranje pojedinih dijelova književnoga, znanstvenog ili umjetničkoga djela u svrhe nastave;
2) pretiskivanje u povremenim publikacijama aktualnih članaka u kojima se raspravlja o općim pitanjima od javnog interesa, ako autor reproduciranje tih članaka nije izričito zabranio;
3) reproduciranje u novinama i povremenim publikacijama pojedinih aktualnih fotografija, ilustracija, tehničkih nacrta i sl., objavljenih u drugim novinama i povremenim publikacijama;
4) reproduciranje umjetničkih djela izloženih na ulicama i trgovima, osim ako je reprodukcija kiparskog djela dobivena otiskom iz kalupa;
5) objavljivanje kiparskih i slikarskih djela te djela arhitekture pomoću fotografije u novinama i časopisima, osim ako je autor to izričito zabranio.
Odredbe iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na objavljivanje i reproduciranje u dnevnom i povremenom tisku, na filmu, u filmskim novostima i preko radiodifuzije.
U svim slučajevima iz stavka 1. ovoga članka mora se jasno označiti ime i prezime autora, izvorno djelo i podrijetlo posudbe.
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka autor ima pravo na naknadu i sva druga prava po ovom Zakonu.

Članak 48.

Na teritoriju Republike Hrvatske dopušteno je bez odobrenja autora i bez plaćanja naknade za korištenje:
1) predstavljanje i izvedba književnog ili umjetničkoga djela u svrhe i u obliku nastave, ako se to predstavljanje odnosno izvedba obavlja bez naplaćivanja ulaznica ili drugih oblika naplaćivanja te prilikom školskih svečanosti na koje je pristup besplatan;
2) objavljivanje izvješća o objavljenim književnim, umjetničkim i znanstvenim djelima, u kojima se sadržaj tih djela reproducira na originalan i skraćeni način;
3) izlaganje djela na javnim izložbama, osim onih djela čije izlaganje autor zabrani, ako se toga prava nije odrekao u ugovoru;
4) reproduciranje već objavljenoga djela radi osobnog usavršavanja, ako reprodukcija nije namijenjena ni pristupačna javnosti;
5) reproduciranje djela slikarstva kroz kiparstvo i obratno te reproduciranje djela arhitekture kroz slikarstvo ili kiparstvo;
6) doslovno navođenje ulomaka (citata) iz djela koje je na zakonit način postalo pristupačno javnosti, uz uvjet da to bude u skladu s dobrim običajima i u mjeri opravdanoj svrhom koja se ima postići, te da se prilikom citiranja naznači izvor i ime autora, ako se njegovo ime nalazi u izvoru;
7) reproduciranje ili prilagođavanje kopija računalnoga programa od strane korisnika radi korištenja u svrhu za koju je taj program pribavljen, za arhivske svrhe i za zamjenu izgubljene, uništene ili dotrajale kopije.
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka autor zadržava sva druga prava po ovom Zakonu.

Članak 49.

Bez odobrenja autora i bez plaćanja naknade za korištenje mogu se objaviti preko tiska i radiotelevizije, radi obavješćivanja o tekućim događajima, govori namijenjeni javnosti održani u Hrvatskom državnom saboru Republike Hrvatske i tijelima lokalne uprave i samouprave, sudovima i drugim državnim tijelima, znanstvenim, umjetničkim i drugim organizacijama te na javnim skupovima i službenim svečanostima.
Bez odobrenja autora i bez plaćanja naknade za korištenje mogu se o drugim govorima, predavanjima i ostalim djelima iste prirode davati u dnevnom i povremenom tisku i preko radiodifuzije samo kraća izvješća.
Bez odobrenja autora ne može se sastaviti zbirka njegovih djela navedenih u stavku 1. i 2. ovoga članka.
U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka autor zadržava sva druga prava po ovom Zakonu.

Članak 50.

Za iskorištavanje narodnih književnih i umjetničkih tvorevina javnom izvedbom plaća se naknada kao za javnu izvedbu autorskih djela. Naknada je prihod državnog proračuna.
Iskorištavanje narodnih književnih i umjetničkih tvorevina u svakom drugom obliku slobodno je.
Osobe koje iskorištavaju narodne književne i umjetničke tvorevine dužne su naznačiti podrijetlo djela i suzdržati se od sakaćenja i nedostojne uporabe djela.
O zaštiti prava iz stavka 3. ovoga članka brinu se odgovarajuće udruge autora i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

PoglavljeIV.

PRENOŠENjE AUTORSKOGA PRAVA

1. Opseg prenošenja

Članak 51.

Pravo autora na iskorištavanje djela može se u cijelosti ili djelomice, uz naknadu ili bez naknade, prenositi na pojedince ili na pravne osobe za trajanja autorskoga prava ili za određeno vrijeme.
Osoba na koju je preneseno pravo iskorištavanja autorskoga djela ne može to pravo prenositi na treću osobu bez suglasnosti nositelja toga prava, ako ugovorom nije drukčije određeno.

Članak 52.

Osoba na koju je preneseno pravo iskorištavanja autorskoga djela nije ovlaštena pri korištenju unositi u autorsko djelo bilo kakve izmjene, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno.

Članak 53.

Samo autor može na drugoga prenijeti pravo iskorištavanja djela i korisniku dopustiti da djelo u određenom pravcu i opsegu izmijeni ili preradi.

2. Prenošenje autorskim ugovorima

1) Zajedničke odredbe o autorskim ugovorima

Članak 54.

Svoja prava iskorištavanja djela autor prenosi na drugoga autorskim ugovorom, kao što su izdavački ugovor, ugovor o prikazivanju, ugovor o izvedbi, ugovor o kinematografskom djelu, ugovor o emitiranju djela preko radija ili televizije, ugovor o snimanju djela instrumentima za registraciju zvukova i slika, ugovor o preradi (adaptaciji) djela, ugovor o prijenosu prava na prevođenje djela i sl.

Članak 55.

Autorski ugovori sklapaju se u pisanu obliku.
Autorski ugovor koji nije sklopljen u pisanu obliku nema pravni učinak, ako zakonom nije drukčije određeno.

Članak 56.

Autorski ugovor sadržava osobito: imena ugovornih stranaka, naziv autorskoga djela koje je predmet ugovora, način korištenja autorskoga djela, visinu, način i rokove plaćanja naknade ako se djelo koristi uz naknadu.
Pri utvrđivanju naknade za korištenje autorskoga djela, gdje god je to moguće, uzimaju se u obzir: kvaliteta djela, mogućnost prodaje djela, materijalna korist koju druga ugovorna stranka postiže korištenjem djela i drugi uvjeti kojima se mogu utvrditi rezultati koje autorsko djelo postiže u zadovoljavanju društvenih potreba.

Članak 57.

Ako se korištenjem autorskoga djela ostvari prihod koji je u očitu nerazmjeru s ugovorenom autorskom naknadom, autor ima pravo zahtijevati da mu se odredi odnosno osigura pravičniji udio u prihodu ostvarenom korištenjem njegova djela izmjenom ugovora o korištenju djela.

Članak 58.

Predmet autorskog ugovora može biti i djelo koje još nije stvoreno.
Ništetan je autorski ugovor kojim autor prenosi pravo iskorištavanja svojih budućih djela.

Članak 59.

Autor je dužan za trajanja autorskog ugovora suzdržavati se od postupaka koji bi ometali korisnika u ostvarivanju prenesenog autorskoga prava.

Članak 60.

Na autorske ugovore primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuju obvezni odnosi, ako odredbama ovoga Zakona nije drukčije određeno.

2) Izdavački ugovor

Članak 61.

Izdavačkim ugovorom autor prenosi na izdavača pravo objavljivanja autorskoga djela tiskanjem odnosno umnožavanjem.
Izdavač je dužan autorsko djelo objaviti, na svakom primjerku djela na vidljivu mjestu označiti ime i prezime autora ako autor ne želi da djelo bude djelo nepoznatog autora ili označeno pseudonimom, autoru platiti naknadu ako se djelo koristi uz naknadu, brinuti se o uspješnom raspačavanju primjeraka djela te autora, na njegov zahtjev, povremeno obavješćivati o raspačavanju primjeraka autorskoga djela.
Izdavačkim ugovorom autor može na izdavača prenijeti i pravo prevođenja svojega djela radi njegova objavljivanja na drugim jezicima u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.

Članak 62.

Zastupnik autora može sklopiti izdavački ugovor samo za ona djela koja su navedena u njegovoj punomoći.
Zastupnik ograničeno poslovno sposobnost autora ne može sklopiti izdavački ugovor bez pristanka autora da se djelo objavi.

Članak 63.

Izdavački ugovor sadržava osobito: opseg i trajanje korištenja prava koja autor prenosi na izdavača, rok u kojemu je izdavač dužan objaviti djelo te visinu naknade.
Ako se naknada za korištenje djela utvrđuje u postotku od maloprodajne cijene prodajnih primjeraka autorskoga djela, izdavačkim ugovorom mora se odrediti i najniži iznos naknade koji je izdavač dužan platiti bez obzira na broj prodanih primjeraka, a i rok isplate toga iznosa.

Članak 64.

Za trajanja izdavačkog ugovora autor ne može pravo objavljivanja odnosno umnožavanja autorskoga djela na istom jeziku ustupiti trećoj osobi, ako ugovorom nije drukčije određeno.
Pravo objavljivanja novinskih članaka autor može istodobno ustupiti većem broju korisnika, ako ugovorom nije drukčije određeno.

Članak 65.

Ako izdavačkim ugovorom nije drukčije određeno, smatra se da je autor tim ugovorom prenio na izdavača pravo na objavljivanje samo jednoga bibliografskog izdanja odnosno pravo na samo jedno umnažanje.

Članak 66.

Rukopis ili drugi izvornik autorskoga djela koje je predmet izdavačkog ugovora ostaje vlasništvo autora, ako ugovorom nije drukčije određeno.

Članak 67.

Ako izdavačkim ugovorom nije drukčije određeno, izdavač je dužan u slučaju novih izdanja autorskoga djela omogućiti autoru unošenje poboljšanja ili izmjenu djela, uz uvjet da to ne uzrokuje prevelike troškove za izdavača i da ne mijenja karakter djela.

Članak 68.

Ako djelo propadne zbog više sile nakon njegove predaje izdavaču radi objavljivanja, autor ima pravo na naknadu koja bi mu pripadala da je djelo bilo objavljeno.
Ako zbog više sile propadne pripremljeno izdanje prije njegova stavljanja u promet, izdavač ima pravo prirediti novo izdanje, a autoru pripada naknada za propalo izdanje, ali ne i za istovjetno novo izdanje.
U slučaju djelomične propasti pripremljenog izdanja zbog više sile prije njegova stavljanja u promet, izdavač ima pravo, bez naknade autora, umnožiti samo onoliko primjeraka koliko je propalo.

Članak 69.

Izdavački ugovor prestaje: smrću autora prije završetka autorskoga djela, iscrpljenjem naklade svih ugovorenih izdanja i prestankom ugovora.
Autor može zahtijevati raskid izdavačkog ugovora ako izdavač nakon iscrpljenja jednog izdanja ne pristupi izdavanju novog ugovorenog izdanja u roku od jedne godine od dana kad je autor to zahtijevao, ako ugovorom nije drukčije određeno.
Ako autor ne preda izdavaču autorsko djelo u ugovorenom roku ili ako izdavač ne izda djelo u ugovorenom roku, izdavač odnosno autor može zahtijevati raskid ugovora i naknadu štete zbog neizvršenja ugovora a, osim toga, autor ima pravo zadržati primljenu naknadu odnosno zahtijevati isplatu ugovorene naknade.
Ako rok za izdavanje djela nije utvrđen ugovorom, izdavač je dužan objaviti djelo u primjerenom roku, a najkasnije u roku od jedne godine od dana predaje rukopisa ili drugog izvornoga djela.

Članak 70.

Ugovor o objavljivanju članaka, crteža i bilješki u novinama, časopisima i drugom povremenom tisku ne mora biti sklopljen u pisanu obliku.

Članak 71.

Ako izdavač za trajanja izdavačkog ugovora, a najkasnije nakon isteka tri godine od dana izdavanja djela, ako ugovorom nije određen dulji rok, namjerava neprodane primjerke djela prodati kao papir za preradu, dužan je prije toga ponuditi autoru da ih otkupi, i to po cijeni koju bi dobio ako bi ih prodao kao papir za preradu.
Ako autor ne otkupi ili otkupi djelomice ponuđene primjerke djela, izdavač može preostale primjerke djela prodati kao papir za preradu.

3) Ugovor o prikazivanju i ugovor o izvedbi

Članak 72.

Ugovorom o prikazivanju odnosno ugovorom o izvedbi autor djela prenosi na korisnika pravo javnog prikazivanja ili izvedbe autorskog djela, a korisnik se obvezuje to djelo prikazati odnosno izvesti u određenom roku, na način i uz uvjete koji su određeni ugovorom.

Članak 73.

Pravo prikazivanja odnosno pravo izvedbe određenog autorskoga djela autor može istodobno prenijeti na veći broj korisnika, ako se ugovorom nije odrekao toga prava.

Članak 74.

Ugovor o prikazivanju odnosno ugovor o izvedbi sadržava osobito: način prikazivanja odnosno način izvedbe autorskoga djela i područje na kojemu se djelo može koristiti.

Članak 75.

Ako autor ne preda korisniku djelo (rukopis, partituru i sl.) u ugovorenom roku, ili korisnik djelo ne prikaže odnosno ne izvede u ugovorenom roku, autor odnosno korisnik može zahtijevati raskid ugovora o prikazivanju odnosno ugovora o izvedbi i naknadu štete zbog neizvršenja ugovora.
Ako se ugovor raskine krivnjom korisnika djela, autor ima i pravo zadržati primljenu naknadu odnosno zahtijevati isplatu ugovorene naknade.
Rukopis, partitura ili drugi izvornik autorskoga djela koje je predmet ugovora o prikazivanju odnosno ugovora o izvedbi ostaje vlasništvo autora, ako ugovorom nije drukčije određeno.

Članak 76.

Korisnik ugovora o prikazivanju odnosno ugovora o izvedbi dužan je autoru omogućiti uvid u prikazivanje odnosno izvedbu djela, ostvariti tehničke uvjete prikazivanja odnosno izvedbe djela koji osiguravaju poštovanje autorskih moralnih prava te autoru ili njegovu zastupniku dostavljati program i povremeno ga obavješćivati o prihodima od prikazivanja odnosno izvedbe djela.
Odnosi autora i organizacija za radioteleviziju kao korisnika autorskoga djela, u smislu stavka 1. ovoga članka, reguliraju se ugovorom.

4) Ugovor o kinematografskom djelu

Članak 77.

Ugovorom o kinematografskom djelu smatraju se ugovori autora kinematografskoga djela (ugovor o scenariju, ugovor o filmskoj režiji, ugovor o filmskoj glazbi, ugovor sklopljen s glavnim crtačem) te ugovor o pojedinim autorskim doprinosima kinematografskom djelu.
Autori kinematografskoga djela prenose ugovorom na proizvođača prava snimanja, reproduciranja, stavljanja u promet i javnog prikazivanja kinematografskoga djela.
Proizvođač je dužan kinematografsko djelo staviti u promet i autore kinematografskoga djela obavješćivati, na njihov zahtjev, o ostvarenom prometu djela.
Ugovorena naknada za snimanje kinematografskoga djela ne obuhvaća naknadu za reproduciranje i javno prikazivanje kinematografskoga djela.

Članak 78.

Za trajanja ugovora o kinematografskom djelu autori kinematografskoga djela ne mogu prava snimanja, reproduciranja, stavljanja u promet i javnog prikazivanja prenijeti na treću osobu, ako ugovorom nije drukčije određeno.
Ako proizvođač na kojega su autori prenijeli pravo snimanja ne snimi djelo u roku od tri godine od dana sklapanja ugovora, autori mogu zahtijevati raskid ugovora i naknadu štete zbog neizvršenja ugovora te zadržati primljenu naknadu odnosno zahtijevati isplatu ugovorene naknade.

5) Prenošenje nasljeđivanjem

Članak 79.

Glede prenošenja autorskoga prava nasljeđivanjem primjenjuju se odredbe Zakona o nasljeđivanju, ako iz ovoga Zakona ne proistječe što drugo.

6) Briga o poštovanju i zaštiti autorskih moralnih prava nakon smrti autora

Članak 80.

Nakon smrti autora o poštovanju i zaštiti njegovih autorskih moralnih prava brinu se, ako autor nije odredio drukčije, za vrijeme trajanja autorskih imovinskih prava njegovi nasljednici, udruga autora kojoj je umrli autor pripadao ili kojoj bi pripadao s obzirom na vrstu djela, druge specijalizirane pravne osobe iz članka 90., stavka 1. ovoga Zakona i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Nakon prestanka imovinskih prava autora o poštovanju i zaštiti njegovih autorskih moralnih prava brinu se organizacije navedene u prethodnom stavku i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

PoglavljeV.

TRAJANjE AUTORSKOGA PRAVA

Članak 81.

Autorska imovinska prava traju za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, a ako ta prava zajednički pripadaju suradnicima na stvaranju autorskoga djela, taj rok računa se od smrti suradnika koji je posljednji umro.
Autorsko imovinsko pravo na autorskom djelu nepoznatog autora i autorskom djelu koje je objavljeno pod pseudonimom traje sedamdeset godina od objave djela. Ako pseudonim ne ostavlja nikakvu sumnju glede identiteta autora ili ako autor otkrije svoj identitet, autorsko imovinsko pravo traje onoliko vremena koliko bi trajalo da je autorsko djelo objavljeno pod imenom i prezimenom autora.
Ako je nositelj autorskoga imovinskoga prava, u smislu članka 24. ovoga Zakona, pravna osoba, autorsko pravo traje sedamdeset godina od objave djela odnosno sedamdeset godina od ostvarenja računalnih programa.
Rokovi navedeni u ovome članku počinju teći od 1. siječnja godine koja neposredno slijedi godinu u kojoj je autor umro odnosno godinu u kojoj je djelo objavljeno odnosno ostvareno.

Članak 82.

(Brisan)

Članak 83.

(Brisan)

Članak 84.

(Brisan)

Članak 85.

(Brisan)

Članak 86.

Autorska moralna prava traju i nakon prestanka trajanja autorskih imovinskih prava.

Članak 87.

(Brisan)

Članak 88.

Nakon prestanka autorskih imovinskih prava za korištenje autorskoga djela plaća se posebna naknada ako je to predviđeno posebnim zakonom.

PoglavljeVI.

OSTVARIVANjE AUTORSKOGA PRAVA

Članak 89.

Autor može svoja autorska prava ostvarivati osobno ili preko zastupnika.

Članak 90.

Djelatnost ostvarivanja autorskih prava mogu obavljati, uz odobrenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, udruge autora i drugih nositelja autorskih prava te druge pravne osobe specijalizirane za ostvarivanje autorskih prava.
Za ostvarivanje autorskih prava koje obavlja udruga autora ili druga specijalizirana pravna osoba navedena u stavku 1. ovoga članka potrebna je punomoć autora ili drugoga nositelja autorskih prava.
Iznimno, autorska prava javne izvedbe nescenskih glazbenih ili književnih djela, uključujući i prava iz članka 32. i 36. ovoga Zakona (mala prava), udruga autora koja ima odobrenje za ostvarivanje tih prava može ostvarivati i bez punomoći autora ili drugoga nositelja autorskih prava.
Zavod daje odobrenje iz stavka 1. ovoga članka, ako udruga autora odnosno druga pravna osoba udovoljava mjerilima glede stručnih znanja potrebnih za obavljanje djelatnosti ostvarivanja autorskih prava koja pravilnikom propisuje ravnatelj Zavoda.
Ako udruga autora odnosno druga pravna osoba specijalizirana za ostvarivanje autorskih prava prestane udovoljavati propisanim mjerilima za obavljanje te djelatnosti, izdano odobrenje stavit će se izvan snage.

Članak 91.

censkih književnih i glazbenih djela nije sklopljen autorski ugovor ili ugovorom nije utvrđena visina naknade, udruge autora mogu ostvarivati naknadu za autore tih djela u visini što su je te organizacije utvrdile pravilnikom. Ako se radi o emitiranju Hrvatske radiotelevizije, za visinu autorske naknade utvrđene pravilnikom udruge autora potrebna je suglasnost ministarstva nadležnoga za poslove kulture.

Članak 92.

Za zastupanje pred sudovima i drugim tijelima udruga autora odnosno organizacija iz članka 90. ovoga Zakona mora imati posebnu punomoć autora čije je pravo predmet spora.

Članak 93.

Za zastupanje pred sudovima i drugim tijelima radi ostvarivanja autorskih prava navedenih u članku 90., stavku 3. ovoga Zakona organizaciji autora odnosno organizaciji iz članka 90. ovoga Zakona nije potrebna posebna punomoć autora.
Spor iz stavka 1. ovoga članka udruga autora odnosno organizacija iz članka 90. ovoga Zakona može pokrenuti i voditi u svoje ime, ali je dužna o ostvarenim pravima položiti račun autoru.

Članak 94.

Priređivači kulturno-umjetničkih priredaba i drugi korisnici autorskih djela dužni su pribaviti odobrenje za izvedbu odnosno za prikazivanje djela u slučajevima u kojima je ono po odredbama ovoga Zakona potrebno, te organizaciji autora odnosno organizaciji iz članka 90. ovoga Zakona, bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana izvedbe odnosno prikazivanja, dostavljati programe izvedenih odnosno prikazanih djela i uplaćivati autorske naknade za iskorištavanje tih djela.
Na zahtjev autora, odnosno udruga autora ili specijalizirana pravna osoba iz članka 90., stavka 1. ovoga Zakona nadležna policijska uprava ili policijska stanica zabranit će održavanje priredbe na kojoj se koriste autorska djela, odnosno drugo korištenje autorskog djela, ako priređivač, odnosno drugi korisnik autorskog djela nema odobrenje autora, odnosno udruga autora ili specijalizirana pravna osoba iz članka 90., stavka 1. ovoga Zakona.
Korisnici autorskih djela dužni su udruzi autora ili druga specijalizirana pravna osoba za ostvarivanje autorskih prava dati sve podatke relevantne za ostvarivanje autorskih prava te omogućiti uvid u odgovarajuću dokumentaciju.
Na zahtjev udruge autora ili druga specijalizirana pravna osoba za ostvarivanje autorskih prava porezna uprava pružit će joj pomoć pri obavljanju poslova ostvarivanja autorskih prava.

PoglavljeVII.

ZAŠTITA AUTORSKOGA PRAVA

Članak 95.

Osoba čije je autorsko imovinsko pravo ili autorsko moralno pravo povrijeđeno može zahtijevati zaštitu toga prava i naknadu štete koja joj je povredom nanesena.

Članak 96.

Na zahtjev tužitelja sud može u presudi narediti:
1) da se tuženiku zabranjuje daljnja povreda autorskoga prava;
2) da se predmeti kojima je nanesena povreda autorskom pravu unište ili preinače;
3) da se presuda objavi na trošak tuženika.

Članak 97.

Na prijedlog autora ili drugoga nositelja autorskih prava, njihove udruge ili druge pravne osobe specijalizirane za ostvarivanje autorskih prava, kojim se učini vjerojatnim da je autorsko pravo povrijeđeno ili da postoji neposredna opasnost od povrede prava, sud može odrediti:
1) da se privremeno oduzmu ili isključe iz prometa predmeti odnosno sredstva kojima se povređuje autorsko pravo ili, koji služe za povredu autorskog prava ili, koji su nastali kao posljedica povrede autorskoga prava ili predmeti odnosno sredstva koji mogu služiti kao dokazi o učinjenoj povredi autorskoga prava,
2) da se zabrani nastavljanje započetih radnji kojima bi se mogla nanijeti povreda autorskom pravu ili da se zabrani nastavljanje radnji kojima se povređuje autorsko pravo.
Ako postoji opasnost da bi kasnije izvođenje dokaza o povredi autorskoga prava moglo biti otežano ili onemogućeno ili, ako postoji opasnost od nastanka teško nadoknadive štete ili, ako postoji opravdana opasnost da privremene mjere određene u stavku 1. ovoga članka neće biti učinkovite, sud će odrediti takve mjere, a da o tome prethodno ne obavijesti drugu stranu.
Postupak po prijedlogu za određivanje privremenih mjera je hitan.
Na pitanja u svezi s određivanjem privremenih mjera koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odgovarajuće odredbe Ovršnog zakona.

Članak 98.

Ako osoba koja javno iskorištava autorsko djelo pri tom iskorištavanju ne označi ime i prezime autora, autor može od takve osobe zahtijevati odgovarajuću naknadu štete i naknadnu objavu autorova imena i prezimena, na prikladan način te da se toj osobi zabrani ponavljanje takve povrede.

Članak 99.

Autorsko pravo ne može biti predmet ovrhe.
Predmet ovrhe može biti imovinska korist koja potječe od autorskoga djela.
Nedovršena djela i neobjavljeni rukopisi ne mogu biti predmet ovrhe.

Dio drugi

PRAVA UMJETNIKA IZVOAČA

PoglavljeI.

UVODNE ODREDBE

Članak 100.

Umjetnici izvođači književnih, glazbenih i drugih umjetničkih djela za svoje izvedbe imaju prava utvrđena ovim Zakonom.
Prava umjetnika izvođača ni na koji način ne utječu na prava autora djela navedenih u stavku 1. ovoga članka.

Članak 101.

Umjetnici izvođači, u smislu ovoga Zakona jesu osobe i umjetnički ansambli koji na umjetnički način prikazuju, recitiraju, deklamiraju, pjevaju, sviraju, plešu ili na drugi način izvode književna, glazbena i druga umjetnička djela.

Članak 102.

Umjetnik izvođač državljanin Republike Hrvatske ili strani državljanin koji ima uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj, za svoje izvedbe ostvarene ili korištene u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, ima prava po ovom Zakonu.
Umjetnik izvođač - strani državljanin ili osoba bez državljanstva, za svoje izvedbe ostvarene ili korištene u Republici Hrvatskoj ima prava po ovom Zakonu u okviru obveza što ih je Republika Hrvatska prihvatila međunarodnim ugovorima ili na temelju stvarne uzajamnosti.

PoglavljeII.

SADRŽAJ PRAVA UMJETNIKA IZVOAČA

Članak 103.

Umjetnik izvođač ima imovinska i moralna prava predviđena ovim Zakonom.
Pod imovinskim pravima, u smislu stavka 1. ovoga članka, razumijevaju se prava umjetnika izvođača na iskorištavanje izvedbi.
Pod moralnim pravima, u smislu stavka 1. ovoga članka razumijeva se pravo umjetnika izvođača da njegovo ime odnosno pseudonim bude navedeno pri priopćenju javnosti njegove izvedbe, a i na svakoj snimci ili omotu snimke te izvedbe, pravo da se usprotivi deformiranju, skraćenju ili drugom mijenjanju njegove izvedbe, korištenju ili raspačavanju snimljene izvedbe koja sadržava tehničke ili druge nedostatke te nedostojnom korištenju snimaka kojima se vrijeđa čast i ugled umjetnika izvođača.

Članak 104.

Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, umjetnik izvođač ima isključivo pravo davati odobrenje za:
1) emitiranje izvedbe preko radija ili televizije,
2) priopćavanje javnosti izvedbe preko zvučnika ili drugih tehničkih naprava izvan prostorije ili mjesta izvedbe,
3) snimanje izvedbe zvučno ili vizualno ili zvučno i vizualno,
4) izravno ili neizravno umnožavanje snimljene izvedbe u cijelosti ili djelomično,
5) stavljanje u promet izvornika ili umnoženih primjeraka snimljene izvedbe uključujući njihov uvoz i iznajmljivanje.
Na prava umjetnika izvođača na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 30. stavka 2. i 3. i članka 30a. stavka 3. ovoga Zakona.
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka umjetnik izvođač ima pravo na naknadu, osim ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno.
Pravo na naknadu imaju svi umjetnici izvođači, ako ugovorom nije drukčije određeno.
Član umjetničkog ansambla koji napusti ansambl ima pravo na udio u naknadi za izvedbu u kojoj je sudjelovao.

Članak 105.

(Brisan)

Članak 106.

Bez odobrenja umjetnika izvođača i bez plaćanja naknade, dopušteno je:
1) korištenje izvedbe radi nastave i znanstvenoistraživačkoga rada;
2) korištenje kratkih odlomaka izvedbe pri izvješćivanju o tekućim događajima;
3) snimanje izvedbe od strane organizacije za radiodifuziju vlastitim sredstvima snimanja i samo za vlastitu emisiju (efemerni snimci), ako ima odobrenje za emitiranje.
Snimke iz stavka 1., točke 3) ovoga članka mogu se nakon emitiranja predati javnim arhivima kao dokumentacijski materijal ili ponovno emitirati uz naknadu.

Članak 107.

Ako se snimljena izvedba koja je stavljena u promet koristi za emitiranje preko radija ili televizije ili drugo priopćavanje javnosti (sekundarno korištenje), umjetnik izvođač ima pravo na naknadu.
Ako za emitiranje ili drugo priopćavanje javnosti izvedbe umjetnika izvođača nije sklopljen izvođački ugovor ili ugovorom nije utvrđena visina naknade, udruga umjetnika izvođača može ostvarivati izvođačku naknadu u visini koju je ta udruga utvrdila svojim pravilnikom.

Članak 108.

Prava umjetnika izvođača koji je u radnom odnosu uređuju se pravilnikom organizacije s kojom je umjetnik izvođač u radnom odnosu, u skladu s ovim Zakonom.
Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se ograničiti moralna prava umjetnika izvođača, priznata ovim Zakonom.
Organizacija s kojom je umjetnik izvođač u radnom odnosu može se koristiti izvedbom umjetnika izvođača bez njegova odobrenja ako je izvedba umjetnika izvođača u okviru njegove radne obveze.

Članak 109.

Ako izvedba umjetnika izvođača koji je u radnom odnosu prelazi okvire njegove radne obveze ili se izvedba prenosi na drugu organizaciju, umjetniku izvođaču pripada pravo na naknadu.

PoglavljeIII.

PRIJENOS PRAVA UMJETNIKA IZVOAČA

Članak 110.

Umjetnik izvođač može svoje pravo na iskorištavanje izvedbe, u cijelosti ili djelomice, uz naknadu ili bez naknade, za trajanja toga prava, prenositi ugovorom na drugu osobu (izvođački ugovor).
Osoba na koju je preneseno pravo na iskorištavanje izvedbe ne može to pravo prenositi na treću osobu bez suglasnosti umjetnika izvođača, ako izvođačkim ugovorom nije drukčije određeno.

Članak 111.

Izvođački ugovor sklapa se u pisanu obliku.
Izvođački ugovor koji nije sklopljen u pisanu obliku nema pravni učinak.

Članak 112.

Izvođački ugovor sadržava: imena ugovornih stranaka, vrstu i način korištenja izvedbe, ime autora i naziv autorskoga djela koje se izvodi te visinu, način i rokove plaćanja naknade.
Osim elemenata navedenih u stavku 1. ovoga članka, izvođački ugovor koji se odnosi na snimanje izvedbe i emitiranje snimke preko radija ili televizije sadržava i broj emitiranja i razdoblje u kojem se može emitirati, a izvođački ugovor koji se odnosi na umnožavanje snimke sadržava i broj primjeraka koji se mogu umnožiti.

PoglavljeIV.

TRAJANjE PRAVA UMJETNIKA IZVOAČA

Članak 113.

Imovinska prava umjetnika izvođača predviđena ovim Zakonom traju pedeset godina, i to:
1) za snimljene izvedbe - od isteka godine u kojoj su snimljene;
2) za izvedbe koje nisu snimljene - od isteka godine u kojoj su izvedene;
3) (brisana)

Članak 114.

Moralna prava umjetnika izvođača traju i nakon prestanka trajanja njegovih imovinskih prava.

PoglavljeV.

OSTVARIVANjE PRAVA UMJETNIKA IZVOAČA

Članak 115.

Umjetnik izvođač može svoja prava ostvarivati neposredno ili preko zastupnika.

Članak 116.

Djelatnost ostvarivanja prava umjetnika izvođača mogu obavljati, uz odobrenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, udruge umjetnika izvođača i drugih nositelja prava umjetnika izvođača te druge pravne osobe specijalizirane za ostvarivanje prava umjetnika izvođača.
Zavod daje odobrenje iz stavka 1. ovoga članka, ako udruga umjetnika izvođača odnosno druga pravna osoba udovoljava mjerilima glede stručnih znanja potrebnih za obavljanje djelatnosti ostvarivanja prava umjetnika izvođača koja pravilnikom propisuje ravnatelj Zavoda.
Za ostvarivanje prava umjetnika izvođača udruzi umjetnika izvođača odnosno drugoj specijaliziranoj pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka potrebna je punomoć umjetnika izvođača odnosno drugoga nositelja prava umjetnika izvođača.
Ako udruga umjetnika izvođača odnosno druga pravna osoba specijalizirana za ostvarivanje prava umjetnika izvođača prestane udovoljavati propisanim mjerilima za obavljanje te djelatnosti, izdano odobrenje stavit će se izvan snage.

Članak 117.

Organizacije za radiodifuziju i ostali korisnici dužni su udruzi umjetnika izvođača ili druga specijalizirana pravna osoba koja zastupa umjetnika izvođača dostavljati potpune podatke o korištenju izvedbe.
Korisnici izvedbe iz stavka 1. ovoga članka dužni su udruzi umjetnika izvođača ili druga specijalizirana pravna osoba koja zastupa umjetnika izvođača dostaviti i po jedan primjerak izvođačkog ugovora.

Članak 118.

Umjetnički ansambl ostvaruje prava umjetnika izvođača preko osoba koje ovlaste članovi toga ansambla.
Ako u izvedbi glazbenog ili drugog umjetničkoga djela, osim umjetničkog ansambla, sudjeluju dirigent, solisti i nositelji glavnih uloga koji nisu članovi umjetničkog ansambla, pravo na davanje odobrenja iz članka 104. ovoga Zakona pripada i tim umjetnicima izvođačima, ako između njih i umjetničkog ansambla nije drukčije ugovoreno.

PoglavljeVI.

ZAŠTITA PRAVA UMJETNIKA IZVOAČA

Članak 119.

Umjetnik izvođač čije je imovinsko ili moralno pravo povrijeđeno može zahtijevati zaštitu toga prava i naknadu štete koja mu je povredom nanesena.
Na zahtjev tužitelja čije je pravo umjetnika izvođača povrijeđeno, sud može u presudi narediti:
1) da se tuženiku zabranjuje daljnja povreda prava;
2) da se predmeti kojima je nanesena povreda pravu unište ili preinače;
3) da se presuda objavi na trošak tuženika.
Na prijedlog umjetnika izvođača ili drugoga nositelja prava umjetnika izvođača, njihove udruge ili druge pravne osobe specijalizirane za ostvarivanje prava umjetnika izvođača, kojim se učini vjerojatnim da je pravo umjetnika izvođača povrijeđeno ili da postoji neposredna opasnost od povrede prava, sud može odrediti:
1) da se privremeno oduzmu ili isključe iz prometa predmeti odnosno sredstva kojima se povređuje pravo umjetnika izvođača ili, koji služe za povredu prava umjetnika izvođača ili, koji su nastali kao posljedica povrede prava umjetnika izvođača ili predmeti odnosno sredstva koji mogu služiti kao dokazi o učinjenoj povredi prava umjetnika izvođača;
2) da se zabrani nastavljanje započetih radnji kojima bi se mogla nanijeti povreda prava umjetnika izvođača ili da se zabrani nastavljanje radnji kojima se povređuje pravo umjetnika izvođača.
Ako postoji opasnost da bi kasnije izvođenje dokaza o povredi prava umjetnika izvođača moglo biti otežano ili onemogućeno ili, ako postoji opasnost od nastanka teško nadoknadive štete ili, ako postoji opravdana opasnost da privremene mjere određene u stavku 3. ovoga članka neće biti učinkovite, sud će odrediti takve mjere, a da o tome prethodno ne obavijesti drugu stranu.
Postupak po prijedlogu za određivanje privremenih mjera je hitan.
Na pitanja u svezi s određivanjem privremenih mjera koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odgovarajuće odredbe Ovršnoga zakona.

Članak 120.

Ako korisnik izvedbe, pri korištenju, ne navede ime odnosno pseudonim umjetnika izvođača, u skladu s odredbom iz članka 103. ovoga Zakona, umjetnik izvođač može zahtijevati zabranu ponavljanja takve povrede, naknadnu objavu, na prikladan način, imena odnosno pseudonima i naknadu štete.

Dio drugi A

PRAVA PROIZVOAČA FONOGRAMA

Članak 120a.

Proizvođačem fonograma smatra se osoba koja prva snimi zvukove izvedbe ili druge zvukove.
Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, proizvođači fonograma imaju isključivo pravo davati odobrenje za:
1) izravno ili neizravno umnožavanje svojih fonograma u cijelosti ili djelomično;
2) stavljanje u promet izvornika ili umnoženih primjeraka svojih fonograma uključujući njihov uvoz i iznajmljivanje.
U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka proizvođači fonograma imaju pravo na naknadu, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno.
Proizvođači fonograma imaju pravo na naknadu i u slučaju kada se fonogram koji je stavljen u promet koristi za emitiranje preko radija ili televizije ili za drugo priopćavanje javnosti (sekundarno korištenje).
Prava proizvođača fonograma traju pedeset godina računajući od kraja godine u kojoj je fonogram izdan, a ako nije izdan, od kraja godine u kojoj je snimanje obavljeno.
Na prava proizvođača fonograma primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članka 30., stavaka 2. i 3., članka 30a., stavka 3., te članaka 106., 115., 116., 117. i 119. ovoga Zakona.
Strani proizvođači fonograma imaju prava propisana ovim Zakonom u okviru obveza što ih je Republika Hrvatska prihvatila međunarodnim ugovorima ili na temelju stvarne uzajamnosti.
Prava proizvođača fonograma ne utječu ni na koji način na prava autora i prava umjetnika izvođača.

Dio drugi B

PRAVA ORGANIZACIJA ZA RADIODIFUZIJU

Članak 120b.

Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, organizacija za radiodifuziju ima isključivo pravo davati odobrenje za:
1) reemitiranje svojih emitiranja žicama ili bez žica,
2) snimanje svojih emitiranja,
3) umnožavanje snimaka svojih emitiranja,
4) priopćavanje javnosti svojih televizijskih emitiranja, ako je takvo priopćavanje pristupačno javnosti uz plaćanje ulaznice.
Emitiranje je, u smislu odredaba ovoga Zakona, svaki prijenos žicama, bez žica ili satelitom koji je namijenjen javnom primanju zvukova, ili slika i zvukova, ili njihovu predstavljanju uključujući i prijenos enkriptiranim satelitskim signalom kad je od strane organizacije za radiodifuziju ili uz njezino odobrenje javnosti pružena mogućnost opskrbe sredstvima za dekodiranje takva signala.
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka organizacija za radiodifuziju ima pravo na naknadu, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno.
Prava organizacija za radiodifuziju traju pedeset godina računajući od kraja godine emitiranja.
Na prava organizacija za radiodifuziju primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članaka 106. i 119. ovoga Zakona.
Strane organizacije za radiodifuziju imaju prava propisana ovim Zakonom u okviru obveza što ih je Republika Hrvatska prihvatila međunarodnim ugovorima ili na temelju stvarne uzajamnosti.
Prava organizacija za radiodifuziju ne utječu ni na koji način na prava autora, prava umjetnika izvođača i prava proizvođača fonograma.

Dio drugi C

INSPEKCIJSKI NADZOR I UPRAVNE MJERE

Članak 120c.

Inspekcijski nadzor nad radom udruga iz članka 90. i 116. ovoga Zakona obavlja inspekcija za autorsko pravo i srodna prava u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo.
Nadzor iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati i drugi državni službenici koje ovlasti ravnatelj Zavoda.
U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten zahtijevati uvid u sve isprave i poslovnu dokumentaciju koja se odnosi na obavljanje djelatnosti ostvarivanja autorskog prava, prava umjetnika izvođača te prava proizvođača fonograma.
Ako inspektor u provođenju nadzora utvrdi da udruga obavlja djelatnost ostvarivanja autorskih prava odnosno prava umjetnika izvođača ili prava proizvođača fonograma protivno izdanom odobrenju, rješenjem će narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka u određenom roku.
U slučaju iz stavka 4. ovoga članka inspektor podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz članka 129a. ili 129b. ovoga Zakona.

Članak 120d.

Nadzor nad uvozom ili prijenosom preko granične crte izvornika ili umnoženih primjeraka autorskoga djela, snimljene izvedbe ili fonograma obavlja nadležna carinarnica.
Na zahtjev nositelja prava predviđenih ovim Zakonom nadležna carinarnica će, uz uvjete i na način predviđen carinskim propisima, obustaviti puštanje u slobodni promet neovlašteno umnoženih primjeraka autorskih djela, snimljenih izvedaba umjetnika izvođača odnosno fonograma.
Nadležna carinarnica iz stavka 1. ovoga članka podnosi nadležnim državnim tijelima kaznenu prijavu zbog kaznenog djela odnosno zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja.

Dio treći

KAZNENE ODREDBE

Članak 121.

(Brisan)

Članak 122.

(Brisan)

Članak 123.

(Brisan)

Članak 124.

(Brisan)

Članak 124a.

Tko bez odobrenja ovlaštenoga distributera enkriptiranoga satelitskoga signala proizvodi ili obavlja montažu, mijenja, uvozi, izvozi, prodaje, iznajmljuje ili na drugi način stavlja u promet materijalni ili nematerijalni uređaj ili sustav za dekodiranje takva signala, ako zna ili mora znati da taj uređaj ili sustav poglavito služi za dekodiranje enkriptiranoga satelitskoga signala, kaznit će se za kazneno djelo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine (članak 120b. stavak 2.).
Ako je počinjenjem kaznenoga djela iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzročenja takve štete, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenoga djela ili su nastali počinjenjem kaznenoga djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka oduzet će se i uništiti.

Članak 124b.

Tko prima enkriptirani satelitski signal koji je dekodiran bez odobrenja njegova ovlaštenoga distributera ili obavlja daljnju distribuciju takva signala, ako zna ili mora znati da je takav signal neovlašteno dekodiran, kaznit će se za kazneno djelo novčanom kaznom (članak 120b. stavak 2.).
Ako je počinjenjem kaznenoga djela iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzročenja takve štete, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine.

Članak 125.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1) bez odobrenja autora pod svojim imenom ili imenom drugoga objavi, prikaže, izvede, presene ili na drugi način priopći javnosti tuđe autorsko djelo ili dopusti da se to učini (članak 27.),
2) bez odobrenja autora uništi, izobliči, nagrdi ili na drugi način izmijeni autorsko djelo ili uporabi djelo na način kojim se vrijeđa čast ili ugled autora (članak 27.),
3) bez navođenja imena ili pseudonima autora, osim ako autor želi ostati nepoznat, objavi, prikaže, izvede ili na bilo koji drugi način priopći javnosti njegovo autorsko djelo (članak 28.),
4) bez odobrenja autora ili drugoga nositelja autorskih prava, udruge autora ili druge pravne osobe specijalizirane za ostvarivanje autorskih prava iz članka 90., stavka 1. ovoga Zakona, kada je takvo odobrenje prema odredbama ovoga Zakona potrebno ili, protivno njihovoj zabrani, objavi, reproducira ili umnoži, uveze ili stavi u promet izvornik ili umnožene primjerke djela, prikaže, izvede, snimi, emitira, priopći sredstvima javnoga priopćavanja, prevede, prilagodi, obradi ili na drugi način preradi autorsko djelo ili iskoristi djelo u bilo kojem drugom obliku (članak 30.),
5) bez odobrenja autora ili drugoga nositelja autorskih prava, udruge autora ili druge pravne osobe specijalizirane za ostvarivanje autorskih prava iz članka 90., stavka 1. ovoga Zakona, kada je takvo odobrenje prema odredbama ovoga Zakona potrebno ili, protivno njihovoj zabrani, iznajmi izvornik ili umnožene primjerke računalnoga programa, kinematografskog i s njime izjednačenog djela ili djela ugrađenog na fonogram (članak 30a.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

Članak 126.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1) bez odobrenja umjetnika izvođača pod svojim imenom ili imenom drugoga objavi, prikaže, izvede, prenese ili na drugi način priopći javnosti tuđu izvedbu ili dopusti da se to učini (članak 103. stavak 3.),
2) bez navođenja imena ili pseudonima umjetnika izvođača, osim ako umjetnik izvođač želi ostati nepoznat, objavi, prikaže, prenese ili na drugi način priopći javnosti njegovu izvedbu (članak 103. stavak 3.),
3) bez odobrenja umjetnika izvođača uništi, izobliči, nagrdi ili na drugi način izmijeni snimljenu izvedbu ili je uporabi na način kojim se vrijeđa čast ili ugled umjetnika izvođača (članak 103. stavak 3.),
4) bez odobrenja umjetnika izvođača ili drugoga nositelja prava umjetnika izvođača, udruge umjetnika izvođača ili druge pravne osobe specijalizirane za ostvarivanje prava umjetnika izvođača iz članka 116., stavka 1. ovoga Zakona, kada je takvo odobrenje prema odredbama ovoga Zakona potrebno ili, protivno njihovoj zabrani, emitira ili priopći izvedbu javnosti, snimi izvedbu, umnoži snimljenu izvedbu, uveze, stavi u promet ili iznajmi izvornik ili umnožene primjerke snimljene izvedbe (članak 104.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

Članak 126a.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako bez odobrenja proizvođača fonograma, kada je takvo odobrenje prema odredbama ovoga Zakona potrebno ili, protivno njihovoj zabrani, umnoži, uveze, stavi u promet ili iznajmi izvornik ili umnožene primjerke fonograma (članak 120a. stavak 2.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

Članak 126b.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1) bez odobrenja organizacije za radiodifuziju, kada je takvo odobrenje prema odredbama ovoga Zakona potrebno ili, protivno njezinoj zabrani, reemitira ili snimi njezino emitiranje, umnoži snimku njezina emitiranja ili priopći javnosti njezino televizijsko emitiranje (članak 120b. stavak 1.),
2) bez odobrenja ovlaštenoga distributera enkriptiranoga satelitskoga signala proizvodi ili obavlja montažu, mijenja, uvozi, izvozi, prodaje, iznajmljuje ili na drugi način stavlja u promet materijalni ili nematerijalni uređaj ili sustav za dekodiranje takva signala, ako takav uređaj ili sustav poglavito služi za dekodiranje enkriptiranoga satelitskoga signala (članak 120b. stavak 2.),
3) prima enkriptirani satelitski signal koji je dekodiran bez odobrenja njegova ovlaštenoga distributera ili obavlja daljnju distribuciju takva signala (članak 120b., stavak 2.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

Članak 127.

Za prekršaje iz članka 125., 126., 126a. i 126b. ovoga Zakona izreći će se zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali počinjenjem prekršaja bez obzira na to jesu li u vlasništvu počinitelja.
Rješenjem o prekršaju iz stavka 1. ovoga članka odredit će se uništenje oduzetih predmeta.

Članak 128.

Novčanom kaznom od 3.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako udruzi autora ili drugoj pravnoj osobi specijaliziranoj za ostvarivanje autorskih prava ne dostavi potpune podatke o izvedbi odnosno prikazivanju djela (članak 94.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 3.000,00 do 30.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

Članak 129.

Novčanom kaznom od 3.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako udruzi umjetnika izvođača ili drugoj pravnoj osobi specijaliziranoj za ostvarivanje prava umjetnika izvođača ne dostavi potpune podatke o korištenju izvedbe ili primjerak izvođačkoga ugovora (članak 117.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 3.000,00 do 30.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

Članak 129a.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako djelatnost ostvarivanja autorskih prava, prava umjetnika izvođača ili prava proizvođača fonograma obavlja bez odobrenja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo ili protivno odobrenju Zavoda (članak 90. stavak 1. i članak 116. stavak 1.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

Članak 129b.

Novčanom kaznom od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba ako prekršaj iz članaka 125., 126., 126a., 126b., 128., 129. i 129a. ovoga Zakona počini radi stjecanja imovinske koristi.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom od 20.000,00 do 200.000,00 kuna.
Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba radi stjecanja imovinske koristi, kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.

Dio četvrti

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 130.

Postojeće organizacije koje obavljaju djelatnost ostvarivanja autorskih prava, odnosno ostvarivanja prava umjetnika izvođača, nastavljaju s radom i dužne su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu ("Narodne novine", br. 58/93.) podnijeti ministarstvu nadležnom za poslove kulture zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti ostvarivanja autorskih prava ili za obavljanje djelatnosti ostvarivanja prava umjetnika izvođača.
Ministarstvo nadležno za poslove kulture donijet će rješenje povodom zahtjeva za obavljanje djelatnosti ostvarivanja autorskih prava u smislu članka 90., stavka 1. i 4. ovoga Zakona odnosno djelatnosti ostvarivanja prava umjetnika izvođača u smislu članka 116., stavka 1. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Organizacija iz stavka 1. ovoga članka koja ne dobije odobrenje prema odredbi članka 90. stavka 1. i 4. i članka 116. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu ("Narodne novine", br. 58/93.) prestaje s radom kada rješenje postane konačno.

Članak 131.

Na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu ("Narodne novine", br. 58/93.) prestaje biti na snazi Zakona o naknadama za izvođenje narodnih
književnih i umjetničkih tvorevina ("Narodne novine", br. 1/73.) i odredba iz članka 5. Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti prosvjete i kulture koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni ("Narodne novine", br. 53/91.).