ZAKON

O LIJEČNIŠTVU

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 121 od 29 srpnja 2003, 117/08)

I. TEMELjNE ODREDBE

Sadržaj Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje pojam, ustrojstvo i uvjeti za obavljanje liječničkog zvanja te djelovanje liječnika kao temeljnog, samostalnog i odgovornog nositelja zdravstvene djelatnosti koja je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i koja osigurava zdravstvenu zaštitu svakom pojedincu i cjelokupnom pučanstvu u Republici Hrvatskoj.

Liječničko zvanje i načela obavljanja liječničke djelatnosti

Članak 2.

Liječnik je zdravstveni radnik sa završenim medicinskim fakultetom i stečenim nazivom doktor medicine.
Liječnik je temeljni i mjerodavni nositelj zdravstvene djelatnosti koju obavlja poštujući osobito sljedeća načela:
1. stalno održavanje i podizanje kvalitete liječničkih usluga u interesu zdravlja i društvenog blagostanja pučanstva,
2. održavanje i promicanje povjerenja između liječnika i pacijenata te članova njihovih obitelji,
3. poštivanje prava pacijenata,
4. neovisno i profesionalno djelovanje te očuvanje i promicanje slobode i ugleda liječničkog zvanja,
5. promicanje dostojanstvenog i odgovornog profesionalnog ponašanja poštivanjem u radu propisa, pravila struke te kodeksa medicinske etike i deontologije.

Liječnička djelatnost

Članak 3.

Svrha liječničke djelatnosti jest zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva.
Liječnička djelatnost obuhvaća:
1. pregled kojim se utvrđuje postojanje ili nepostojanje tjelesnih, odnosno psihičkih bolesti, tjelesnih oštećenja ili anomalija,
2. procjenu stanja iz točke 1. stavka 2. ovoga članka pomoću medicinskih dijagnostičkih instrumenata, postupaka i sredstava,
3. liječenje i rehabilitaciju,
4. davanje pripravaka krvi i krvnih derivata,
5. sprječavanje bolesti, zdravstveni odgoj i savjetovanje,
6. brigu o reproduktivnom zdravlju te pomoć pri porođaju,
7. propisivanje lijekova, medicinskih proizvoda i pomagala,
8. uzimanje i presađivanje organa i tkiva,
9. mrtvozorništvo i obdukciju umrlih osoba,
10. izdavanje liječničkih uvjerenja, svjedodžbi, potvrda i mišljenja i
11. druge radnje sukladno općim i posebnim propisima.

Način obavljanja liječničke djelatnosti

Članak 4.

U procesu donošenja odluka i izbora dijagnostike i odgovarajućeg liječenja liječnik je samostalan u postupanju sukladno znanstvenim saznanjima i stručno dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke.
Liječnik je dužan u obavljanju liječničke djelatnosti osobito:
- poštovati načela obavljanja liječničke djelatnosti te
- suzdržavati se od svake aktivnosti koja nije spojiva s ugledom, dostojanstvom i neovisnošću liječničkog zvanja.

Ovlaštenje za obavljanje liječničke djelatnosti

Članak 5.

Liječničku djelatnost mogu obavljati samo liječnici.

Opći uvjeti za obavljanje liječničke djelatnosti

Članak 6.

Opći uvjeti za obavljanje liječničke djelatnosti jesu:
- diploma jednog od medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj ili nostrificirana diploma inozemnog medicinskog fakulteta, položen stručni ispit, odnosno specijalistički ispit, ili ispit iz uže specijalnosti za samostalan rad u pojedinim specijalističkim, odnosno strukama uže specijalnosti,
- državljanstvo Republike Hrvatske,
- znanje hrvatskoga jezika (s iznimkom pri obavljanju povremenih dijagnostičkih i terapijskih zahvata u kojima verbalna komunikacija s bolesnikom nije potrebna ili je moguća uz posrednika),
- upis u Imenik liječnika Hrvatske liječničke komore,
- odobrenje za samostalan rad (licenca).
Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 2. ovoga članka, stranci mogu obavljati liječničku djelatnost u Republici Hrvatskoj prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.
Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Hrvatska liječnička komora u postupku davanja odobrenja za samostalan rad liječnika.

Prestanak prava za obavljanje liječničke djelatnosti

Članak 6a

Iznimno od članka 6. ovoga Zakona položen stručni ispit kao opći uvjet za obavljanje liječničke djelatnosti ne odnosi se na državljane država članica Europske unije.
Državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom.

Članak 7.

Liječniku prestaje pravo na obavljanje liječničke djelatnosti:
1. ako izgubi hrvatsko državljanstvo,
2. ako izgubi poslovnu sposobnost,
3. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje liječničke djelatnosti,
4. ako mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja liječničke djelatnosti,
5. ako je disciplinskom kaznom tijela Hrvatske liječničke komore izgubio pravo na obavljanje liječničke djelatnosti.

Nedostojnost za obavljanje liječničke djelatnosti

Članak 8.

Liječnik koji je pravomoćno sudskom odlukom proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela može se, s obzirom na važnost i prirodu ugroženog dobra ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena odnosno propuštena, smatrati nedostojnim za obavljanje liječničke djelatnosti.
Liječniku iz stavka 1. ovoga članka može biti uskraćeno davanje odobrenja za samostalan rad odnosno privremeno ili trajno oduzeto odobrenje za samostalan rad.
Ovisno o vrsti kaznenog djela i posljedici koju je imalo, liječniku iz stavka 1. ovog članka može biti privremeno ili trajno ograničeno odobrenje za samostalan rad s obzirom na opseg i vrstu poslova kojima se liječnik smije baviti.
Nedostojnost za obavljanje liječničke djelatnosti utvrđuje upravnim aktom tijelo određeno Statutom Hrvatske liječničke komore.
Protiv upravnog akta iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

II. JAVNE KNjIGE HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE

Upis liječnika u Imenik liječnika Hrvatske liječničke komore

Članak 9.

Upis u Imenik liječnika Hrvatske liječničke komore (u daljnjem tekstu: Imenik liječnika) obavlja se na zahtjev liječnika, koji udovoljava uvjetima propisanim odredbama članka 6. stavka 1. podstavka 1., 2. i 3., odnosno stavka 2. istoga članka ovoga Zakona.

Javne knjige Hrvatske liječničke komore

Članak 10.

Hrvatska liječnička komora vodi Imenik liječnika, druge upisnike i evidencije.
Hrvatska liječnička komora vodi posebne upisnike za pripravnike, specijalizante, specijaliste i uže specijaliste, za posebne osposobljenosti liječnika kao i disciplinski upisnik.
Imenik liječnika, upisnici i evidencije iz stavka 1. ovoga članka javne su knjige. Izvaci iz Imenika liječnika i drugih evidencija iz stavka 1. ovoga članka te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija javne su isprave.
: