ZAKON

O MORSKIM LUKAMA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 108 od 28 studenog 1995; 6/96)

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se razvrstaj morskih luka, lučko područje, lučke djelatnosti i njihovo obavljanje, izgradnja i korištenje lučke nadgradnje i podgradnje, osnivanje, ustrojstvo i djelatnost lučkih uprava, osnovne odredbe o redu u morskim lukama te pretvorba postojećih društvenih poduzeća luka.

Članak 2.

Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pojedini izrazi upotrebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja:
1. luka označava morsku luku, tj. vodeni i s vodom neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama; lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi,
2. luka otvorena za javni promet jest morska luka koju, pod jednakim uvjetima, može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta,
3. luka posebne namjene jest morska luka koja služi posebnim potrebama trgovačkog društva, druge pravne ili fizičke osobe (luka nautičkog turizma, industrijska luka, brodogradilište, ribarska luka i dr.) ili državnog tijela (vojna luka, luka tijela unutarnjih poslova i dr.),
4. lučko područje jest područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili više vodenih i kopnenih prostora (lučki bazen), koji služi za obavljanje lučkih djelatnosti, a kojim upravlja lučka uprava ili drugo tijelo određeno ovim Zakonom,
5. lučka podgradnja (infrastruktura) jesu lukobrani, operativne obale i druge lučke zemljišne površine, objekti prometne infrastrukture (npr. lučke cestovne i željezničke prometnice, vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska mreža, objekti za sigurnost plovidbe u luci i sl.),
6. lučka nadgradnja (suprastruktura) jesu nepokretni objekti izgrađeni na lučkom području kao upravne zgrade, skladišta, silosi, rezervoari i sl. te lučki kapitalni pretovarni objekti (npr. dizalice i sl.),
7. ministar je ministar u ministarstvu nadležnom za poslove pomorstva,
8. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za poslove pomorstva.

II. RAZVRŠTAJ LUKA

Članak 3.

Prema namjeni kojoj služe, luke se dijele na luke otvorene za javni promet i luke za posebne namjene.
Luke iz stavka 1. ovoga članka mogu biti otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za domaći promet, u skladu s odredbama Pomorskog zakonika.
Luka može obuhvaćati jedan ili više lučkih bazena.

Članak 4.

Luke otvorene za međunarodni promet određuju se posebnim propisima.
Luke otvorene za domaći promet određuje, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, skupština one županije na podrućju koje se nalazi luka, nakon što nadležna lučka kapetanija utvrdi da su ispunjeni uvjeti za sigurnost plovidbe u luci ako ovim Zakonom nije drugačije predviđeno.

Članak 5.

Prema veličini i značaju za Republiku Hrvatsku, luke otvorene za javni promet dijele se na:
1. luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku,
2. luke županijskog značaja,
3. luke lokalnog značaja.
Prema djelatnostima koje se obavljaju u lukama za posebne namjene iz članka 3. ovoga zakona, luke mogu biti:
1. vojne luke,
2. luke tijela unutarnjih poslova,
3. luke nautičkog turizma,
4. industrijske luke,
5. športske luke,
6. ribarske luke i dr.
Prema značaju za Republiku Hrvatsku luke za posebne namjene iz stavka 2. ovoga članka dijele se na:
1. luke od značaja za Republiku Hrvatsku,
2. luke od županijskog značaja.

Članak 6.

Vlada Republike Hrvatske donosi odluku kojom propisuje mjerila za razvrstaj luka iz članka 5. stavak 1. ovoga Zakona i odluku o razvrstaju luka za posebne namjene prema značaju za Republiku Hrvatsku, sukladno članku 5. stavak 3. ovoga zakona.
Kod utvrđivanja mjerila za razvrstaj luka, Vlada Republike Hrvatske uzet će u obzir ukupni promet svake luke u proteklom desetogodišnjem razdoblju i njegove osobine; operativni kapacitet svake luke; stanje lučke opreme i uređaja; kapacitet uređaja i usluga za opskrbu, održavanje i popravak plovila i luke; kakvoću i značaj prometnih veza sa zaleđem; prostorne i gospodarske mogućnosti daljnjeg razvoja luke i dr.
Polazeći od općih smjernica za razvoj luka utvrđenih desetogodišnjim planom razvoja lučkog sustava, Vlada Republike Hrvatske može promijeniti mjerila iz stavka 1. ovoga članka, uzimajući u obzir objektivno predvidive mogućnosti razvoja pojedine luke.

Članak 7.

Ministar donosi propis o razvrstaju luka iz članka 5. stavak 1. ovoga Zakona, sukladno odluci o mjerilima za razvrstaj luka.
Lučka uprava, županijsko, općinsko ili gradsko poglavarstvo može, ako nastupe okolnosti prema kojima neka od luka udovolji mjerilima za drugačiji razvrstaj podnijeti prijedlog za drugačiji razvrstaj luka nakon proteka roka od dvije godine od donošenja posljednjeg akta iz stavka 1. ovoga članka.

III. LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET

1. LUČKO PODRUČJE

Članak 8.

Vlada Republike Hrvatske utvrđuje lučko područje u lukama iz članka 5. stavak 1. točka 1. ovoga Zakona u skladu s prostornim planom.
Lučko područje luke iz stavka 1. ovoga članka može se nalaziti na području više općina, gradova i županija.
Županijsko poglavarstvo uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske utvrđuje lučko područje u lukama iz članka 5. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona u skladu s prostornim planom, uz prethodno pribavljeno mišljenje poglavarstva grada/općine.
Lučka uprava je dužna predložiti promjenu akta o lučkom području ako to zahtijevaju razvojni, gospodarski, administrativni ili drugi razlozi.

2. LUČKE DJELATNOSTI

Članak 9.

Vrste lučkih djelatnosti u lukama otvorenim za javni promet su:
- privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, športskih i drugih brodica i plutajućih objekata,
- ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj roba,
- skladištenje i prenošenje roba i drugih materijala,
- ukrcaj i iskrcaj putnika,
- ostale gospodarske djelatnosti koje su s ovima u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi (npr. opskrba brodova, pružanje usluga putnicima, tegljenje, servisi lučke mehanizacije, lučko agencijski poslovi i špediterski poslovi, poslovi kontrole kakvoće i količine robe i dr.).
Na lučkom području mogu se obavljati i druge djelatnosti ako je to propisano posebnim zakonom, kao i ino obavljanje koje ne umanjuje ni otežava obavljanje osnovnih lučkih djelatnosti predviđenih u stavku 1. ovoga članka.

3. KONCESIJE

Članak 10.

Lučke djelatnosti obavljaju trgovačka društva na temelju koncesije.
Pravne osobe koje na temelju posebnog zakona obavljaju djelatnost koja se odnosi na sigurnost plovidbe na moru, mogu ovu djelatnost obavljati na lučkom području bez koncesije.
Koncesiju radi obavljanja određene djelatnosti iz članka 9. ovoga Zakona može dobiti samo trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću koje ima minimalni kapital 60.000 kuna ili dioničko društvo koje ima minimalni kapital 200.000 kuna i registrirano je za obavljanje odnosne djelatnosti.
Koncesija za obavljanje lučke djelatnosti daje se na temelju javnog natječaja koji raspisuje lučka uprava i objavljuje u "Narodnim novinama".
Lučka uprava u pravilu daje trgovačkom društvu koncesiju za obavljanje jedne lučke djelatnosti, a jednom trgovačkom društvu ne može se dati koncesija za obavljanje svih lučkih djelatnosti.
Koncesija za obavljanje lučkih djelatnosti daje se na razdoblje do 10 godina.
Odluka o koncesiji za obavljanje lučkih djelatnosti sadrži osobito: određenje lučke djelatnosti za koju se daje koncesija, način, uvjete i vrijeme obavljanja djelatnosti, ovlaštenja davateIja koncesije, prava i obveze ovlaštenika koncesije, uključujući i obvezu održavanja pomorskog dobra, naknadu koja se plaća za koncesiju i druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti.
Na temelju odluke o koncesiji, davatelj koncesije i ovlaštenik koncesije sklapaju ugovor.
Vlada Republike Hrvatske propisat će:
1. osnovne tehničko-tehnološke uvjete koje trgovačko društvo za obavljanje određene djelatnosti iz članka 9. ovoga Zakona mora ispunjavati, uvjete glede stručnosti djelatnika trgovačkog društva i financijskog statusa trgovačkog društva i dr.,
2. postupak, kriterije i rokove u svezi s izdavanjem i otkazom koncesije, određivanje visine naknade, jamstvu kao i nadzoru poštivanja odredaba ugovora o koncesiji u lukama otvorenim za javni promet.

Članak 11.

Koncesija za obavljanje lučke djelatnosti daje se na osnovi ocjene plana i operativnog programa rada ovlaštenika koncesije, uključujući i program ulaganja u održavanje luke.
Koncesija može obuhvaćati korištenje i održavanje postojećih objekata infrastrukture i