ZAKON

O KNjIŽNICAMA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 105 od 09 oktobra 1997; 5/98, 104/00, 69/09)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje knjižnična djelatnost, uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i način rada knjižnica, knjižnična građa, te pravni položaj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Članak 2.

Knjižnična je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 3.

Knjižnična se djelatnost obavlja kao javna služba.
Knjižničnu djelatnost obavljaju knjižnice.
Zadaća knjižnica je da u ostvarivanju javne službe nastoje zadovoljiti obrazovne, kulturne i informacijske potrebe svih građana na području svoga djelovanja te da promiču čitanje i druge kulturne aktivnosti u cilju unapređivanja ukupnoga kulturnoga života zajednice.

Članak 4.

Knjižnice se osnivaju kao javne ustanove ili kao ustanove (u daljnjem tekstu: samostalne knjižnice).
Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom knjižničnu djelatnost mogu obavljati ustanove i druge pravne osobe, pri čemu se radi obavljanja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnih osoba (u daljnjem tekstu: knjižnice u sustavu).

Članak 5.

Samostalne knjižnice kao javne ustanove mogu osnovati Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine.
Samostalne knjižnice mogu osnovati i druge domaće i strane pravne i fizičke osobe.
Više osnivača može zajednički osnovati samostalnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze uređuju ugovorom.

Članak 6.

Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito:
- nabavu knjižnične građe,
- stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro,
- izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala,
- sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka,
- omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima,
- osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, te protok informacija,
- poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora, te
- vođenje dokumentacije o građi i korisnicima.

Članak 7.

Knjižničnu građu čini svaki jezični, slikovni i zvučni dokument na lako prenosivom materijalu ili u elektronički čitljivom obliku informacijskoga, umjetničkoga, znanstvenoga ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, što sve knjižnica drži u svojem knjižničnom fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima.
Knjižničnom građom smatraju se igre, igračke i sl., ako su dio knjižničnog fonda.

II. VRSTE, OSNIVANjE I PRESTANAK KNjIŽNICA

Članak 8.

Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, općeznanstvena te specijalna.
Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadatke više vrsta knjižnica.
Knjižnice svoju djelatnost obavljaju prema standardima kojima se uređuju poslovi, te kadrovski i tehnički uvjeti svojstveni pojedinim vrstama knjižnica.
Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća propisuju:
- ministar kulture za narodne knjižnice,
- ministar prosvjete i športa za školske knjižnice,
- ministar znanosti i tehnologije za sveučilišne, visokoškolske i općeznanstvene knjižnice, a
- za specijalne knjižnice ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice.

Članak 9.

Općine i gradovi dužni su osnovati narodnu knjižnicu kao javnu ustanovu, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice već ne obavlja koja sveučilišna ili općeznanstvena knjižnica na njihovu području.
Općina ili grad može obavljanje djelatnosti narodne knjižnice posebnim ugovorom povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini ili gradu.
Školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice dužni su osnovati osnivači škola, visokih učilišta i znanstvenih instituta u sastavu tih ustanova.

Članak 10.

Knjižnica se može osnovati ako su, pored općih uvjeta propisanih Zakonom o ustanovama, osigurani:
- knjižnična građa,
- stručno osoblje, te
- prostor, oprema i sredstva za rad knjižnice.
Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje i o tome daje potvrdu osnivaču županijski ured nadležan za kulturu županije na čijem se području knjižnica osniva, odnosno gradski ured za kulturu Grada Zagreba, na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.
Osnivač je dužan pribaviti potvrdu iz stavka 2. ovoga članka prije traženja ocjene sukladnosti akta o osnivanju knjižnice sa zakonom, odnosno prije traženja upisa u sudski registar ustanova.

Članak 11.

Ministarstvo kulture vodi upisnik o knjižnicama i knjižnicama u sastavu.
Ministar kulture propisuje sadržaj upisnika iz stavka 1. ovoga članka i rokove za dostavljanje podataka radi upisa.

Članak 12.

Knjižnice prestaju sukladno odredbama Zakona o ustanovama.
Odluka o prestanku i statusnim promjenama samostalnih knjižnica kao javnih ustanova i knjižnica u sastavu javnih ustanova i tijela državne vlasti, može se donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra kulture, odnosno ministra znanosti i tehnologije za sveučilišne, visokoškolske i općeznanstvene knjižnice, odnosno ministra prosvjete za školske knjižnice.

Članak 13.

Odluka o prestanku i statusnim promjenama knjižnice mora sadržavati i odredbe o zaštiti i smještaju knjižnične građe na temelju mišljenja knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost.

III. NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNjIŽNICA

Članak 14.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je javna ustanova od nacionalnog značenja koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu kao i znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi unapređivanja hrvatskog knjižničarstva te izgradnje i razvoja hrvatskoga knjižničnog sustava.
Osnivač Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu je Republika Hrvatska. Prava i dužnosti osnivača obavlja Vlada Republike Hrvatske.

Članak 15.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu središte je hrvatskoga knjižničnog sustava i osobito:
- izrađuje i organizira hrvatsku nacionalnu zbirku knjižnične građe i usklađuje nabavu inozemne znanstvene literature na nacionalnoj razini i na razini Sveučilišta u Zagrebu,
- obavlja djelatnost nacionalnoga bibliografskog ureda,
- čuva i obnavlja knjižničnu građu u skladu s međunarodnim programom,
- daje mišljenje o knjižničnoj građi koja ima svojstvo kulturnog dobra, te provodi i potiče mjere zaštite takve građe,
- promiče hrvatsku knjigu i druge publikacije,
- obavlja bibliografsku i informacijsku djelatnost u sklopu međunarodnih programa Univerzalne bibliografske kontrole, Opće dostupnosti publikacija i Općeg protoka podataka i telekomunikacija, a napose obrađuje tekuću bibliografiju,
- obavlja znanstvena istraživanja na području knjižnične i informacijske znanosti,
- obavlja izdavačku, izložbenu i promotivnu djelatnost, i
- obavlja druge zadaće predviđene ovim Zakonom i njezinim statutom.

Članak 16.

Način rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pobliže se uređuje njezinim statutom, pravilnikom o unutarnjem ustroju i načinu rada, te drugim općim aktima ove knjižnice.

Članak 17.

Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu upravlja upravno vijeće.
Upravno vijeće ima devet članova od kojih po tri imenuju ministar kulture i ministar znanosti i tehnologije, a tri bira stručno vijeće ove knjižnice iz reda svojih zaposlenika.

Članak 18.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima glavnog ravnatelja te ravnatelja Razdjela nacionalne knjižnice i ravnatelja Razdjela sveučilišne knjižnice.
Glavnog ravnatelja imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske na zajednički prijedlog ministra kulture i ministra znanosti i tehnologije, a ravnatelje razdjela imenuje i razrješuje upravno vijeće.
Glavni ravnatelj i ravnatelj razdjela imenuju se na temelju javnog natječaja na vrijeme od četiri godine. Natječaj raspisuje i provodi upravno vijeće.
Za glavnog ravnatelja može se imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine", br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04. i 46/07.) i koja je objavila istaknute stručne ili znanstvene radove. Za ravnatelja razdjela može se imenovati osoba koja ima