ZAKON

O VJEŽBENICIMA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA I PRAVOSUDNOM ISPITU

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 84 od 18 srpnja 2008, 75/09)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju uvjeti za prijam vježbenika u sudove i državna odvjetništva (u daljnjem tekstu: pravosudna tijela), trajanje vježbeničke prakse, ulazak u vježbenički i stručni program, ciljevi i način provođenja vježbeničke prakse, kao i stručne prakse za odvjetničke i javnobilježničke vježbenike te pravnike sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem prava u tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim pravnim osobama te osobe zaposlene u znanstvenonastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima na fakultetima koji namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita.
(2) Ovim se Zakonom uređuje postupak prijavljivanja, program, način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.

Članak 2.

Cilj stručnog obrazovanja vježbenika je stjecanje uvjeta za polaganje pravosudnog ispita i stručno osposobljavanje za samostalno obavljanje poslova pred pravosudnim tijelima.

II. PRIJAM VJEŽBENIKA I NAČIN OBAVLjANjA VJEŽBENIČKE PRAKSE U PRAVOSUDNIM TIJELIMA

Članak 3.

(1) Vježbenici u pravosudnim tijelima su državni službenici zaposleni na određeno vrijeme u duljini trajanja vježbeničke prakse predviđene ovim Zakonom.
(2) Na njih se na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava i obveze državnih službenika, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Članak 4.

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa planom prijama određuje svake godine broj raspoloživih vježbeničkih mjesta u sudovima i državnim odvjetništvima na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odnosno Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske u skladu s mjerilima za određivanje broja službenika prema propisima o sudovima i državnom odvjetništvu.
(2) Osim donošenja plana prijama za kalendarsku godinu (kratkoročni plan), ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će po potrebi donijeti i srednjoročni plan (za vrijeme od dvije godine) i dugoročni plan (za vrijeme od četiri godine).
(3) Plan prijama iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi.

Članak 5.

(1) Za vježbenika može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. hrvatsko državljanstvo,
2. zdravstvenu sposobnost za rad,
3. završen sveučilišni diplomski studij prava.
(2) Za prijam osobe koja je strani državljanin ili osoba bez državljanstva, pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom, potrebno je prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
(3) Za vježbenika ne može biti primljena osoba kod koje postoji zapreka za prijam u državnu službu prema propisima o državnim službenicima.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, državljani država članica Europske unije mogu biti primljeni za vježbenike u pravosudnim tijelima ako ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke 2. i 3. te stavka 3. ovoga članka.

Članak 6.

(1) Slobodna mjesta vježbenika utvrđena planom prijama popunjavaju se javnim natječajem koje objavljuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u "Narodnim novinama" i na njeb-stranici Ministarstva pravosuđa.
(2) Provjeru znanja i ocjenjivanje kandidata provodi Povjerenstvo za izbor vježbenika u sastavu od tri člana.
(3) Članove Povjerenstva za izbor vježbenika na vrijeme od dvije godine imenuje ministar pravosuđa, i to jednog iz reda rukovodećih službenika ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, jednog iz reda sudaca na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te jednog iz reda državnih odvjetnika i zamjenika na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(4) Svaki od članova povjerenstva ima tri zamjenika koji se imenuju na isti način kao i član.
(5) Članovima Povjerenstva za izbor vježbenika pripada naknada za rad u visini koju posebnom odlukom odredi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 7.

(1) Na slobodno vježbeničko mjesto primit će se oni kandidati koji u postupku odabira ostvare ukupno najveći broj bodova.
(2) Ukupan broj bodova određuje se na osnovi rezultata ocjena završenog sveučilišnog diplomskog studija prava i na temelju ostalih postignuća na diplomskom i poslijediplomskom studiju prava, kao i na osnovi pisane provjere znanja te provedenog strukturiranog razgovora.
(3) Broj bodova ostvaren na temelju završenog sveučilišnog diplomskog studija prava te ostalih dostignuća na diplomskom i poslijediplomskom studiju prava može iznositi najviše 50% bodova. Broj bodova ostvaren na temelju pisane provjere znanja iznosi najviše 40%, dok se na temelju rezultata provedenog strukturiranog razgovora može ostvariti najviše 10% bodova.
(4) Ako ima više kandidata s istim ukupnim brojem bodova nego što ima slobodnih vježbeničkih mjesta, odabiru se oni kandidati koji su ostvarili veći broj bodova na temelju pisane provjere znanja. U slučaju jednakog broja bodova prednost će imati kandidat podzastupljenog spola u pravosudnom tijelu za koje se vrši izbor.
(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa odredit će pravilnikom način utvrđivanja broja bodova iz stavka 2. ovog članka, sadržaj pisane provjere znanja i strukturiranog razgovora.

Članak 8.

(1) Nakon provedenog postupka Povjerenstvo za izbor vježbenika utvrđuje listu kandidata koje predlaže za izbor ministru nadležnom za poslove pravosuđa.
(2) Izabrani kandidat prima se u državnu službu na određeno vrijeme rješenjem ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(3) Kandidat koji nije izabran za vježbenika, protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ima pravo pokrenuti upravni spor.
(4) Kandidat postaje vježbenik danom početka rada. Dan početka rada utvrđuje rješenjem o rasporedu na radno mjesto čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik izabran. Dan početka rada može se iz opravdanih razloga odgoditi za najviše 60 dana, o čemu se donosi posebno rješenje.
(5) Ako osoba primljena u državnu službu ne započne raditi određenog dana, ministar nadležan za poslove pravosuđa proglasit će ništavim rješenje o prijamu u državnu službu i rješenje o rasporedu na radno mjesto te osobe. U tom slučaju izabrat će se kandidat sljedeći po broju bodova.

Članak 9.

Vježbenička praksa traje dvije godine, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Vježbenici obavljaju vježbeničku praksu u općinskim, županijskim, trgovačkim i prekršajnim sudovima te u općinskim i županijskim državnim odvjetništvima.

Članak 10.

(1) Vježbenička praksa sastoji se od praktičnog dijela vježbeničke prakse koja se provodi u sudovima i državnim odvjetništvima i od sudjelovanja u stručnim radionicama Pravosudne akademije.
(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa odredit će pravilnikom program stručnog obrazovanja, kao i način snošenja troškova.

Članak 11.

(1) Tijekom vježbeničke prakse sudački vježbenik dužan je provesti najmanje četiri mjeseca u građanskom provostupanjskom odjelu, dva mjeseca u kaznenom prvostupanjskom odjelu, po jedan mjesec u drugostupanjskom građanskom i drugostupanjskom kaznenom odjelu, po dva mjeseca u trgovačkom sudu i državnom odvjetništvu. Vrijeme do ispunjavanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita vježbenik će provesti prema rasporedu čelnika pravosudnog tijela u koje je raspoređen.
(2) Tijekom vježbeničke prakse državnoodvjetnički vježbenik dužan je provesti najmanje osam mjeseci prakse na sudu, od čega po tri mjeseca na građanskom prvostupanjskom odjelu i na kaznenom prvostupanjskom odjelu te po jedan mjesec u drugostupanjskom građanskom i kaznenom odjelu. Vrijeme do ispunjavanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita vježbenik će provesti prema rasporedu čelnika pravosudnog tijela u koje je raspoređen.

Članak 12.

(1) Stručne radionice iz pojedinih pravnih područja u ukupnom trajanju od dva mjeseca organizira Pravosudna akademija radi stjecanja vještina za rješavanje praktičnih poslova iz djelokruga rada sudova i državnog odvjetništva. Sudjelovanje u stručnim radionicama je obvezatno.
(2) Mjesto i vrijeme stručnog obrazovanja, način sudjelovanja vježbenika u stručnim radionicama te način njihova ocjenjivanja, kao i nadzor nad njihovim provođenjem, propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom.
(3) Nakon ispunjenja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita vježbenik ostvaruje pravo na dva mjeseca za pripremu pravosudnog ispita, a o vremenu korištenja ovoga prava dužan je pismeno izvijestiti čelnika pravosudnog tijela kod kojeg je raspoređen na vježbeničku praksu.
(4) Preostalo vrijeme vježbeničke prakse do njezinog isteka, vježbenici su