ZAKON

O PRETVARANjU DEVIZNIH DEPOZITA GRAANA U JAVNI DUG REPUBLIKE HRVATSKE

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 106 od 25 prosinca 1993)

I. OSNOVNE ODBEDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom se uređuju uvjeti i način pretvaranja deviznih depozita građane kod banaka koje posluju na teritoriju Republike Hrvatske na dan 27. travnja 1991. godine u javni dug Republike Hrvatske te uvjeti i način korištenja tih deviznih depozita
Pod deviznim depozitima građana, u smislu ovoga, zakona razumijevaju se:
- devizni depoziti banaka sa sjedištem na teritoriju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: banke u Hrvatskoj) deponirani kod bivše Narodne banke Jugoslavije po osnovi devizne štednje građana i
- depoziti na deviznoj štednji i deviznim računima građana kod banaka u Hrvatskoj koje su građani na te banke prenijeli u skladu s odredbama članka 15. i 16. Uredbe o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvetske ("Narodne novine". br. 58/93. - u daljnjem tekstu: Uredba).

Članak 2.

Stanje deviznih depozita banaka u Hrvatskoj deponiranih kod bivše Narodne banke Jugoslavije po osnovi devizne štednje građana, te stanje deviznih depozita prenesenih na banke u Hrvatskoj po odredbama članka 15. i 16. Uredbe uvećano za pripadajuće kamate za 1991. godinu prema valutnoj strukturi u kojoj je izvršeno deponiranje, pretvara se u javni dug Republike Hrvatske u smislu ovoga Zakona, koji se iskazuje u DEM prema međuvalatarnim odnosima na dan 31. prosinca 199. godine.

II. DEVIZNI DEPOZITI KOD BIVŠE NARODNE BANKE JUGOSLAVIJE

Članak 3.

Potraživanja banaka u Republici Hrvatskoj prema bivšoj Narodnoj banci Jugoslavije s osnova deponirane devizne štednje građana prenose se na Republiku Hrvatsku.
Ugovor o prenosu potraživanja prema odredbi stavka i zaključuje Ministarstvo financija i obavještava Narodnu banku Hrvatske.

Članak 4.

Javni dug iz članka 2. ovoga Zakona postaje potraživanje banaka u Hrvatskoj od Republike Hrvatske, koji se iskazuje u DEM.
Potraživanja iz stavka 1. ovoga članka Republika Hrvatska iskazuje kao svoju obvezu prema bankama u Republici Hrvatskoj.

Članak 5.

Republika Hrvatska osigurava u državnom proračunu dinarska sredstva za isplatu obveza iz članka 4. ovoga
Zakona i to u 20 polugodišnjih obroka, od kojih prvi dospijeva 30. lipnja 1995. godine i kamate u visini od 5% godišnje.
Kamate se obračunavaju dva puta godišnje i to 30. lipnja i 31. prosinca svake godine, počev od 1. siječnja 1992. godine.
Kamate obračunate do 30. lipnja isplaćuju se od 1. srpnja, a kamate obračunate do 31. prosinca isplaćuju se prvog radnog dana iduće godine.
Za kamatu koja dospijeva za isplatu 1. srpnja 1893. godine Republika Hrvatska izdat će bankama obveznice ili potvrde o knjižnim potraživanjima koje glase na DEM i nose kamatu od 5% godišnje, a amortiziraju se u polugodišnjih obroka od kojih prvi dospijeva 1. srpnja 1994. godine.
Obveznice iz stavka 4. ovoga članka Republika Hrvatska može u cijelosti ili djelomično, prijevremeno, iskupiti od pojedinih banaka prema kriterijima koje propiše Ministarstvo financija.

Članak 6.

Sredstva osigurana po odredbi članka 5. ovoga Zakona Republika Hrvatska isplaćuje bankama na temelju obračuna kojeg dostavlja svaka banka uz naznaku primijenjenog tečaja isplate.
Rok za nadzor obračuna i plaćanje kamate iznosi najviše 8 dana od dana primanja obračuna.

Članak 7.

Devizna štednja po viđenju i oročena devizna štednja građana te stanje na deviznim računima građana na dan 27. travnja 1991. godine uvećani za pripadajuće kamate za 1991. godinu, a preneseni ugovorima sukladno članku 3. stavku 2. ovoga Zakona, pretvaraju se u oročeni depozit koji će se isplaćivati u 20 polugodišnjih obroka od kojih prvi dospijeva 30. lipnja 1995. godine.
Ako je ukupno stanje na računu u svim valutama manje od l00 DEM bez pripisane kamate za 1991. godinu, devizna štednja i stanje na deviznim računima građana ne pretvaraju se u oročeni depozit prema stavku 1. ovoga članka, a građaninu će se na njegov zahtjev isplatiti protuvrijednost u domaćoj valuti po tečaju na dan isplate.
Kamata na depozite iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 5% obračunava se dva puta godišnje i to 30. lipnja i 31. prosinca svake godine počevši od siječnja 1992. godine.
Kamata iz stavka 3 ovoga članka isplaćuje se u domaćoj valuti ili devizi po izboru građanina. Ako se kamata isplaćuje u domaćoj valuti prva isplata dospijeva 1. srpnja 1992. godine, a ako se kamata isplaćuje u devizi prva isplata dospijeva 1. srpnja 1995. godine.
Ako je kamata na depozit iz stavka 3. ovoga članka ugovorena po stopi višoj od 5%, razliku od ugovorene kamatne stope, dužna je osigurati banka u skladu s ugovorom.
Iznimno od odredbe iz stavka 4. ovoga članka kamatu obračunatu za razdoblje od 1. siječnja do 30 lipnja 1993. godine, a dospijeva za isplatu 1. srpnja 1993. godine, banka može isplatiti i u devizama odobrenjem na devizni račun vlasnika štednog uloga.

Članak 8.

Za isplatu devizne štednje prema članku 7. ovoga Zakona jamči Republika Hrvatska.

Članak 9.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona građanin može zatražiti da mu se u zamjenu za devizni depozit iz članka 7. ovoga Zakona