ZAKON

O HRVATSKOJ KREDITNOJ BANCI ZA OBNOVU I RAZVITAK

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 33 od 12 lipnja 1992, 76/93, 108/95, 8/96)

I. OSNIVANjE HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK

Članak 1.

Ovim Zakonom Republika Hrvatska osniva Hrvatsku kreditnu banku za obnovu te propisuje ciljeve i poslove iste.
Banka iz stavka 1. ovoga članka posluje pod tvrtkom Hrvatska banka za obnovu i razvitak.
Skraćeni naziv tvrtke je HKBO.
Sjedište Hrvatske banke za obnovu i razvitak (u daljnjem tekstu: HBOR) je u Zagrebu.
HKBO ima svojstvo pravne osobe.

Članak 2.

Republika Hrvatska osigurava osnivački kapital HBOR u visini od 3.700.000.000,00 kuna. Dinamiku uplate osnivačkog kapitala određuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 3.

HBOR može pribavljati sredstva izdavanjem obveznica i uzimanjem kredita u zemlji i inozemstvu.
Za obvezu HBOR iz stavka 1. ovoga članka jamči Republika Hrvatska.

II. DJELATNOSTI HBOR

Članak 4.

HBOR prvenstveno obavlja sljedeće poslove:
1. Kreditiranje projekata obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva,
2. Kreditiranje obnove i izgrađnje stanova i obiteljskih kuća, te objekata infrastrukture,
3. Kreditiranje izvoznih poslova pravnih i fizičkih osoba sa sjedištem na teritoriju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu domaći izvoznici) koji proizlaze iz njihovih izvoznih poslova,
4. Osiguranje izvoznih poslova od nekomercijalnih rizika. U izvršenju svojih zadataka HBOR odobrava kredite, daje jamstva, obavlja ulaganja i izdaje police osiguranja za nekomercijalne rizike. Kredite može odobravati u domaćoj i stranoj valuti. Druge bankarske poslove HBOR može obavljati samo ukoliko su isti u svezi sa izvršenjem poslova iz stavka 1. ovoga članka.
Vlada Republike Hrvatske može odlučiti da HBOR obavlja i druge financijske poslove ukoliko ocijeni da je to u interesu Republike Hrvatske.

Članak 4a.

(Brisan)

Članak 5.

HBOR odobrava kredite preko poslovnih banaka i drugih financijskih organizacija. Po odluci Nadzornog odbora HBOR može kredite odobravati i direktno krajnjim korisnicima.
U stavku 1. ovoga članka navedeni krediti u pravilu se odobravaju kao srednje i dugoročni.
Od strane HBOR odobreni krediti, data jamstva i drugi poslovi moraju biti osigurani na, u bankarskom poslovanju, uobičajeni način. Rizici izmjerke kamatnih stopa, promjene valutnih tečajeva i izmjene rokova moraju biti kroz odgovarajuće bankarske poslove svedeni na minimum.

Članak 6.

HKBO posluje na način da se zadrži realna vrijednost kapitala.
U slučajevima kada Vlada Republike Hrvatske zahtijeva plasman sredstava ispod realno pozitivnih kamatnih stopa iz proračuna Republike Hrvatske nadoknadit če se sredstva koja osiguravaju održavanje realne vrijednosti kapitala.

III. KREDITlRANjE I OSIGURANjE IZVOZNlH POSLOVA

Članak 6a.

Izvozni poslovi domaćih izvoznika koji su određeni ovim Zakonom mogu se osiguravati od nekomercijalnih rizika te mogu biti financirani i na drugi način podržani u skladu s odredbama ovoga Zakona, pod uvjetom da domaći sadržaj iznosi najmanje 60% po pojedinom ugovoru, odnosno da uvozna komponenta ne prelazi 40%.
U slučaju nastanka štete ostvarenjem jednog od rizika predviđenih ovim Zakonom, Republika Hrvatska jamči za isplatu odštete, ako se nastale štete ne mogu naknaditi na teret sredstava HBOR za provedbu ovoga Zakona ili se ne mogu naknaditi na drugi način.
Republika Hrvatska jamči za obveze koje su za HBOR proizašle iz izdanih jamstava, iz uzetih i dobivenih kredita, te izdanih vrijednosnih papira po osnovi pružanja financijske i druge potpore izvoznim poslovima.

Članak 6b.

Pod izvoznim poslovima u smislu ovoga Zakona razumijeva se:
1. Prodaja robe i usluga inozemnom kupcu, te obavljanje usluga ili investicijskih radova u inozemstvu i izgradnja kompletnih objekata u inozemstvu,
2. Isporuka hrvatske robe konsignacijskom skladištu i prodaja te robe s konsignacijskog skladišta u inozemstvu,
3. Prodaja robe inozemnom kupcu naplatom uz otkup dokumenata,
4. Ulaganje imovine u vlastita ili mješovita poduzeća, ili filijale u inozemstvu,
5. Istražni radovi i izrada studija i projekata u inozemstvu,
6. Davanje u zakup brodova i opreme stranim osobama. S izvoznim poslovima, prema ovome Zakonu izjednačuju se:
1. Predujmi i depoziti dani u svezi sa sudjelovanjem na licitacijama u inozemstvu, ispunjenjem ugovora o izvoznim poslovima, obavljanjem usluga ili izvedbom investicijskih radova u inozemstvu na kredit,
2. Proizvodnja robe za izvoz prema posebnim narudžbama, na temelju ugovora s inozemnim kupcem.

Članak 6c.

Nekomercijalnim rizicima prema ovome Zakonu podrazumijevaju se slučajevi kada domaći izvoznik ne može naplatiti potraživanja od inozemnih poslovnih partnera pod uvjetom da je to potraživanje osigurano kod HBOR uslijed:
1. Neplaćanja neosporenog duga u trajanju od šest mjeseci od dana njegova dospijeća ako je dužnik država ili državna organizacija ili osoba za koju jamči država ili državna organizacija,
2. Općeg moratorija plaćanja ili zabrane prijenosa sredstava plaćanja, u državi dužnika, do isteka zabrane plaćanja, ako moratorij ili zabrana traje duže od šest mjeseci,
3. Nastanka zabrane uvoza robe ili jednostranog raskida ugovora od države ili državne organizacije kada se pojavljuje kao kupac osim ako je do toga došlo kršenjem carinskih ili zdravstvenih propisa zemlje uvoznika,
4. Zapljene, oštećenja ili uništenja robe od strane države ili njenih institucija od momenta prelaska robe hrvatske granice do prispjeća inozemnom dužniku,
5. Političkih prilika, odnosno događaja u zemlji dužnika ili rata te zemlje s drugom,
6. Katastrofalnih elementarnih događaja.
Pod nekomercijalnim rizicima podrazumijevaju se i drugi događaji koji su nanijeli štetu imovini uloženoj u vlastita poduzeća ili filijale u inozemstvu uslijed:
l. Nacionalizacije, eksproprijacije ili drugih mjera države koji se mogu izjednačiti s nacionalizacijom ili eksproprijacijom,
2. Onemogućavanje raspolaganja imovinom u trajanju od najmanje 12 mjeseci zbog mjera koje je poduzela država u kojoj je izvršeno ulaganje imovine,
3. Uništenja ili oštećenja imovine uslijed ratnih događanja u ratu što ga vodi država u kojoj je ulaganje imovine izvršeno, odnosno političkih prilika u toj državi.

Članak 6d.

Osiguranik sam snosi najmanje 15%, od iznosa štete po pojedinom događaju do kojeg je došlo nastankom rizika određenog ovim Zakonom.

Članak 6e.

Domaći izvoznik, ukoliko ugovori poslove iz članka 6b. ovoga Zakona sa rokom naplate preko jedne godine te s te osnove pribavi osiguranje, jamstvo ili kredit po ovom Zakonu, dužan je od strane kupca naplatiti predujam (avans) najmanje u visini 15% od ugovorenog iznosa, premiju osiguranja kao i osigurati odgovarajuće jamčevine za naplatu svojih potraživanja.

Članak 6f.

HBOR može ugovorom povjeriti vođenje tehničkih poslova osiguranja od rizika predviđenih ovim Zakonom, društvu za osiguranje osposobljenom za obavljanje takve vrste poslova.
Društvo za osiguranje iz stavka 1. ovoga članka osigurat će sredstva rada za obavljanje preuzetih poslova u skladu s ugovorom.

Članak 6g.

HBOR osim poslova osiguranja provodi i slijedeće poslove:
1. Refinancira kratkoročne, srednjoročne i dugoročne izvozne kredite banaka i drugih financijskih organizacija koji su prethodno osigurani od nekomercijalnih rizika,
2. Kofinancira na bilateralnoj i multilateralnoj osnovi,
3. Financira pripremu proizvodnje za izvoz za poslove izvoza opreme, transportnih sredstava i izvođenja investicijskih radova u inozemstvu.
Kod poslova kreditiranja i refinanciranja koji prelaze 20 milijuna kuna pojedinačno, te kod poslova izdavanja garancija koji prelaze 50 milijuna kuna pojedinačno, suglasnost daje Ministarstvo financija.

Članak 6h.

H BOR u ime i za račun Republike Hrvatske obavlja stručne i tehničke poslove u svezi s regresiranjem kamata na srednjoročne i dugoročne izvozne kredite i druge stručne i tehničke poslove koje određuju posebni propisi.
Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog HBOR za osiguranje i financiranje izvoza donijeti odluku o držanju posebnih računa u inozemstvu ukoliko ocijeni da je to od interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 6i.

Državnim proračunom Republike Hrvatske odredit će se godišnji okvirni limit pokrića za poslove osiguranja, zaduženja i odobrenja kredita za izvozne poslove, a Zakonom o izvršenju državnog proračuna utvrdit će se sredstva rezervi u skladu sa dinamikom dospijeća obveza proizašlih iz poslovanja HBOR shodno ovom Zakonu.
Ministarstvo financija zaključuje ugovor s HBOR o korištenju i povratu sredstava iz stavka 1. ovoga članka.
Sredstva isplaćena iz državnog proračuna po osnovi jamstva iz članka 6a. ovoga Zakona smatraju se pozajmicom HBOR-a na koju se zaračunava kamata u visini eskontne stope Narodne banke Hrvatske.

Članak 6j.

Osiguranjem izvoznih poslova HBOR ostvaruje premiju osiguranja.
Ostvarena sredstva od premije osiguranja tijekom godine koriste se za naknadu šteta.

Članak 6k.

Dio prihoda HBOR koji preostane nakon podmirenja rashoda iz članka 6j. ovoga Zakona unosi se u posebne rezerve sigurnosti HBOR.

Članak 6l.

U slučaju da su tijekom godine veći rashodi od prihoda štete će se naknaditi iz posebnih rezervi sigurnosti.
Ukoliko nisu dovoljne posebne rezerve sigurnosti za podmirenje obveza HBOR koristit će se instrumenti i sredstva državnog proračuna.

Članak 6m.

U svrhu određivanja poslovne politike osiguranja od nekomercijalnih rizika kao i ostvarenja regresnih prava u stranim državama i od stranih država, kao i reguliranje drugih pitanja Ministarstvo vanjskih poslova kao i druge državne institucije surađivat će s HBOR.

IV. TIJELA HBOR I OVLASTI

Članak 7.

Tijela HBOR su Nadzorni odbor i uprava.

Članak 8.

Nadzorni odbor HBOR ima 9 članova.
Ministar financija, ministar gospodarstva, ministar razvitka i obnove, ministar privatizacije, ministar poljoprivrede i šumarstva i predsjednik Hrvatske gospodarske komore su članovi Nadzornog odbora po svom položaju. U slučaju spriječenosti ili odsutnosti na sjednicama Nadzornog odbora zamjenjuju ih njihovi stalni zamjenici.
U Nadzorni odbor Sabor Republike Hrvatske iz redova zastupnika imenuje tri člana i njihove zamjenike.
Ministar financija po položaju je Predsjednik Nadzornog odbora, a zamjenik Predsjednika Nadzornog odbora je po položaju ministar gospodarstva.
Nadzorni odbor određuje osnove poslovanja HBOR i obavlja nadzor nad poslovanjem HBOR te odlučuje u slučajevima koji su ovim Zakonom ili Statutom HBOR stavljeni u njegovu nadležnost. Nadzorni odbor može zaključivanje određenih poslova ili vrste poslova uvjetovati svojom prethodnom suglasnošću.
Nadzorni odbor imenuje i razrješava članove Uprave te zastupa HBOR u odnosima sa članovima Uprave.
Nadzorni odbor donosi Statut HBOR i druge opće akte HBOR čije donošenje je stavljeno u njegovu nadležnost.

Članak 9.

Uprava HBOR sastoji se od 3. člana. Članove Uprave imenuje i razrješava Nadzorni odbor, od kojih jednog imenuje za Predsjednika Uprave.
HBOR zastupa Predsjednik Uprave.
Uprava vodi poslove HBOR i raspolaže imovinom HBOR-a na način i sa ograničenjima kako su određeni ovim Zakonom i Statutom HBOR-a.
Uprava HBOR posluje na način da su obvezujuće izjave i dokumenti za HBOR valjane samo ako su potpisane od strane jednog člana Uprave, uz obvezatan potpis Predsjednika Uprave, odnosno drugog člana Uprave koga za taj potpis ovlasti Predsjednik Uprave.
Prava i obveze članova Uprave određuju se ugovorom izmedu članova Uprave i HBOR, koga u ovom slučaju zastupa Predsjednik Nadzornog odbora.
Predsjednik Uprave ima prava, dužnosti i obveze utvrđene ovim Zakonom i Statutom HBOR. Predsjednik Uprave rukovodi radom Uprave i predsjeda sastancima Uprave, usklađuje funkcije i ovlaštenja u HBOR-u te u ime uprave podnosi izvješća Nadzornom odboru.
Svaki član Uprave ima djelokrug ovlaštenja i zaduženja koja mu, u skladu sa ovim Zakonom i Statutom HBOR i posebnom svojom odlukom dodijeli Predsjednik Uprave. Zaduženja svakog člana Uprave mogu se u toku mandata mijenjati i ponovo definirati.

Članak 10.

Prijedlog Stauta HBOR-a, kao i prijedlog izmjene i dopune istog, te ostale opće akte sačinjava Uprava i podnosi ih Nadzornom odboru na donošenje.
Nadzorni odbor donosi Statut, odnosno njegove izmjene i dopune, kvalifkacionom većinom od 3/4 prisutnih članova, ali najmanje polovicom svih svojih članova.
Statutom HBOR uređuje se način rada, poslovanja i ustroj HBOR i mora među ostalim imati sljedeće odredbe:
1. o tijelima upravljanja HBOR-om i njihovom djelokrugu ;
2. o unutarnjoj organizaciji i nadležnostima ovlaštenih djelatnika;
3. o provođenju tehničke i financijske kontrole u provedbi kreditiranja;
4. o unutarnjoj kontroli u HBOR-u i
5. o drugim za upravljanje HBOR-om važnim pitanjima.

Članak 11.

Nadzorni odbor utvrđuje godišnja finanancijska izvješća HBOR-a, te ih podnosi na potvrdu Vladi Republike Hrvatske i Saboru Republike Hrvatske.
Izvješća su prihvaćena kada ih prihvate Vlada Republike Hrvatske i Sabor Republike Hrvatske.
Za poslove revizije HBOR-a nadležna je Državna revizija. Nadzorni odbor pored Državne revizije može uposliti domaćeg ili inozemnog poslovnog revizora.
Poslovna godina je kalendarska godina.

Članak 12.

Godišnja dobit raspoređuje se u rezerve HKBO.

Članak 13.

HKBO ne plaća porez na dobit.

Članak 14.

(Brisan)

Članak 15.

HBOR se ne upisuje u sudski upisnik.
HKBO može prestati radom samo ako se to propiše zakonom.

Članak 16.

(Brisan)

Članak 17.

Vlada Republike Hrvatske osigurat će provođenje svih pripremnih radnji i potrebnih uvjeta za početak rada HKBO-a.

Članak 17a.

Ukoliko ovim Zakonom nije drugačije određeno na ustroj i poslovanje HBOR primjenjuje se Zakon o bankama i štedionicama te odredbe Zakona o trgovačkim društvima koje se odnose na društvo s ograničenom odgovornošću.
HBOR ne mora formirati rezerve, kao ni posebne rezerve banke određene Zakonom o bankama i štedionicama. Pored navedenog, na poslovanje HBOR-a ne primjenjuju se ni odredbe članka 10. točke 1. i 7. Zakona o Narodnoj banci Hrvatske.

Članak 18.

HKBO preuzima zadaće Hrvatskog fonda za razvoj koje se odnose na financiranje razvojnih programa i druge zadaće u provedbi politike regionalnog razvoja.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona HKBO preuzima sredstva, prava i obveze koje se odnose na zadaće iz stavka 1. ovoga članka i dio djelatnika Hrvatskog fonda za razvoj.

Članak 18a.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o osiguranju izvoznih poslova od nekomercijalnih rizika (Narodne novine", br. 53/94.), Odluka o osnivanju Hrvatskog ureda za osiguranje izvoznih poslova ("Narodne novine", br. 8/95.) i Rješenja o imenovanju članova Upravnog odbora ("Narodne novine", br. 7/95. i 40/95.).

Članak 19.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodim novinama".
Klasa: 450-02/92-01/11
Zagreb, 5. lipnja 1992.
SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Društveno-političkog vijeća
Vice Vukojević, dipl. iur., v. r.
Predsjednik Vijeća općina
Luka Bebić, dipl. ing., v. r.
Predsjednik Vijeća udruženog rada
mr. Ivan Matija, v. r.
Predsjednik Sabora
dr. Žarko Domljan, v. r.