ZAKON

O UMJETNIČKOM OBRAZOVANjU

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 130 od 16 novembra 2011)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje djelatnost umjetničkog obrazovanja u javnim ustanovama.
(2) Javne ustanove koje obavljaju djelatnost umjetničkog obrazovanja su umjetničke škole i druge javne ustanove.
(3) Djelatnost umjetničkog obrazovanja ostvaruje se u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja.
(4) Dio djelatnosti umjetničkog obrazovanja vezan za kurikulume u primijenjenom strukovnom umjetničkom obrazovanju ostvaruje se po zakonu kojim se uređuje djelatnost strukovnog obrazovanja.
(5) Odredbe Zakona o ustanovama i drugih propisa primjenjuju se na djelatnost umjetničkog obrazovanja ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(6) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisi koji se donose na temelju ovoga Zakona, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način i muški i ženski rod.

Članak 2.

Umjetničke škole u smislu ovoga Zakona su glazbene, plesne, likovne i druge škole koje izvode umjetničke programe u skladu s ovim Zakonom.

Članak 3.

(1) Umjetničko obrazovanje dostupno je svakome pod jednakim uvjetima bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob, prema njegovim sposobnostima, a u skladu s ovim Zakonom.
(2) Djeca državljana država članica Europske unije imaju pravo na pristup umjetničkom obrazovanju pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani, te se upisuju u ustanove za umjetničko obrazovanje u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.
(3) Djeca državljana Republike Hrvatske koja su se obrazovala u nekoj državi članici Europske unije, a nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, imaju pravo na pristup umjetničkom obrazovanju pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani koji se obrazuju u ustanovama za umjetničko obrazovanje u Republici Hrvatskoj.

Članak 4.

(1) Ciljevi umjetničkog obrazovanja su:
- učenicima s izraženim sklonostima i sposobnostima, talentiranima i darovitima omogućiti stjecanje znanja, razvoj vještina i sposobnosti u različitim umjetničkim područjima, omogućiti razvoj njihovog kreativnog potencijala,
- osigurati sustavan način poučavanja učenika umjetničkim znanjima i vještinama, te razvoj njihovih sposobnosti i stavova prema razvojnim ciklusima učenika i odgojno-obrazovnim razinama, te zahtjevima i razinama složenosti kvalifikacije u umjetničkim područjima,
- omogućiti razvoj kulturnog izražaja s obzirom na tradiciju i kulturnu autohtonost, nacionalno i civilizacijsko kulturno i umjetničko okruženje,
- osigurati sustavan način poučavanja učenika umjetničkim znanjima i vještinama, poticati i unapređivati njihov intelektualni, stvaralački, estetski i socijalni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima,
- razvijati sposobnost doživljavanja i razumijevanja likovnih, glazbenih, dramskih i drugih djela nacionalne, europske i svjetske kulture,
- razvijati sposobnost povezivanja umjetničkih djela s društvenom sredinom i povijesnim okolnostima.
(2) Načela umjetničkog obrazovanja su:
- učenikova sklonost, talentiranost i darovitost,
- dostupnost svakome pod jednakim uvjetima prema njegovim sposobnostima,
- programski, odnosno kurikulumski kontinuitet s obzirom na ishode učenja i darovitost učenika,
- vertikalna i horizontalna prohodnost od rane pripremne razine do srednjoškolskog odnosno visokoškolskog obrazovanja,
- usklađivanje s potrebama nacionalnog i civilizacijskog kulturnog i umjetničkog okruženja tradicije i autohtonosti, osobnim potrebama i sklonostima te potrebama kulturnih politika i tržišta rada.
(3) Svrha ovoga Zakona je propisati posebnosti umjetničkog obrazovanja kao dijela jedinstvenog sustava obrazovanja.

Članak 5.

(1) Za umjetničko obrazovanje osniva se sektorsko vijeće za umjetnost, a sektorsko vijeće može se sastojati od podsektorskih vijeća.
(2) Sektorsko vijeće osniva ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar) koji imenuje i razrješava njegove članove.
(3) Sektorsko vijeće sastoji se najviše od 20 članova koji se imenuju na rok od pet godina i mogu biti ponovo imenovani.
(4) Za članove se imenuju stručnjaci na prijedlog ministarstva nadležnog za kulturu, poslodavaca, komora, sindikata, strukovnih udruga, nacionalnih saveza osoba s invaliditetom, visokih učilišta, ustanova za umjetničko obrazovanje i drugih dionika.
(5) U sektorsko vijeće ministar izravno imenuje predstavnika Agencije za odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) i predstavnike odgovarajućih ustanova za umjetničko obrazovanje.
(6) Sektorsko vijeće je partnerski sastavljeno, savjetodavno i stručno tijelo koje istražuje te iskazuje potrebe tržišta rada, visokog obrazovanja i svih drugih sastavnica hrvatskog društva, a kroz:
- definiranje potrebnih umjetničkih kvalifikacija,
- analiziranje postojećih i potrebnih kompetencija unutar sektora te u podsektorima,
- davanje podloga za izradu standarda zanimanja,
- davanje mišljenja Agenciji o potrebnom sadržaju umjetničkih kvalifikacija,
- promicanje sektora te mogućnosti zapošljavanja unutar sektora,
- davanje prijedloga mreže umjetničkih kurikuluma i ustanova za umjetničko obrazovanje osnivačima ustanova za umjetničko obrazovanje,
- utvrđivanje profila unutar obrazovnog sektora.
(7) Sredstva za rad sektorskog vijeća, naknade članovima sektorskog vijeća te sredstva za sve druge troškove vezane uz rad sektorskog vijeća osiguravaju se iz proračuna Agencije.

II. TRAJANjE OBRAZOVANjA, UMJETNIČKI KURIKULUM

Članak 6.

(1) Umjetničko obrazovanje na svim razinama umjetničkog obrazovanja ostvaruje se na temelju Nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje i posebnih kurikuluma umjetničkog obrazovanja.
(2) Osnovno glazbeno obrazovanje izvodi se prema osnovnoškolskom umjetničkom kurikulumu u šestogodišnjem trajanju.
(3) Osnovno plesno obrazovanje izvodi se prema osnovnoškolskom umjetničkom kurikulumu u četverogodišnjem trajanju.
(4) Osnovnim umjetničkim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za nastavak obrazovanja.
(5) Pripremno glazbeno obrazovanje za srednje obrazovanje izvode škole prema umjetničkom kurikulumu u dvogodišnjem trajanju.
(6) Pripremno plesno obrazovanje za srednje obrazovanje izvode škole prema umjetničkom kurikulumu u jednogodišnjem trajanju.
(7) Pripremnim glazbenim, odnosno plesnim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za nastavak glazbenog, odnosno plesnog obrazovanja bez prethodno završenog osnovnog glazbenog, odnosno plesnog obrazovanja.
(8) Srednje umjetničko obrazovanje izvodi se prema umjetničkom kurikulumu u četverogodišnjem trajanju.
(9) Srednjim umjetničkim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja.

Članak 7.

(1) Obrazovni standard određene razine umjetničkog obrazovanja, odnosno stupanj složenosti kvalifikacije u području umjetničkog obrazovanja (kurikulum određenog područja umjetničkog obrazovanja) sadrži jezgrovni i diferencirani dio te školski kurikulum, načine, metode i oblike rada u umjetničkom obrazovanju, kriterije za upis učenika u programe umjetničkog obrazovanja te način praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja učenika.
(2) Jezgrovni dio kurikuluma odnosi se na sve učenike i obvezan je za sve učenike.
(3) Diferencirani dio kurikuluma umjetničkog obrazovanja u osnovnoj, odnosno srednjoj školi obuhvaća nastavne predmete i/ili module kojima se zadovoljavaju interesi učenika u skladu s mogućnostima škole.
(4) Kurikulum iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.

Članak 8.

(1) Pravo upisa u prvi razred osnovnoga glazbenog obrazovanja imaju djeca koja su u pravilu navršila sedam godina života i zadovoljila kriterije propisane kurikulumom umjetničkog obrazovanja.
(2) Pravo upisa u prvi razred osnovnog plesnog obrazovanja imaju djeca koja su u pravilu navršila devet godina života i zadovoljila kriterije propisane kurikulumom umjetničkog obrazovanja.
(3) U prvi pripremni razred srednje glazbene škole upisuju se učenici do navršenih 15 godina života, a u skladu s kriterijima propisanima kurikulumom umjetničkog obrazovanja.
(4) U prvi pripremni razred srednje plesne škole upisuju se učenici do navršenih 17 godina života, a u skladu s kriterijima propisanima kurikulumom umjetničkog obrazovanja.
(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u prvi pripremni razred srednje glazbene škole za zanimanja glazbenik fagotist, glazbenik tubist i glazbenik kontrabasist mogu se upisati učenici do navršenih 18 godina života, a za zanimanje glazbenica pjevačica učenice do navršenih 20 godina života i glazbenik pjevač do navršene 22 godine života.
(6) Pravo upisa u prvi razred srednje umjetničke škole imaju učenici nakon završenog osnovnog glazbenog ili plesnog obrazovanja ili pripremnog glazbenog ili plesnog obrazovanja za srednju školu te koji su zadovoljili kriterije propisane kurikulumom umjetničkog obrazovanja i položili prijamni ispit.
(7)