ZAKON

O ŠUMAMA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 140 od 28 prosinca 2005, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti.

Članak 2.

(1) Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu.
(2) Šume i šumska zemljišta zaštićuju se i koriste na način određen ovim Zakonom i posebnim propisima.

Članak 3.

(1) Šume i šumska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo te s općekorisnim funkcijama šuma uvjetuju poseban način upravljanja i gospodarenja.
(2) Općekorisne funkcije šuma jesu:
- zaštita tla od erozije vodom i vjetrom,
- uravnoteženje vodnih odnosa u krajobrazu te sprečavanje bujica i visokih vodnih valova,
- pročišćavanje voda procjeđivanjem kroz šumsko tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitkom vodom,
- povoljni utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost,
- pročišćavanje onečišćenoga zraka,
- utjecaj na ljepotu krajobraza,
- stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje,
- osiguranje prostora za odmor i rekreaciju,
- uvjetovanje razvoja ekološkoga, lovnog i seoskoga turizma,
- očuvanje genofonda šumskoga drveća i ostalih vrsta šumske biocenoze,
- očuvanje biološke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza,
- podržavanje opće i posebne zaštite prirode (nacionalni parkovi i dr.) šumovitog krajobraza,
- ublažavanje učinka "staklenika atmosfere" vezivanjem ugljika te obogaćivanje okoliša kisikom,
- opća zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša postojanjem šumskih ekosustava kao biološkoga kapitala velike vrijednosti te
- značenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica.

Članak 4.

(1) U smislu ovoga Zakona, šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari.
(2) Šumom se smatraju i: šumski rasadnici i sjemenske plantaže koje su sastavni dio šume, šumska infrastruktura, protupožarni prosjeci te ostala manja otvorena područja unutar šume, šume u zaštićenim područjima prema posebnom propisu, šume od posebnoga ekološkoga, znanstvenoga, povijesnog ili duhovnog interesa, vjetrobrani i zaštitne zone - zaštitni pojasevi drveća površine veće od 10 ari i širine veće od 20 m.
(3) Šumom se ne smatraju odvojene skupine šumskoga drveća na površini do 10 ari, šumski rasadnici i sjemenske plantaže koje nisu sastavni dio šume, vjetrobrani i zaštitne zone - zaštitni pojasevi drveća površine manje od 10 ari i širine manje od 20 m, drvoredi i parkovi u naseljenim mjestima.
(4) Šumskim zemljištem, u smislu ovoga Zakona, smatra se zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je radi svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma.
(5) U slučaju sumnje ili spora smatra li se neko zemljište obraslo šumskim drvećem šumom, odnosno smatra li se neko zemljište šumskim zemljištem odlučuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Članak 5.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
1. biološka raznolikost sveukupnost je svih živih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekoloških sustava i ekoloških kompleksa, uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta te između ekoloških sustava,
2. certifikacija šuma postupak je u kojem treća neovisna strana ispituje postiže li gospodarenje i uporaba šuma unaprijed utvrđenu ekološku, gospodarsku i društvenu razinu. Šumarski certifikat pisan je dokument kojim treća neovisna strana potvrđuje da imatelj potvrde svojim šumama gospodari u skladu s načelima održivosti,
3. čista sječa jest sječa svih ili gotovo svih stabala u nepomlađenoj sastojini koja nije sukladno dokumentima prostornog uređenja predviđena za promjenu namjene šumskoga zemljišta i na površini kojoj je kraći razmak između dva kraja preostale sastojine veći od prosječne visine stabala u sastojini,
4. divljač su posebnim zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi,
5. Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije jest samostalna i neovisna strukovna organizacija koja čuva ugled, čast i prava ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije (svojih članova), skrbi da ovlašteni inženjeri obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom te promiče, zastupa i usklađuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu,
6. izvoditelj šumarskih radova jest fizička ili pravna osoba koja je registrirana za izvođenje šumarskih radova te je u postupku licenciranja potvrđena kao kvalificirana i poslovno sposobna za njihovo izvođenje,
7. krajobrazna raznolikost jest prostorna strukturiranost prirodnih i od čovjeka stvorenih krajobraznih sastavnica (bioloških, ekoloških, geoloških, geomorfoloških i kulturnih vrijednosti),
8. krčenje šuma jest čista sječa šuma radi prenamjene šuma i šumskih zemljišta drugoj kulturi, odnosno za namjene sukladno dokumentima prostornog uređenja,
9. krš je jedinstven oblik reljefa s posebnim hidrogeološkim i geomorfološkim značajkama, u kojem je podzemno vodno otjecanje znatno bogatije od nadzemnog, u kojem se površinske razvodnice znatno razlikuju od podzemnih i u kojem se javljaju posebni površinski (škrape, ponikve, uvale polje u kršu i dr.) i podzemni oblici (špilje i jame) u tektonski razlomljenim karbonatima, evaporiranim ili gipsanim stijenama,
10. licenciranje izvoditelja šumarskih radova jest postupak u kojem od države ovlaštena institucija u posebnomu postupku potvrđuje da pristupnik ispunjava propisane strukovne kriterije koji ga čine stručno kvalificiranim i poslovno sposobnim za izvođenje radova u šumarstvu, a za što mu se izdaje strukovna licencija,
11. Nacionalna inventura šumskih resursa jest višenamjensko i cjelovito prikupljanje podataka o šumama i šumskim zemljištima,
12. neovlašteno zauzimanje šuma i šumskih zemljišta jest svako samovoljno zaposjedanje i korištenje šuma i šumskih zemljišta radi stjecanja imovinske ili druge koristi,
13. njega šuma je skup mjera, poslova i aktivnosti u gospodarskim sastojinama i kulturama koji obuhvaćaju sve radove u svezi s tlom i sastojinom od njezina osnivanja do njezine sječive zrelosti,
14. Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom, Program za gospodarenje gospodarskim jedinicama na kršu i Program za gospodarenje šumama šumoposjednika jesu temeljni planovi prema kojima se gospodari šumama i šumskim zemljištem određene gospodarske jedinice,
15. održivo gospodarenje jest temeljno načelo planiranja i gospodarenja šumama kojim se nastoji ostvariti trajna ravnoteža između sveukupne proizvodnje biomase i općih koristi od šuma te sveukupnoga korištenja, na način da se korištenjem dijela biomase održava trajna proizvodnja svih koristi od šume, s obzirom na to da je šuma obnovljivi prirodni resurs,
16.