ZAKON

O SUDSKIM PRISTOJBAMA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 26 od 20 veljače 2003)

(pročišćeni tekst)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

U postupku pred sudovima plaćaju se sudske pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbe) po odredbama ovoga Zakona i u visini utvrđenoj Tarifom sudskih pristojbi koja je njegov sastavni dio.

Članak 2.

Pristojbe se plaćaju:
1. u parničnom postupku,
2. u izvanparničnom postupku,
3. u ovršnom postupku,
4. u ostavinskom postupku,
5. u zemljišnoknjižnom postupku,
6. u kaznenom postupku po privatnoj tužbi,
7. u postupku u upravnim sporovima,
8. u postupku upisa u sudski registar,
9. u postupku stečaja i likvidacije i
10. u drugim slučajevima propisanim Zakonom.

Članak 3.

Pristojbe propisane ovim Zakonom dužna je platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom.
Pristojbu za podneske ili zapisnike koji ih zamjenjuju, dužna je platiti osoba koja ih podnosi ili osoba na čiji se zahtjev sastavlja zapisnik.
Za odluke prvostupanjskog suda pristojbu je dužan platiti tužitelj ili predlagatelj, a za sudsku nagodbu obje stranke, osim ako se drukčije ne dogovore.
Kada su prema ovom Zakonu dvije ili više osoba obvezne zajedno platiti pristojbu, njihova obveza je solidarna.

Članak 4.

Obveza plaćanja pristojbe, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, nastaje:
1. za podneske (tužbe, pravne lijekove, prijedloge za izvršenje i dr.) – u trenutku kada se predaju, a za podneske dane na zapisnik - kada je zapisnik dovršen,
2. za sudske prijepise – kada se zatraže,
3. za sudske odluke – kada se stranci ili njenom zastupniku dostavi prijepis odluke,
4. za rješenja o nasljeđivanju – kada postanu pravomoćna,
5. u postupku prisilne nagodbe, stečaja i likvidacije – donošenjem odluke o glavnoj diobi ili donošenjem rješenja o odobrenju prisilne nagodbe,
6. za ostale radnje – kada se zatraži njihovo poduzimanje ili kada sud započne postupati.

Članak 5.

Pristojbe u upravnom sporu plaćaju se samo ako sud odbije ili odbaci tužbu.
Pristojbu iz stavka 1. ovoga članka, pristojbeni obveznik dužan je platiti u roku osam dana od dana primitka naloga za plaćanje pristojbe.

Članak 6.

Pristojbe propisane tarifom sudskih pristojbi plaćaju se u državnim biljezima emisije Republike Hrvatske, a u gotovom novcu plaćaju se kada je pristojbeni obveznik dužan platiti iznos pristojbi veći od 100,00 kuna.
Iznosi pristojbi izražavaju se u apsolutnom iznosu u kunama i u postocima.
Kod obračunavanja pristojbe propisane u postotku, pristojbena osnovica će se zaokružiti na cijele stotine na način, da se iznos do 50,00 kuna zaokruži na nižu stotinu, a iznos preko 50,00 kuna na višu stotinu.

Članak 7.

Državni biljezi lijepe se na podnesku ili sudskom spisu i poništavaju otiskom sudskog pečata ili štambiljom "poništeno".

Članak 8.

Pristojba u gotovom novcu plaća se kod ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa u korist računa proračunskih prihoda od sudskih pristojbi.
Pristojba u gotovom novcu može se platiti i u računovodstvu suda. Ono će u roku od pet dana od dana naplate taj novac uplatiti u proračunski prihod od sudskih pristojbi.
Potvrda o uplati pristojbe prilaže se uz podnesak za koji je pristojba plaćena, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za sudsku odluku, podnositelj treba naznačiti za koju odluku plaća pristojbu.
Sud će na spisu utvrditi koliko je pristojbe plaćeno.

Članak 9.

Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva za dvije godine po isteku godine u kojoj je trebalo platiti pristojbu.
Pravo na prisilnu naplatu pristojbe, kaznene pristojbe i troškova izvršenja, zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je doneseno rješenje iz članka 40. stavka 3. ovoga Zakona.
Tijek zastare prava na naplatu pristojbe prekida se svakom službenom radnjom suda ili Porezne uprave Ministarstva financija, izvršene radi naplate pristojbe.
U svakom slučaju, zastara nastupa po isteku pet godina od dana kada je prvi put počela teći.

Članak 10.

Prihodi od sudskih pristojbi su prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske.

II. OSLOBOENjE OD PLAĆANjA PRISTOJBE

Članak 11.

Oslobođenje od plaćanja pristojbi dano u parničnom, izvanparničnom i kaznenom postupku, kao i u postupku u upravnim sporovima, primjenjuje se i u postupku izvršenja odluka donesenih u tim postupcima, ako se izvršenje zahtijeva ili predlaže u roku od tri mjeseca od dana kada je odluka stekla svojstvo izvršnosti.
Oslobođenje od plaćanja pristojbe u izvanparničnom i izvršnom postupku važi i u parničnom postupku koji nastane tijekom i povodom tih postupaka.

Članak 12.

Rješenje o oslobođenju od plaćanja pristojbe djeluje od dana kada je sudu podnesen prijedlog za oslobođenje i važi za sve podneske i radnje za koje je prema članku 4. i 5. ovoga Zakona, nastala obveza toga dana ili kasnije.
Protiv rješenja o oslobođenju od plaćanja pristojbe nije dopuštena posebna žalba.
Oslobođenje od plaćanja pristojbe u upravnom sporu obuhvaća i podneske podnesene prije prijedloga za oslobođenje od plaćanja pristojbe, ako je prijedlog podnesen prije isteka roka određenog za plaćanje pristojbe.

Članak 13.

Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnijeti i potvrdu o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija.
Pobliže odredbe o izdavanju potvrde o imovnom stanju, propisat će Ministarstvo financija.

Članak 14.

Sud će osloboditi od plaćanja sudskih pristojbi stranku koja prema svom općem imovnom stanju ne može podmiriti sudsku pristojbu bez štetnih posljedica za nužno uzdržavanje sebe i svoje obitelji.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe priložiti potvrdu o imovnom stanju iz članka 13. ovoga Zakona, te dati izjavu na sudski zapisnik o svom imovnom stanju i imovnom stanju svoga supružnika.
Pri donošenju odluke o oslobođenju od plaćanja pristojbe sud će ocijeniti sve okolnosti, a osobito vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka uzdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njezine obitelji.

Članak 15.

Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,
2. osobe i tijela u obavljanju javnih ovlasti,
3. radnici i namještenici u radnim sporovima i službenici u upravnim sporovima u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz službeničkih odnosa,
4. invalidi Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
5. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
6. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
7. prognanici, izbjeglice i povratnici, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
8. korisnici socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje,
9. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštitom invalida i obitelji poginulih, nestalih i zatočenih u obavljanju humanitarne djelatnosti,
10. tužitelji u parnicama o pravu na zakonsko uzdržavanje ili o tražbinama na temelju toga prava,
11. tužitelji u parnicama o priznanju materinstva i očinstva i o troškovima koji su