ZAKON

O TRANSPARENTNOSTI TOKOVA JAVNIH SREDSTAVA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 72 od 17 juna 2013)

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se transparentnost financijskih odnosa između tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj i javnih poduzetnika, odnosno tijela javnih vlasti i poduzetnika s posebnim ovlastima, dostava i čuvanje podataka o financijskim odnosima te obveze izvještavanja Europske komisije.

Pravna stečevina Europske unije

Članak 2.

Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske preuzima Direktiva Komisije 2006/111/EZ od 16. studenoga 2006. o transparentnosti financijskih odnosa između država članica i javnih poduzetnika, kao i o financijskoj transparentnosti unutar određenih poduzetnika (SLL318, 17. 11. 2006.).

Značenje pojmova

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
- Tijela javne vlasti su državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti, pravne osobe čiji su programi ili djelovanje zakonom utvrđeni kao javni interes te se u cijelosti ili djelomično financiraju iz državnog proračuna Republike Hrvatske ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i trgovačka društva u većinskom ili isključivom vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave.
- Poduzetnik je fizička ili pravna osoba koja, bez obzira na pravni status, obavlja gospodarsku djelatnost.
- Javni poduzetnik je poduzetnik nad kojim tijelo javne vlasti izvršava, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju vlasništva, financijskog sudjelovanja u njima ili na temelju propisa kojima su ti poduzetnici uređeni. Smatra se da postoji prevladavajući utjecaj od strane tijela javne vlasti kada ta tijela, izravno ili neizravno, u odnosu na poduzetnika:
1. imaju većinski dio upisanog kapitala poduzetnika,
2. kontroliraju većinu glasačkih prava povezanih s dionicama, odnosno poslovnim udjelima u poduzetniku
ili
3. mogu imenovati više od polovine članova upravnog, rukovodećeg ili nadzornog tijela poduzetnika.
- Poduzetnik s posebnim ovlastima je poduzetnik kojemu je država dodijelila posebno ili isključivo pravo ili povjerila pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa uz naknadu.
- Različite djelatnosti predstavljaju, s jedne strane, djelatnosti poduzetnika s posebnim ovlastima koje obavlja na temelju posebnih ili isključivih prava, odnosno u obliku pružanja usluga od općeg gospodarskog interesa te, s druge strane, sve druge djelatnosti koje poduzetnik obavlja.
- Isključivo pravo je pravo obavljanja djelatnosti na određenom zemljopisnom području koje tijelo javne vlasti dodjeljuje samo jednom poduzetniku na temelju propisa ili upravnog akta.
- Posebno pravo je pravo obavljanja djelatnosti na određenom zemljopisnom području koje tijelo javne vlasti dodjeljuje na temelju propisa ili upravnog akta, ne vodeći se kriterijem objektivnosti, proporcionalnosti i nediskriminacije, dvojici ili više poduzetnika, ili nekolicini konkurentnih poduzetnika, odnosno pravo na određenom zemljopisnom području koje tijelo javne vlasti dodjeljuje na temelju propisa ili upravnog akta, ne vodeći se kriterijem objektivnosti, proporcionalnosti i nediskriminacije, iz kojeg proizlazi prednost za bilo kojeg poduzetnika ili poduzetnike, a koja značajno utječe na sposobnost bilo kojeg drugog poduzetnika da obavlja iste djelatnosti u istom zemljopisnom području pod izjednačenim uvjetima.
- Javni poduzetnici koji djeluju u proizvodnom sektoru su poduzetnici čije je glavno područje djelatnosti, tj. barem 50% godišnjeg poslovnog prihoda proizvodna djelatnost kako je svrstana prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. u:
1. područje C Prerađivačka industrija,
2. područje E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, odjeljak 38 Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada; oporaba materijala,
3. područje J Informacije i komunikacije, odjeljak 58 Izdavačke djelatnosti.
- Javna kreditna institucija je kreditna institucija nad kojom tijelo javne vlasti izvršava, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju vlasništva, financijskog sudjelovanja u njima ili na temelju propisa kojima je ta kreditna institucija uređena. Smatra se da postoji prevladavajući utjecaj od strane tijela javne vlasti, kada te vlasti, izravno ili neizravno, u odnosu na kreditnu instituciju:
1. imaju većinski dio upisanog kapitala kreditne institucije,
2. kontroliraju većinu glasačkih prava povezanih s dionicama, odnosno poslovnim udjelima u kreditnoj instituciji
ili
3. mogu imenovati više od polovine članova upravnog, rukovodećeg ili nadzornog tijela kreditne institucije.

Izuzeća od primjene ovoga Zakona

Članak 4.

Ovaj Zakon se ne primjenjuje na financijske odnose između tijela javne vlasti i:
- Hrvatske narodne banke,
- javnih kreditnih institucija, kada se radi o pologu javnih sredstava tijela javnih vlasti po uobičajenim tržišnim uvjetima,
- javnih poduzetnika čiji je godišnji poslovni prihod manji od 40 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti tijekom razdoblja od dvije poslovne godine koje prethode godini u kojoj su javna sredstva stavljena na raspolaganje ili korištena,
- poduzetnika s posebnim ovlastima čiji je godišnji poslovni prihod manji od 40 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti tijekom razdoblja od dvije poslovne godine koje prethode godini u kojoj su ostvarivali posebno ili isključivo pravo ili u kojoj su pružali usluge od općeg gospodarskog interesa,
- poduzetnika s posebnim ovlastima čija je naknada za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa utvrđena za određeno razdoblje na temelju provedenog otvorenog, transparentnog i nediskriminirajućeg postupka,
- javnih kreditnih institucija čiji je iznos ukupne aktive manji od 800 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti na kraju dvije poslovne godine koje prethode godini u kojoj su javna sredstva stavljena na raspolaganje ili korištena, odnosno godini u kojoj su ostvarivale posebno ili isključivo pravo.

Transparentnost financijskih odnosa

Članak 5.

(1) Javni poduzetnici kojima su tijela javne vlasti stavila na raspolaganje, izravno ili preko posrednika, javna sredstva dužni su voditi zasebne račune u okviru svojih poslovnih knjiga iz kojih će biti jasno vidljiv:
- iznos javnih sredstava stavljenih na raspolaganje,
- stvarna upotreba tih javnih sredstava.
(2) Poduzetnik s posebnim ovlastima koji obavlja više različitih djelatnosti, a javna sredstva su mu stavljena na raspolaganje samo za neku ili neke od njih, obvezan je voditi zasebne račune po različitim djelatnostima u okviru svojih poslovnih knjiga tako da iz tih računa budu jasno vidljivi:
- troškovi i prihodi povezani s različitim djelatnostima,
- pojedinosti o načinu na koji su troškovi i prihodi dodijeljeni ili raspoređeni na različite djelatnosti,
- zasebna organizacijska struktura za različite djelatnosti.
(3) Iz zasebnih računa iz stavka 1. ovoga