ZAKON

O PRAVIMA IZ MIROVINSKOG OSIGURANjA DJELATNIH VOJNIH OSOBA, POLICIJSKIH SLUŽBENIKA I OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 128 od 30 prosinca 1999, 16/01, 22/02, 41/08)

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti:
1) djelatnih vojnih osoba,
2) policijskih službenika,
3) službenih osoba s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu,
4) ovlaštenih službenih osoba na poslovima izvršavanja kazne zatvora, mjere pritvora, odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod i osiguranja pravosudnih tijela (u daljnjem tekstu: ovlaštene službene osobe pravosuđa).
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: osiguranici) ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao osiguranici iz članka 10. stavka 1. točke 1. toga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
(3) Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se samo na osiguranika koji je stvarno proveo najmanje 10 godina u svojstvu osobe iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se i na osobu koja na dan stjecanja prava na mirovinu nema svojstvo osobe iz stavka 1. ovoga članka, ako je u tome svojstvu stvarno provela najmanje 20 godina.
(5) U vrijeme od 10 godina iz stavka 3. ovoga članka, odnosno u vrijeme od 20 godina iz stavka 4. ovoga članka, uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u statusu hrvatskog branitelja u jednostrukom trajanju.
(6) Osoba iz stavka 4. ovoga članka ne ostvaruje pravo na mirovinu prema odredbama ovoga Zakona ako joj je služba prestala zbog počinjenog kaznenog djela, stegovnog prijestupa, uz nečastan otpust ili radi samovoljnog napuštanja službe.

Članak 2.

(1) Djelatnoj vojnoj osobi zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova, staž osiguranja računa se u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obavljanju poslova djelatne vojne osobe računa kao 15, 16, odnosno 18 mjeseci staža osiguranja.
(2) Pod otežanim uvjetima rada i prirodom obavljanja posla, u smislu stavka 1. ovoga članka, razumijevaju se osobito:
- održavanje borbene spremnosti na visokoj razini u svakom trenutku i u svim uvjetima,
- održavanje visoke psihofizičke spremnosti,
- izvođenje borbene obuke u svim uvjetima (meteorološkim i vremenskim, dan-noć) i za sve oblike ratovanja,
- razvijanje sposobnosti i vještina u uporabi suvremenoga vatrenog i hladnog oružja i vještina rukovanja raznim eksplozivnim napravama,
- opadanje fizioloških funkcija organizma u mjeri koja onemogućuje daljnje uspješno obavljanje vojne službe.
(3) Uredbom Vlade Republike Hrvatske utvrđuju se dužnosti iz stavka 1. ovoga članka na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i način računanja toga staža.
(4) Državnim službenicima i namještenicima koji su raspoređeni na dužnosti djelatne vojne osobe na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, vrijeme provedeno na tim dužnostima računa se kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka.

Članak 3.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske, odnosno općim aktom tijela sigurnosno-obavještajnog sustava utvrđuju se poslovi na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem.

Članak 4.

(1) Osiguranik iz članka 1. ovoga Zakona ima pravo na starosnu mirovinu kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
(2) Osiguranik iz članka 1. ovoga Zakona ima pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
(3) Osiguraniku iz članka 1. ovoga Zakona, kojem se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, starosna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu propisana stavkom 1. ovoga članka snižava se, i to:
1) po jednu godinu za svakih 5 godina provedenih na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 15 mjeseci,
2) po jednu godinu za svake 4 godine provedene na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 16 mjeseci,
3) po jednu godinu za svake 3 godine provedene na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 18 mjeseci.

Članak 5.

Na temelju odluke Vrhovnog zapovjednika, djelatnoj vojnoj osobi koja ima osobite zasluge za unapređenje oružanih snaga, odnosno ako postoji drugi osobito važan razlog, vojna služba može prestati s pravom na starosnu mirovinu i prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava utvrđenih ovim Zakonom i Zakonom o mirovinskom osiguranju.

Članak 6.

(1) Na temelju rješenja nadležnog ministra, odnosno čelnika tijela sigurnosno-obavještajnog sustava o prestanku službe zbog potreba službe osiguranik može ostvariti pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrši mirovinski staž od najmanje 30 godina, od toga najmanje 15 godina mirovinskog staža na dužnostima, odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema odredbama ovoga Zakona i drugih propisa kojima je bila uređena djelatna vojna služba, služba policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba pravosuđa.
(2) Osobama sa statusom hrvatskog branitelja u 15 godina mirovinskog staža iz stavka 1. ovoga članka uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u dvostrukom trajanju.
(3) Svi staževi osiguranja s povećanim trajanjem ostvareni po ranijim propisima kojima je bila uređena djelatna vojna služba i služba u svojstvu ovlaštene službene osobe, kao i poseban staž ostvaren na temelju sudjelovanja u Domovinskom ratu, međusobno se zbrajaju prilikom utvrđivanja uvjeta od 15 godina iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 6a

(1) Na temelju rješenja nadležnog ministra, odnosno čelnika tijela sigurnosno-obavještajnog sustava osobi iz članka 1. stavka 1. točke 1.-3. ovoga Zakona, koja ima 20 godina staža osiguranja, a za koju se u odgovarajućem postupku utvrdi nemogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja, služba može prestati s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću.
(2) U staž osiguranja iz stavka 1. ovoga članka ne uračunava se staž s povećanim trajanjem.
(3) Obvezuju se nadležni ministri da jednom godišnje podnesu Vladi Republike Hrvatske izvješće o osiguranicima umirovljenim u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka.
(4) Nadležni ministar, odnosno čelnik tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, propisat će postupak utvrđivanja nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 7.

(1) Vrijednosni bodovi osiguranika radi određivanja mirovine utvrđuju se prema najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima, koji se računaju na temelju vrijednosnih bodova utvrđenih za pojedinu kalendarsku godinu prema člancima 75. do 77. Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvarenih:
1) u 1999. godini - za 1998. godinu,
2) u 2000. godini - za 1998. i 1999. godinu,
3) u 2001. godini - za 1998., 1999. i 2000. godinu,
4) u 2002. godini - za 1998., 1999., 2000. i 2001. godinu,
5) u 2003. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001. i 2002. godinu,
6) u 2004. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002. i 2003. godinu,
7) u 2005. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. godinu,
8) u 2006. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. i 2005. godinu,
9) u 2007. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. godinu,
10) od 1. siječnja 2008. i nadalje - u bilo kojih za osiguranika najpovljnijih uzastopnih 10 kalendarskih godina od 1. siječnja 1998.
(2) Najpovoljniji prosječni vrijednosti bodovi računaju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz stavka 1. ovoga članka podijeli s razdobljem za koje su obračunati.
(3) Osobni bodovi utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima iz stavka 2. ovoga članka i