Traženo: založno pravo na nepokretnostima

Ukupno nađeno: 142 primera


U dokumentima tipa propisi od ukupno 110 pronadjenih primera ovde su prikazana 23 nasumice izabrana.
 Više informacija    OSTALI PRIMERI  

Ovršni zakon (RH)

Ovrha kad se nakon stjecanja založnog prava ili prava na namirenje promijeni vlasnik nekretnine

OSIGURANjE PRISILNIM ZASNIVANjEM ZALOŽNOG PRAVA NA NEKRETNINI

(1) Pljenidba tražbine osigurane založnim pravom upisanim u zemljišnoj knjizi ili drugoj javnoj knjizi u koju se upisuju prava na nekretninama provodi se upisom pljenidbe u tu knjigu.

koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine nakon što je ovrhovoditelj na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu stekao založno pravo ili koje drugo pravo koje ga ovlašćuje da namiri određenu tražbinu njezinom prodajom, ovrhovoditelj ima pravo , na temelju ovršne isprave protiv osobe koja je bila vlasnik nekretnine u vrijeme kad je stekao to pravo i izvatka iz zemljišne knjige kojim se dokazuje prijenos vlasništva s ranijeg vlasnika na ...

(6) Ovrhovoditelj koji je pokrenuo ovrhu, a nije prije stekao založno pravo , stječe zabilježbom ovrhe pravo da se iz nekretnine namiri prije osobe koja na toj nekretnini kasnije stekne založno pravo ili pravo na namirenje.

(2) Založna prava uknjižena na nekretnini prestaju danom pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu pa makar založni vjerovnici nisu potpuno namireni.

(3) Kupac nekretnine i založni vjerovnik mogu se sporazumjeti, najkasnije na dražbi na kojoj se nekretnina prodaje, da založno pravo ostane na nekretnini i nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine , a da kupac preuzme ovršenikov dug prema tom vjerovniku u iznosu koji bi mu pripadao u ovršnom postupku. U tom se slučaju kupovnina umanjuje za iznos preuzetoga duga.

(1) Ugovori o najmu odnosno zakupu nekretnine koji su sklopljeni i upisani u zemljišnu knjigu prije stjecanja založnoga prava ili prava na namirenje radi čijega se ostvarenja ovrha traži, ne prestaju prodajom nekretnine . Kupac stupa na mjesto najmodavca odnosno zakupodavca od trenutka stjecanja vlasništva nekretnine .

(3) Ako su u sudskom ili izvansudskom sporazumu na temelju kojega je stečeno založno ili koje drugo odgovarajuće pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine čije se namirenje traži stranke utvrdile vrijednost nekretnine , ta će se vrijednost uzeti kao mjerodavna, osim ako se stranke drugačije ne sporazumiju na održanom ročištu (stavak 1.).

(4) Odredba stavka 3. ovoga članka neće se primijeniti ako ima založnih vjerovnika, ovlaštenika prava na namirenje ili osobnih služnosti upisanih u zemljišnoj knjizi koji prestaju prodajom nekretnine , koji se u ovrsi na nekretnini namiruju prije ovrhovoditelja koji je zatražio ovrhu, osim ako se oni tako ne sporazumiju na održanom ročištu (stavak 1.).

(4) Ovrhovoditelj može najkasnije na drugom ročištu za dražbu predložiti da se, ako se nekretnina ne proda ni na tom ročištu, u njegovu korist zasnuje založno pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine radi čije je naplate ovrha određena (članak 262. do 260.). Na taj se prijedlog ne plaćaju posebne pristojbe. Prednosni red takvoga založnog prava ovrhovoditelja računa se od dana stjecanja prava na namirenje (članak 132. stavak 2., članak 159. stavak 3.).

(1) Ako kupac radi plaćanja kupovnine treba uzeti kredit, ovršno tijelo će, na prijedlog kupca već u rješenju o dosudi odrediti da će se, nakon pravomoćnosti tog rješenja i nakon što kupovnina bude položena, u zemljišnu knjigu prigodom upisa prava vlasništva u korist kupca upisati i založno pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine po osnovi kredita u korist davatelja kredita u skladu sa sporazumom o osiguranju.

(1) Ovrhovoditelj stječe pljenidbenim popisom založno pravo na popisanim pokretninama .

(4) Komisionar stječe zakonsko založno pravo na pokretninama koje su mu predane radi prodaje za naplatu troškova i nagrade prema stavku 1. ovoga članka, neovisno o tome čije su pokretnine i jesu li ovršne radnje na temelju kojih su mu pokretnine predane valjane ili nisu. To založno pravo po redu prvenstva dolazi prije založnog prava drugih osoba na pokretninama .

(1) Za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnoga prava na nekretnini nadležan je sud koji vodi javnu knjigu u kojoj treba provesti upis.

Na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja.

(1) Na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva se uknjižbom.

(3) Ako je predlagatelj osiguranja prije nego što je tražbina postala ovršna već stekao na temelju ugovora založno pravo za tu tražbinu na istoj nekretnini ili je založno pravo predbilježeno sud će, na prijedlog predlagatelja osiguranja, odrediti da se u zemljišnoj knjizi zabilježi ovršivost tražbine.

(1) Uknjižba založnoga prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ovrha na nekretnini odredit će se protiv osobe koja je upisana kao vlasnik, i to na temelju ovršne isprave na temelju koje je u zemljišnu knjigu upisano založno pravo i zabilježba ovršivosti te izvatka iz zemljišne knjige iz kojega proizlazi da je ta osoba upisana kao vlasnik nakon upisa založnoga prava i zabilježbe ovršivosti.

1. uknjižbu založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja,

Na osiguranje novčane tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja, na temelju sporazuma stranaka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 263. i 264. ovoga Zakona.

(1) Po provedbi osiguranja radi stjecanja založnoga prava na nekretninama koje nisu upisane u zemljišne knjige izvršit će se polaganje ugovora kod suda po pravilima zemljišnoknjižnog prava .

U dokumentima tipa sudska praksa od ukupno 32 pronadjenih primera ovde su prikazana 22 nasumice izabrana.
 Više informacija    OSTALI PRIMERI  

...

Rješenje o utvrđivanju komunalne naknade, a doneseno po članku 20. stavak 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 36/95) predstavlja ovršnu ispravu temeljem koje ovršenik ima pravo tražiti osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja jer je tim rješenjem utvrđena novčana tražbina.

...

Predlagatelj osiguranja može tražiti prisilno zasnivanje založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja samo ako je ovršna isprava kojom je utvrđena njegova novčana tražbina stekla svojstvo ovršnosti.

...

Za suđenje u sporu koji se vodi između dvaju trgovačkih društava radi stavljanja izvan snage sporazuma o zasnivanju založnog prava na nekretninama (članak 251.c/ ZIP) nadležan je općinski sud, dok je za suđenje u sporu između istih stranaka koji se vodi radi utvrđenja postojanja potraživanja tužitelja temeljem zaključenog ugovora o kratkoročnom zajmu, a koji je bio osnova za zaključenje sporazuma o zasnivanju založnog prava , nadležan trgovački sud.

...

Okolnost što bi ovršenica prodajom stana ostala bez stambenog smještaja, nije pravno relevantan razlog za žalbu protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju javnobilježničke isprave ugovora o kreditu kojim je ovršenica dragovoljno pristala da se na njezinoj nekretnini zasnuje založno pravo i provede ovrha.

...

Kad je u zemljišnim knjigama kao vlasnik nekretnine upisan samo jedan bračni drug, založno pravo ne može se steći (u razdoblju važenja Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima) niti povjerenjem u zemljišne knjige, na (su)vlasničkom dijelu bračnog druga s kojim nije sklopljen sporazum o osnivanju založnog prava .

...

U vrijeme važenja Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima založno pravo nije se moglo steći niti povjerenjem u zemljišne knjige na nekretnini odnosno suvlasničkom dijelu nekretnine koja nije bila vlasništvo osobe s kojom je sklopljen sporazum o osnivanju založnog prava iako je bila upisana kao vlasnik u zemljišnim knjigama.

...

U sporu radi izdavanja tabularne isprave za uknjižbu brisanja založnog prava na nekretnini što se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske, postoji isključiva nadležnost suda Republike Hrvatske.

...

Dopušteno je osiguranje zasnivanjem založnog prava na nekretninama u vlasništvu pravnih osoba sa sjedištem u Republici Sloveniji pa i onima Ljubljanske banke kad se ne radi o obveznopravnim odnosima iz tzv. prenesene devizne štednje.

...

Sastavljanjem pljenidbenog popisa stječe se zakonsko založno pravo na pokretnini (vozilu) temeljem odredbe čl. 135 st. 1 Ovršnog zakona, pa ono tereti popisanu pokretninu , neovisno tome na koga je vlasništvo te pokretnine prenijeto.

...

Za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini stvarno je nadležan općinski sud i onda kad se osiguranje traži na temelju odluke trgovačkog suda.

...

Za suđenje u sporu radi ostvarenja tužiteljevog upisanog založnog prava na nekretninama tuženika nadležan je općinski sud i onda kad su stranke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost a založno je pravo zasnovano radi osiguranja tražbine iz trgovačkog ugovora.

...

Sudski sporazum o zasnivanju založnog prava na nekretnini dužnika iz čl. 251.c/ ZID ZIP, koji je postao izvršan (čl. 19. ZIP), predstavlja ovršnu ispravu podobnu za provedbu ovrhe prodajom založene nekretnine radi namirenja osigurane novčane tražbine.

...

Kad je ukinuto rješenje o ovrsi tada niti popis i procjena pokretnina dužnika sačinjena temeljem tog rješenja ne mogu biti pravni osnov za stjecanje založnog prava i prava na odvojeno namirenje.

...

Novi stjecalac nekretnine opterećene založnim pravom u korist neke osobe, ne može tražiti da se u njegovu korist prenese i založno pravo , ako na njega nije prešla i tražbina osigurana založnim pravom u korist te osobe.

...

U postupku osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini , ne primjenjuje se odredba čl. 47. st. 1. Ovršnog zakona (u žalbenom postupku) nego odredbe ZPP, sukladno čl. 19. Ovršnog zakona koje reguliraju postupak povodom izjavljene žalbe na rješenje.

...

Oduzimanjem pokretnine dužnika iz njegovog posjeda bez njegove volje ne može se steći založno pravo na pokretnini bez obzira na eventualno postojanje pismenog ugovora o zasnivanju založnog prava na pokretnini .

...

Ako su stranke utvrdile vrijednost nekretnine u sudskom ili izvansudskom sporazumu na temelju kojega je stečeno založno pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine čije se namirenje traži, sud može samo na prijedlog ovršenika, ako je podnesen u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi, odrediti da se vrijednost nekretnine iznova utvrdi i to ako učini vjerojatnim, da je nakon sklapanja sporazuma vrijednost nekretnine porasla za više od 1/3.

...

Otvaranje stečajnog postupka i prodaja stečajnog dužnika nema utjecaja na razlučno pravo , tj. pravo posebnog, izdvojenog namirenja vjerovnika na nekretninama temeljem stečenog založnog prava .

...

Ovršni sud će odrediti prisilno zasnivanje založnog prava uknjižbom u zemljišnoj knjizi ako je protivnik osiguranja upisan kao vlasnik nekretnine na koju se taj prijedlog odnosi. Pri tome ovršni sud nije ovlašten ispitivati da li je uknjižba založnog prava provediva s obzirom na stanje zemljišne knjige, već je o tome ovlašten odlučivati zemljišno-knjižni sud u postupku upisa sukladno odredbi čl.108. st.2. Zakona o zemljišnim knjigama.

Vlasničkopravni odnosi (_)

Založno pravo - zaštita povjerenja u zemljišne knjige

Obvezno pravo (_)

Založno pravo - prijenos hipoteke na novu tražbinu

Vlasničkopravni odnosi (_)

Zaštita povjerenja u zemljišne knjige