ZAKON

O NEPOSREDNIM POREZIMA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 19 od 03 svibnja 1990, 28/90, 14/91, 73/91, 25/93, 109/93)

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom utvrđuje se sistem, izvori i vrste poreza koje pravne i fizičke osobe plaćaju na ostvarenu dobit, iz plaće, na prihode i na stjecanje imovine.

Član 2.

(Brisan)

Član 3.

(Brisan)

Član 4.

Porezni obveznik je svaka pravna i fizička osoba koja ostvaruje dobit, plaća i prihod odnosno stekne imovinu na koju se na osnovi zakona plača porez.
Iznimno kad je to odredeno ovim zakonom. por-ezni obveznik je fizička osoba kao predstavnik domačinstva čiji je član

Član 5.

Domaćinstvom se, u smislu ovoga zakona, smatra zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih plaća i prihoda.
Užom porodicom, u smislu ovoga zakona, smatraju se
1. bračni drugovi;
2. djeca u smislu propisa o stjecanju prava na doplatak na djecu,
3. djeca nakon završenog redovnog školovanja do prvog zapošljavanja, ako su prijavljena Zavodu za zapošljavanje i ako ih uzdržavaju roditelji,
4. djeca koju su roditelji dužni uzdržavati u smislu propisa o odnosima roditelja i djece, te
5. roditeljl bračnih drugova.

Član 6.

Strana pravna i fizička osoba (u daljem tekstu: strana osoba) koja u Republici Hrvatskoj ostvaruje dobit, plaća ili prihod, odnosno stekne imovinu plaća porez po odredbama ovog zakona, ako međunarodnim sporazumom ili ugovorom nije drugačije određeno.

Član 7.

Porezna osnovica je dobit, plaća koji građanin ostvari osobnim radom, prihod ostvaren obavljanjem djelatnosti, prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja, prihod od imovine i druge vrste prihoda, te vrijednost određene imovine koju pravna i fizička osoba stekne u Republici Hrvatskoj.

Član 8.

(Brisan)

Član 9.

Plaće odnosno prihodi privremeno oslobođeni od plaćanja poreza ne ulaze u osnovicu na koju se primjenjuju stope poreza.
Kada je porez razrezan u paušalnom iznosu, kao prihod računa se iznos na koji bi po propisanim stopama bio razrezan porez koji odgovara paušalnom iznosu.
Pored oslobođenja i olakšica propisanih ovim zakonom, općinska skupština može propisati i druga oslobađanja i olakšice od plaćanja poreza koji pripadaju općini.

Član 10.

Stope poreza na dobit, poreza iz plaće radnika, poreza na prihod od imovine i poreza na dobitke igara na sreću jesu proporcionalne.
Stope poreza na nasljedstva i darove i poreza iz ukupnog prihoda građana jesu progresivne.
Stope poreza određuju se u skladu s planiranim razvojem privrednih i društvenih djelatnosti utvrđenih aktima društveno-političkih zajednica u okviru dogovorene usklađene porezne politike dogovorom iz člana 3. ovog zakona.

Član 11.

Ako se primjenjuju progresivne stope poreza, porez višoj stopi ne može biti veći od poreza po najbližoj nižoj stopi uvećanoj za razliku porezne osnovice zbog koje bi primjenjivala viša porezna stopa.

Član 12.

Porez se razrezuje po propisima koji su na snazi na dan 1. siječnja godine za koju se utvrđuju obveze.
Iznimno u slučajevima značajnog rasta cijena mogu se tijekom godine mijenjati propisi u cilju usklađivanja poreznih obveza s tekućim rastom cijena.

Član 13.

Porez se obračunava i naplaćuje pri isplati plaće odnosno porihoda (porez po odbitku) ili se razrezuje na godišnju osnovicu ili u paušalnom iznosu, odnosno na drugi način, u skladu s ovim zakonom.
Porez na dobit plaća se tijekom godine kao akontacija, a konačni iznos poreza utvrduje se po godišnjem obračunu.

Član 14.

Porez po odbitku obračunava i naplaćuje isplatilac plaće, odnosno prihoda i to pri isplati plaće, odnosno prihoda.
Porez na godišnju osnovicu, u paušalnom iznosu ili drugi način propisan ovim zakonom, rezrezuje služba društvenih prihoda.

Član 15.

Porez na prihod od imovine od nekretnina i prava na nekretninama i porez na nasljedstva i darove razrezuje i naplaćuje služba društvenih prihoda na čijem se području nalazi imovina.
Porez na prihod od imovine od pokretnina i prava na pokretninama, porez na nasljedstva i darove na novac novčana potraživanja, razrezuje i naplaćuje služba društvenih prihoda na čijem području obveznik ima prebivalište.

Član 16.

Ako se porez ne plati u roku, naplaćuje se prisilno.
Porez se prisilno naplaćuje iz onih plaća, naknada, prihoda i imovine, čije bi oduzimanje, odnosno prodaja prouzrokovali najmanju štetu za obveznika.
Prisilnom naplatom poreza ne može se dovesti u pitanje nužno uzdržavanje obveznika, članova njegova domaćinstva te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, niti obavljanje njegove djelatnosti iz koje ostvaruje prihode.
Iznimno od odredbe iz stava 3. ovoga člana, obveznicima koji dospjele iznose poreza ne plate u roku od šest mjeseci od posljednjeg dana roka za plaćanje, a nije im odobrena odgoda plaćanja ili obročna otplata dospjelih poreza, mogu se ti iznosi prisilno naplatiti i iz imovine koja im služi za obavljanje djelatnosti ako su u tom roku bez uspjeha poduzimane mjere prisilne naplate.

Član 17.

Porezne obaveze se utvrđuju, a porez se redovno i prisilno naplaćuje na način koji u najvećoj mjeri štiti ličnost i dostojanstvo poreznog obveznika, te na način kojim se pruža mogućnost građaninu da zaštiti svoja na zakonu osnovana prava i interese.

II. VRSTE POREZA

Član 18.

Ovim zakonom utvrđuju se slijedeće vrste poreza:
1. porez na dobit,
2. porez iz plaće radnika,
3. porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti,
4. porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja,
5. porez na prihod od imovine,
6. porez na nasljedstva i darove,
7. porez na dobitke od igara na sreću,
8. porez iz ukupnog prihoda građana.

Član 19.

Svaka vrsta poreza posebno se razrezuje odnosno obračunava.

III. POREZ NA DOBIT

Član 20.

Obveznik poreza na dobit je pravna i fizička osoba koja na području Republike Hrvatske ostvari dobit obavljanjem djelatnosti.

Član 21.

Osnovica poreza na dobit je razlika između prihoda i rashoda utvrđena u skladu s propisima o računovodstvu, korigirana u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Visinu i način obračuna amortizacije i revalorizacije stalnih sredstava, koji se priznaju u rashode propisuje Vlada Republike Hrvatske.
Troškovi koji se odnose na dnevnice za službena putovanja, upotrebu privatnog automobila u službene svrhe, prehranu tijekom rada i prijevoz na posao i s posla priznaju se u rashode u iznosima utvrđenim općim kolektivnim ugovorima, a troškovi koji se odnose na regres za korištenje godišnjeg odmora, otpremninu radi odlaska u mirovinu, na odvojeni život i nagrade učenicima i studentima za vrijeme prakse priznaju se u rashode u najmanjim iznosima utvrđenim općim kolektivnim ugovorima.
Terenski dodatak priznaje se u rashode najviše do iznosa utvrđenih za dnevnice za službena putovanja, a pomoć u slučaju smrti djelatnika, bračnog supružnika, roditelja ili djece, nastupanja teške invalidnosti djelatnika, nastupenja teške invalidnosti bračnog supružnika, roditelja ili djece djelatnika u domovinskom ratu, bolovanja dužeg od 90 dana i otklanjanja posljedica elementarne nepogode ili požara priznaju se u rashode u stvarno isplaćenim iznosima.
Jubilarne nagrade priznaju se u rashode do iznosa utvrđenog za otpremnine.
Pravnim osobama, koje ne zapošljavaju niti jednog radnika, u rashode se ne priznaju troškovi dnevnica za službena putovanja ni troškovi prijevoza na rad i s rada.
Troškovi reprezentacije priznaju se u rashode u visini 50% obračunatih troškova. Dugoročna rezerviranja nematerijalnih i materijalnih troškova priznaju se u rashode pravnim osobama u visini i pod uvjetima koje propiše ministar financija.
U osnovicu poreza na dobit iz stavka 1. ovoga