ZAKON

O ZAŠTITI OD ELEMENTARNIH NEPOGODA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 73 od 14 jula 1997)

I. TEMELjNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom utvrđuje pojam elementarne nepogode i propisuju temeljne mjere zaštite, prava i dužnosti sudionika zaštite, procjena nastale štete i način pružanja pomoći stradalim područjima.

Članak 2.

Elementarnom nepogodom, u smislu ovoga Zakona, smatra se iznenadna velika nesreća koja prekida normalno odvijanje života, uzrokuje žrtve, štetu većeg opsega na imovini i/ili njen gubitak, te štetu na infrastrukturi i/ili okolišu, u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih sama otkloni bez pomoći.
Elementarnu nepogodu uzrokuju prirodni, tehnički, tehnološki ili biološki događaji.
Elementarnom nepogodom smatraju se osobito potresi od 7 i više stupnjeva po Mercalli-Cancani-Siebergovoj skali te olujni i orkanski vjetrovi od 8 i više bofora.
Elementarnom nepogodom smatraju se i požari, poplave, suše, tuča, jaki mrazovi, izvanredno velika visina snijega, snježni nanosi i lavine, nagomilavanje leda na vodotocima, odroni zemljišta i druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.

Članak 3.

Planovima zaštite i spašavanja na razini županije utvrđuju se opseg elementarnih nepogoda i njihove moguće posljedice, prema kojima se prosuđuju nastale elementarne nepogode ili izravna opasnost od njihova nastanka u svakom pojedinačnom slučaju.

Članak 4.

Zaštita od elementarnih nepogoda (u daljnjem tekstu: zaštita) temelji se na načelima samozaštite, međusobne suradnje i solidarnosti građana Republike Hrvatske.
Zaštita se ostvaruje pravodobnim i usklađenim djelovanjem građana, pravnih osoba, tijela državne uprave te jedinica lokalne samouprave i uprave (u daljnjem tekstu: sudionici zaštite).
Republika Hrvatska osigurava, organizira, usmjerava i usklađuje provedbu zaštite.

Članak 5.

Zaštita osoba i imovine od elementarnih nepogoda provodi se prema odredbama ovoga Zakona ako drugim zakonom ili propisima kojima se uređuje zaštita od pojedinih vrsta nepogoda nije određeno drukčije.

II. PROGLAŠENjE ELEMENTARNE NEPOGODE

Članak 6.

U skladu s opsegom mogućih posljedica, utvrđenih županijskim planom zaštite i spašavanja, župan može sam ili na prijedlog načelnika policijske uprave proglasiti elementarnu nepogodu ili izravnu opasnost od njezina nastanka na području županije.
Vlada Republike Hrvatske može, prema vlastitoj prosudbi i/ili na prijedlog ministra unutarnjih poslova, proglasiti elementarnu nepogodu ili izravnu opasnost od njena nastanka na području dviju ili više županija ili na cijelom području Republike Hrvatske.

III. PRAVA I DUŽNOSTI SUDIONIKA ZAŠTITE

Članak 7.

Svi su sudionici zaštite obvezni provoditi mjere zaštite utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima.

Članak 8.

Svi sudionici zaštite koji primijete opasnost od nastupanja elementarne nepogode obvezni su odmah o tome obavijestiti najbližu policijsku upravu ili najbliži centar za obavješćivanje.

Članak 9.

Svi radno sposobni građani Republike Hrvatske od navršenih 18 do 60 godina života - muškarci - i do 55 godina - žene - obvezni su sudjelovati u zaštiti.
Od obveze sudjelovanja u zaštiti oslobođene su trudnice i samohrani roditelji s djetetom do 7 godina života ako im tijekom sudjelovanja u zaštiti nije osigurano čuvanje i njega djeteta.

Članak 10.

Obveza građana u zaštiti sastoji se od:
- sudjelovanja u poduzimanju mjera i djelovanja kojima se sprječava nastanak elementarne nepogode,
- sudjelovanja u uklanjanju posljedica elementarnih nepogoda.
Obveza iz stavka 1. ovoga članka ispunjava se sudjelovanjem u organiziranim snagama civilne zaštite, radnim postrojbama, što podrazumijeva izvršavanje radne obveze, te drugim službama zaštite.

Članak 11.

Vlasnici i korisnici materijalnih dobara obvezni su samostalno poduzeti mjere zaštite tih dobara od elementarnih nepogoda i omogućiti da se na njihovim nekretninama, na temelju naloga nadležnog župana ili gradonačelnika, obave radovi nužni za zaštitu, uz naknadu utvrđenu prema tržišnim mjerilima.

Članak 12.

Vlasnici i korisnici objekata i prostorija u javnoj uporabi, pogodnih za smještaj, obvezni su privremeno smjestiti ljude i imovinu s ugroženog područja, na temelju naloga župana ili gradonačelnika, odnosno načelnika općine.
Pri korištenju objekata i prostorija iz stavka 1. ovoga članka vlasnicima ili korisnicima moraju se ostaviti prostorije neophodne za njihov smještaj.
Privremeni smještaj može trajati do 30 dana od dana prestanka elementarne nepogode, a iznimno se može produljiti odlukom župana ili gradonačelnika još za 30 dana. Nakon isteka toga roka, prostorije treba predati vlasnicima ili korisnicima u stanju zatečenom prigodom preuzimanja.
Protiv naloga o privremenom smještaju vlasnici i korisnici objekata i prostorija mogu izjaviti žalbu Vladi Republike Hrvatske. Žalba ne odgađa izvršenje naloga.
Na žalbu iz stavka 4. ovoga članka ne neplaćuje se pristojba.

Članak 13.

Vlasnici strojeva, vozila, oruđa, zaliha hrane, odjeće, građevnog, medicinskog i drugog materijala, nužnog za provedbu zaštite, obvezni su ih staviti na raspolaganje stožeru civilne zaštite županije, prema nalogu župana, gradonačelnika, odnosno načelnika općine. Za uporabljena sredstva pripada im nadoknada utvrđena prema tržišnim mjerilima.

Članak 14.

Pravne osobe obvezne su, radi sudjelovanja u zaštiti, izraditi provedbene planove zaštite i spašavanja, prema metodologiji koju propiše ministar unutarnjih poslova.

Članak 15.

Jedinice lokalne samouprave i uprave obvezne su, radi vlastite zaštite, nabaviti opremu i sredstva te ih održavati u ispravnu stanju.
Planovima zaštite i spašavanja utvrđuje se vrsta i količina opreme i sredstava iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 16.

U zaštiti od elementarnih nepogoda može sudjelovati i Hrvatska vojska na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske.

IV. MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANjA

Članak 17.

Mjere zaštite i spašavanja jesu:
- mjere zaštite i spašavanja u slučaju izravne opasnosti od nastanka elementarne nepogode,
- mjere zaštite i spašavanja za vrijeme trajanja elementarne nepogode,
- mjere za ublažavanje i uklanjanje posljedica elementarne nepogode.

Članak 18.

Mjere zaštite u slučaju izravne opasnosti od nastanka elementarnih nepogoda jesu:
- prikupljanje podataka o nastajanju opasnosti,
- organizacija sustava veza i obavješćivanja sudionika zaštite,
- obavješćivanje i uzbunjivanje građana i odgovornih osoba u pravnim osobama,
- pokretanje sustava civilne zaštite,
- obavješćivanje poglavarstva jedinica lokalne samouprave i uprave,
- osiguranje javnog reda i mira na mjestu opasnosti.
U slučaju izravne opasnosti od nastanka elementarne nepogode provode se i druge preventivne mjere zaštite.

Članak 19.

Mjere zaštite i spašavanja za vrijeme trajanja elementarne nepogode jesu:
- djelatna uporaba snaga i sredstava u zaštiti i spašavanju,
- samozaštitno djelovanje stanovništva i pravnih osoba,
- provedba evakuacije, prihvata i zbrinjavanja ugroženog stanovništva i imovine,
- osiguranje prometa i drugih mjera za zaštitu i spašavanje te sprječavanje širenja opasnosti od nepogoda i njihovih posljedica,
- usklađivanje djelovanja svih sudionika zaštite jedinica lokalne samouprave i uprave.

Članak 20.

Mjere za ublažavanje i uklanjanje izravnih posljedica elementarnih nepogoda jesu:
- procjena štete i posljedica,
- sanacija područja zahvaćenog nepogodom,
- prikupljanje i raspodjela pomoći stradalom i ugroženom stanovništvu,
- provedba zdravstvenih i higijensko-epidemioloških mjera,
- provedba veterinarskih mjera,
- organizacija prometa i komunalnih usluga, radi žurne normalizacije života.

V. PLANOVI ZAŠTITE I SPAŠAVANjA

Članak 21.

Radi organizirane provedbe mjera zaštite i