ZAKON
O SLOBODNIM ZONAMA
(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 44 od 05 lipnja 1996, 92/05, 85/08)
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuje se osnivanje slobodnih zona, upravljanje slobodnim zonama te uvjeti za obavljanje gospodarskih djelatnosti u slodobnim zonama (u daljnjem tekstu: zona).
Članak 2.
Zona je dio teritorija Republike Hrvatske, koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete.
Članak 3.
Zona se može osnovati na području morske luke, zračne luke, riječnog pristaništa, uz međunarodnu prometnicu te na drugom području na kojem postoje uvjeti za rad zone.
Zona se može sastojati od više odvojenih dijelova, ako su ispunjeni uvjeti koje određuje ovaj Zakon.
Članak 4.
U zonu se može slobodno unositi roba.
Roba koja se unosi u zonu mora glede zdravstvene, veterinarske ili fitopatološke ispravnosti udovoljavati uvjetima koji su propisani u Republici Hrvatskoj.
U zoni se može obavljati: proizvodnja robe, oplemenjivanje robe, skladištenje robe trgovina na veliko, strateške aktivnosti poslovne podrške, aktivnosti osnivanja tehnoloških razvojno-inovacijskih centara te pružanje usluga, osim bankarskih i drugih novčanih poslova i usluga osiguranja i reosiguranja imovine i osoba.
U zoni nije dopušteno obavljanje trgovine na malo.
II. OSNIVANjE ZONE
Članak 5.
Zona se osniva na temelju dobivene koncesije za osnivanje zone, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Koncesiju iz stavka 1. ovoga članka daje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).
Koncesija iz stavka 1. ovoga članka može se dati jednoj ili više domaćih pravnih osoba.
Koncesija daje korisniku koncesije pravo osnivanja slobodne zone pod uvjetima utvrđenim odlukom o koncesiji.
Koncesija se ne može prenijeti na drugu osobu bez suglasnosti davatelja koncesije.
Članak 6.
Koncesija iz članka 5. ovoga Zakona daje se na temelju javnog natječaja ili javnog prikupljanja ponuda.
Vlada svojom odlukom o raspisivanju natječaja ili javnog prikupljanja ponuda iz stavka 1. ovoga članka određuje područje zone, djelatnosti koje će se obavljati u zoni te uvjete i mjerila za davanje koncesije.
Članak 7.
Iznimno od članka 6. ovoga Zakona koncesiju za osnivanje zone Vlada može dati na temelju zahtjeva domaće pravne osobe, koja dokaže gospodarsku opravdanost za osnivanje zone na određenom području.
Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu gospodarstva.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba dostavlja:
- temeljne podatke o podnositelju zahtjeva i njegovoj sposobnosti za ostvarivanje koncesije,
- područje zone,
- studiju o gospodarskoj opravdanosti osnivanja zone na određenom području, s procjenom očekivane dobiti od poslovanja zone i naznakom djelatnosti koje će se obavljati u zoni,
- dokaze u postojanju prostornih, infrastrukturnih i komunalnih uvjeta za rad zone.
Članak 8.
Stručne poslove za davanje koncesije iz članka 6. i 7. ovoga Zakona obavlja Ministarstvo gospodarstva.
Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka u Ministarstvu gospodarstva se osniva Uprava za slobodne zone.
U obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka radi davanja koncesije za osnivanje zone Uprava za slobodne zone je dužna zatražiti mišljenje nadležnog tijela općine, odnosno grada na čijem se području zona osniva te Državne uprave za zaštitu okoliša radi očuvanja i zaštite okoliša.
Članak 9.
Odluka o koncesiji sadrži: naziv osnivača zone, područje zone, uvjete korištenja koncesije, naknadu koja se plaća za koncesiju, rok na koji se daje koncesija te druga prava i obveze korisnika koncesije.
Na temelju odluke o koncesiji ugovor o koncesiji s korisnikom koncesije sklapa Ministarstvo gospodarstva.
Ugovorom iz stavka 2. ovoga članka uređuju se međusobna prava i obveze davatelja i korisnika koncesije.
Članak 10.
Naknadu za koncesiju za osnivanje zone određuje Vlada.
Naknada iz stavka 1. ovoga članka upućuje se:
- u korist proračuna Republike Hrvatske 50%,
- u korist općine, odnosno grada 50%.
Članak 11.
Vlada je odluku o dodjeli koncesije za osnivanje zone dužna donijeti u roku od 90 dana od dana proteka roka za podnošenje prijave na natječaj ili javno prikupljanje ponuda, odnosno od dana podnošenja zahtjeva za davanje koncesije.
Članak 12.
Koncesija prestaje:
- istekom vremena za koje je dana,
- odreknućem korisnika koncesije nakon isteka vremena određenog u odluci o koncesiji,
- prestankom pravne osobe korisnika koncesije.
Odluku o prestanku koncesije donosi davatelj koncesije.
Članak 13.
Koncesija može prestati oduzimanjem koncesije od strane davatelja.
Koncesija se može oduzeti:
- ako korisnik koncesije u roku predviđenom u ugovoru o koncesiji ne osigura uvjete za rad zone,
- ako korisnik koncesije ne koristi koncesiju na način predviđen ugovorom o koncesiji i odredbama ovoga Zakona,
- ako korisnik koncesije nije platio naknadu za koncesiju tri obroka u nizu.
U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka prije oduzimanja koncesije pozvat će se korisnik koncesije da u određenom roku otkloni razloge radi kojih mu se namjerava oduzeti koncesija.
Ako korisnik ne postupi sukladno stavku 3. ovoga članka, koncesija će se oduzeti bez odlaganja.
Kada koncesija prestane sukladno odredbama ovoga članka, korisnik koncesije nema pravo na odštetu.
Članak 14.
Ako Vlada utvrdi posebni gospodarski interes za osnivanje zone na određenom dijelu teritorija Republike Hrvatske, može donijeti posebnu odluku o osnivanju zone i osnovati trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje će upravljati tom zonom.
Vlada u slučaju iz stavka 1. ovoga članka dužna je pribaviti prethodno mišljenje općine ili grada na čijem području se zona nalazi.
Mišljenje iz stavka 2. ovoga članka ne obvezuje Vladu.
Članak 15.
Odluka iz članka 14. ovoga Zakona sadrži: područje i granice područja zone, djelatnosti koje se mogu obavljati u zoni, način i uvjete osnivanja zone i izgradnju objekata i uređaja u zoni.
Odlukom iz stavka 1. ovoga članka određuje se i oblik trgovačkog društva koje će upravljati zonom kao i temeljni kapital kojim se osniva društvo.
Članak 16.
Na lučkom području zona se može osnovati na temelju odluke Vlade o davanju suglasnosti za osnivanje zone u određenoj luci.
Zahtjev za davanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnosi lučka uprava.
Članak 17.
Zahtjev za davanje suglasnosti iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona podnosi se Ministarstvu gospodarstva.
Uz zahtjev za davanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva dostavlja studiju u gospodarskoj i financijskoj opravdanosti osnivanja zone s osobitim naglaskom na procjenu stranih ulaganja u zoni, djelatnosti koje će se obavljati u zoni, procjenu očekivane dobiti od poslovanja zone te dokaze o postojanju prostornih, infrastrukturnih i komunalnih uvjeta za rad zone.
Članak 18.
Stručni poslovi i postupak za pripremu odluke o davanju suglasnosti za osnivanje zone iz članka 16. ovoga Zakona provode se na način propisan u članku 8. ovoga Zakona.
Članak 19.
Ako se utvrdi da su prestali razlozi za