ZAKON

O PRONALAŽENjU, OBILjEŽAVANjU I ODRŽAVANjU GROBOVA ŽRTAVA KOMUNISTIČKIH ZLOČINA NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 31 od 16 ožujka 2011)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom određuje postupanje s pronađenim i nepronađenim grobovima žrtava komunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata (u daljnjem tekstu: žrtve komunističkih zločina).
Zakonom se uređuju pitanja od značenja za:
- pronalaženje grobova žrtava komunističkih zločina,
- uređenje, obilježavanje i trajno održavanje grobova žrtava komunističkih zločina,
- vođenje evidencije o lokalitetu i broju grobova te broju žrtava u njima.
Pod završetkom Drugog svjetskog rata u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se datum 9. svibnja 1945.

Članak 2.

U duhu humanog odnosa prema žrtvi, a u skladu s Rezolucijom o osudi komunizma i komunističkih zločina Vijeća Europe, Republika Hrvatska preuzima brigu u pronalaženju, obilježavanju i dostojnom, trajnom održavanju grobova žrtava komunističkih zločina.
Republika Hrvatska preuzima obvezu vođenja popisa pojedinačnih i masovnih grobova žrtava komunističkih zločina te utvrđenog broja žrtava u grobovima.

Članak 3.

Ovaj se Zakon odnosi na sve žrtve komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata, neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu.

Članak 4.

Pod žrtvama komunističkih zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata podrazumijevaju se sve ubijene osobe, uključujući razvojačene vojnike, starce, žene i djecu, koje su ubijene od komunističkog režima nakon završetka Drugog svjetskog rata i sloma zloglasnog nacističkog poretka.
Pod žrtvama komunističkih zločina podrazumijevaju se i građani ubijeni i umrli nakon završetka Drugog svjetskog rata u logorima, zatvorima ili ubijeni iz političkih razloga na bilo koji način u zemlji i inozemstvu.

Članak 5.

Osim ubijenih iz članka 3. i 4. ovoga Zakona, žrtvama se smatraju i ubijeni ili nestali pod represijom tajnih jugoslavenskih službi izvan granica tadašnje države, kao i nestali pod nepoznatim okolnostima u svim akcijama komunista i tijela komunističke vlasti nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Prava žrtve na obilježavanje i održavanje grobova odnosi se i na do sada pronađene i obilježene grobove civila iz Drugog svjetskog rata i poraća.

Članak 6.

Izvršenje obveze pronalaženja, uređenja i obilježavanja grobova komunističkih žrtava te vođenja očevidnika pronađenog lokaliteta grobova i broja žrtava preuzima Vlada Republike Hrvatske, a obveze trajnog održavanja grobova preuzimaju županije i Grad Zagreb.
U izvršavanju obveza iz stavka 1. ovoga članka županije i Grad Zagreb dužni su surađivati s Uredom za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkog zločina nakon Drugog svjetskog rata.

II. URED ZA PRONALAŽENjE, OBILjEŽAVANjE I ODRŽAVANjE GROBOVA ŽRTAVA KOMUNISTIČKOG ZLOČINA NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

Članak 7.

Za provođenje i izvršavanje obveza iz ovoga Zakona osniva se Ured za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata (u daljnjem tekstu: Ured).

Članak 8.

Ured je samostalna pravna osoba upisana u sudski registar.
Osnivač Ureda je Republika Hrvatska.
Sjedište Ureda je u Zagrebu.

Članak 9.

Ured sustavno radi na pronalaženju, uređivanju i obilježavanju grobova komunističkih žrtava nakon Drugog svjetskog rata te nadzire njihovo trajno održavanje.
U okviru svog djelokruga Ured:
- prikuplja i obrađuje podatke i arhivsku građu o žrtvama komunističkih zločina,
- surađuje sa stručnim organizacijama, udrugama, građanima i lokalnim upravama u pronalaženju grobova žrtava,
- u suradnji s tijelima Vlade Republike Hrvatske i sa stručnim organizacijama provodi utvrđivanje broja posmrtnih ostataka u svakom pronađenom grobu ili masovnoj grobnici,
- organizira i financira uređenje svakog pronađenog lokaliteta žrtava komunističkih zločina, kao i uređenje pristupnih putova,
- vodi očevidnik svakog pronađenog lokaliteta grobova te broja žrtava u njima, surađuje s međunarodnim institucijama i udrugama koje se bave sličnom problematikom,
- izvršava obveze preuzete međunarodnim ugovorima o grobljima žrtava komunističkih zločina i vojničkim grobljima,
- nadzire provođenje obveza trajnog održavanja grobova iz ovoga Zakona prenesenih u djelokrug županija i Grada Zagreba.
Kriterije i standarde za uređenje pronađenih grobova i prilaznih putova donosi na prijedlog ravnatelja Ureda Upravno vijeće uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Kriteriji iz stavka 3. ovoga članka podrazumijevaju dostojanstveno, prigodno i racionalno uređenje svih grobova.

Članak 10.

Na temelju ovoga Zakona Ured je ovlašten zahtijevati od arhiva, muzeja, crkvenih institucija, upravnih organizacija, političkih organizacija, udruga i drugih pravnih osoba i institucija da joj stave na uvid svu dokumentaciju kojom raspolažu, a koja je bitna za djelatnost samog Ureda.
Sve pravne osobe i institucije iz stavka 1. ovoga članka dužne su postupiti po zahtjevu Ureda.

Članak 11.

Za pribavljanje dokumentacije koja se čuva u institucijama izvan Republike Hrvatske Ured će putem nadležnog ministarstva zatražiti pomoć i suradnju inozemnih državnih tijela i institucija.

Članak 12.

Sredstva za obavljanje djelatnosti Ureda osiguravaju se u državnom proračunu.
Sredstva za obavljanje djelatnosti Ured može stjecati i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

Članak 13.

Unutarnji ustroj i poslovanje Ureda te uvjeti zapošljavanja i rada ureduju se općim aktima Ureda sukladno ovom Zakonu i drugim propisima.

Članak 14.

Tijela Ureda su: Upravno vijeće, ravnatelj i stručno vijeće.
Stručno vijeće rješava stručna pitanja iz djelokruga Ureda.
Sastav, način osnivanja i način rada stručnog vijeća uređuju se Statutom Ureda.
Ured može imati i savjetodavna tijela za rješavanje pojedinih problema iz svoga djelokruga. Savjetodavna tijela čine članovi i aktivisti udruga i stručnih organizacija, tijela državne i lokalne uprave, predstavnici crkvenih vlasti, predstavnici medija te zastupnici Hrvatskoga sabora, sa zadaćom davanja stručne i organizacijske pomoći u izvršavanju zadaća iz djelokruga Ureda.
Savjetodavna tijela predlaže ravnatelj, a osniva ih odlukom Upravno vijeće.
Za rješavanje pojedinih pitanja iz svoga djelokruga Ured uključuje stručnjake pojedinih područja, posebno pravnike, arheologe, forenzičare, a po potrebi i druge.

Članak 15.

Uredom upravlja Upravno vijeće koje ima predsjednika i osam članova.
Predsjednik i članovi Upravnog vijeća imenuju se na razdoblje od osam godina.
Predsjednika i sedam članova Upravnog vijeća imenuje i razrješuje Hrvatski sabor, i to:
- predsjednika i jednog člana na prijedlog Vlade Republike Hrvatske,
- jednog člana iz redova zastupnika Hrvatskoga sabora, i to članova Odbora za ratne veterane,
- jednog člana na prijedlog Hrvatskog instituta za povijest,
- jednog člana na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
- jednog člana na prijedlog Hrvatske biskupske konferencije,
- jednog člana na prijedlog Državnog arhiva,
- jednog člana na prijedlog Crvenog križa Republike Hrvatske.
Ured imenuje i razrješuje jednog člana Upravnog vijeća iz redova svojih zaposlenika.