ZAKON

O ODVJETNIŠTVU

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 9 od 10 veljače 1994, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11)

1. TEMELjNE ODREDBE

Sadržaj Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju ustrojstvo i djelovanje odvjetništva kao neovisne i samostalne službe koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.

Samostalnost i neovisnost odvjetništva

Članak 2.

Samostalnost i neovisnost odvjetništva ostvaruje se osobito: - samostalnim i neovisnim obavljanjem odvjetničkog posla kao slobodne djelatnosti, - ustrojstvom odvjetništva u Hrvatsku odvjetničku komoru (u daljnjem tekstu: Komora) kao samostalnu i neovisnu organizaciju odvjetnika na teritoriju Republike Hrvatske, - donošenjem statuta i drugih općih akata Komore, - odlučivanjem o stjecanju i prestanku prava na obavljanje odvjetništva.

Ovlasti odvjetnika

Članak 3.

Odvjetnici smiju pružati sve oblike pravne pomoći, a osobito: - davati pravne savjete, - sastavljati isprave (ugovore, oporuke, izjave i dr.), - sastavljati tužbe, žalbe, prijedloge, zahtjeve, molbe, izvanredne pravne lijekove i druge podneske, - zastupati stranke.

Obavljanje odvjetništva

Članak 4.

(1) Odvjetnik odvjetničku djelatnost može obavljati samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Odvjetnik ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću odvjetnika.

Pružanje pravne pomoći za nagradu

Članak 5.

(1) Pružanjem pravne pomoći kao zanimanjem smiju se baviti samo odvjetnici, ako zakonom nije drugačije određeno.
(2) Profesori i docenti pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj smiju za nagradu davati pravne savjete i mišljenja. Druge oblike pravne pomoći nisu ovlašteni pružati.
(3) Pravnim savjetom i pravnim mišljenjem iz stavka 2. ovoga članka ne smatra se sastavljanje isprava (ugovora, oporuka, izjava i dr.) niti sastavljanje tužbi, žalbi prijedloga, zahtjeva, molbi, izvanrednih pravnih lijekova i drugih podnesaka.
(4) Osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su o svojoj nakani pružanja pravne pomoći obavijestiti Komoru radi evidentiranja.
(5) Osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su se u pružanju pravne pomoći pridržavati odredaba zakona, općih akata Komore i Kodeksa odvjetničke etike.

Članak 5a

(1) Odvjetnik iz druge države koji je u matičnoj državi - članici Europske unije stekao pravo obavljanja odvjetničkog poziva može, u skladu s uvjetima koje propisuje ovaj Zakon, u Republici Hrvatskoj obavljati:
- odvjetničke radnje, sukladno članku 36.e i 36.f ovoga Zakona,
- odvjetnički poziv pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, sukladno članku 36.b ovoga Zakona,
- odvjetnički poziv pod nazivom "odvjetnik" sukladno članku 36.a ovoga Zakona.
(2) Matična je ona država u kojoj odvjetnik ima, prema propisima te države članice Europske unije, pravo obavljati odvjetnički poziv kao zanimanje.
(3) Odvjetnik iz druge države, koja je država članica Europske unije prema ovom zakonu je odvjetnik koji prema propisima te države ima pravo obavljati odvjetnički poziv kao zanimanje u toj ili nekoj od država članica Europske unije.

Neovlašteno pružanje pravne pomoći

Članak 6.

Komora je ovlaštena i dužna poticati postupke u slučaju neovlaštenog pružanja pravne pomoći, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Način pružanja pravne pomoći

Članak 7.

(1) Odvjetnici su dužni pružati pravnu pomoć savjesno, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, zakonima, statutu i drugim općim aktima Komore, te Kodeksu odvjetničke etike.
(2) Odvjetnici imaju pravo i dužnost u granicama zakona i dobivenih ovlasti poduzimati sve što po njihovoj ocjeni može koristiti stranci kojoj pružaju pravnu pomoć.

Zamjena u zastupanju

Članak 8.

U zastupanju stranaka odvjetnika smije zamijeniti drugi odvjetnik (supstitucija) i, uz uvjete predviđene zakonom, odvjetnički vježbenik koji radi u njegovom uredu ili uredu odvjetnika koji ga zamjenjuje.

Uskrata pravne pomoći

Članak 9.

(1) Odvjetnik je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati, a smije je uskratiti samo zbog razloga koje propisuju zakon, statut Komore i Kodeks odvjetničke etike.
(2) Odvjetnik je dužan uskratiti pružanje pravne pomoći:
- ako je on ili koji drugi odvjetnik koji je radio ili radi u istom uredu u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana zastupao protivnu stranku ili obje stranke, dao im pravni savjet ili od njih primio uputu,
- ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao odvjetnički vježbenik kod odvjetnika koji je zastupao protivnu stranku,
- ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao sudac, državni odvjetnik ili kao službena osoba u upravnom ili drugom postupku,
- u drugim slučajevima predviđenim zakonom, statutom Komore i Kodeksom odvjetničke etike.
(3) Odvjetnik kojemu je Komora odobrila pružanje specijalizirane pravne pomoći smije uskratiti pružanje svih oblika pravne pomoći koji ne spadaju u njegovu specijalnost.

Otkaz punomoći

Članak 10.

(1) Odvjetnik je dužan otkazati punomoć za zastupanje zbog istih razloga zbog kojih prema članku 9. stavku 1. ovoga Zakona smije uskratiti pružanje pravne pomoći, a dužan je otkazati punomoć za zastupanje ako ustanovi da postoje razlozi zbog kojih je prema članku 9. stavku 1. ovoga Zakona dužan uskratiti pružanje pravne pomoći.
(2) Odvjetnik je dužan nastaviti s pružanjem pravne pomoći i nakon što je otkazao zastupanje ako je potrebno da se od stranke otkloni kakva šteta, ali najviše 30 dana nakon otkaza punomoći.

Čuvanje i povrat spisa

Članak 11.

(1) Odvjetnik je dužan nakon prestanka zastupanja predati stranci, na njen zahtjev, sve njene spise i isprave.
(2) Odvjetnik je dužan čuvati spise najmanje deset godina po pravomoćnom okončanju postupka u kojemu je stranku zastupao.

Obilježavanje podnesaka i isprava

Članak 12.

Svaki podnesak i ispravu koje sastavi odvjetnik mora potpisati i na njih staviti pečat svog odvjetničkog ureda, a ako odvjetništvo obavlja u odvjetničkom društvu, uz pečat odvjetničkog društva mora staviti i svoj pečat.

Odvjetnička tajna

Članak 13.

(1) Odvjetnik je dužan, sukladno zakonu, čuvati kao odvjetničku tajnu sve što mu je stranka povjerila ili što je u zastupanju stranke na drugi način saznao.
(2) Odvjetničku tajnu dužne su čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u odvjetničkom uredu.

Pribavljanje podataka

Članak 14.

Državna tijela, pravne i fizičke osobe koje imaju javne ovlasti dužni su odvjetniku dati podatke koji su mu potrebni u obavljanju odvjetničke djelatnosti u konkretnom predmetu, ako to nije u protivnosti s dužnošću čuvanja službene ili profesionalne tajne.