ZAKON

O JAVNOBILjEŽNIČKIM PRISTOJBAMA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 72 od 10 listopada 1994, 74/95, 87/96)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Za isprave i radnje javnog bilježnika plaćaju se javnobilježničke pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbe) po odredbama ovoga Zakona i u visini utvrđenoj Tarifom javnobilježničkih pristojbi koja je sastavni dio ovoga Zakona.

Članak 2.

Pristojbe propisane ovim Zakonom dužna je platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom:
Kada su prema ovom Zakonu dvije ili više osoba obvezne zajedno platiti pristojbu, njihova obveza je solidarna.
Kada više osoba podnosi zajednički zahtjev, plaća se jedna pristojba, ako je taj zahtjev u nedjeljivom interesu svih podnositelja.

Članak 3.

Pristojbena obveza nastaje:
1. za podneske - u trenutku kada se predaju, a za podneske dane na zapisnik - kada je zapisnik dovršen.
2. za javnobilježničke radnje - kada se zatraži njihovo poduzimanje, odnosno kada javni bilježnik započne postupati,
3. za javnobilježničke otpravke, prijepise, potvrde i izvode - kada se zatraže,
4. za javnobilježničke isprave - kada se potpišu. Pristojba se plaća kad nastane obveza, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 4.

Pristojbe propisane Tarifom javnobilježničkih pristojbi plaćaju se u državnim biljezima emisije Republike Hrvatske, a u gotovom novcu plaćaju se pristojbe, ako je pristojbeni obveznik dužan platiti iznos pristojbe veći od 100,00 kuna.

Članak 5.

Državni biljezi lijepe se na podnesku, odnosno u javnobilježničkom spisu i poništavaju se otiskom javnobiIježnićkog pečata, štambiljom "poništeno" ili na drugi odgovarajući način.

Članak 6.

Kada se pristojba plaća u gotovom novcu, pristojbeni obveznik uplaćuje pristojbu u korist računa prihoda državnog proračuna od pristojbi kod ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa.
Potvrda o uplati pristojbe lijepi se uz podnesak u povodu kojeg je pristojba plaćena, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za javnobilježničku ispravu, podnositelj mora naznačiti za koju se ispravu plaća pristojba.
Javni bilježnik će na spisu zabilježiti koliko je pristojbe plaćeno.

Članak 7.

Podnesci za koje nije bila plaćena pristojba ili nije plaćena u dostatnom iznosu ne primaju se neposredno od stranke, dok stranka ne podnese podnesak za koji je plaćena dostatna pristojba.

Članak 8.

Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je pristojbu trebalo platiti.
Pravo na prisilnu naplatu pristojbe, kaznene pristojbe i troškova izvršenja, zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je doneseno rješenje iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona.
Tijek zastare prava na naplatu pristojbe prekida se svakorn službenom radnjom javnog bilježnika ili Porezne uprave Ministarstva financija, izvršene radi naplate pristojbe.
U svakom slučaju, zastara nastupa nakon isteka pet godina od dana kada je prvi put počela teći.

Članak 9.

Prihodi od javnobilježničkih pristojbi su prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske.

II. OSLOBOENjE OD PLAĆANjA PRISTOJBE

Članak 10.

Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,
2. osobe i tijela u obavljanju javnih oblasti,
3. invalidi domovinskog rata, na temelju odgovarajućih is prava kojima dokazuju svoj status,
4. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih zatočenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih ispra va kojima dokazuju svoj status,
5. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenil u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojim dokazuju svoj status,
6. prognanici i izbjeglice, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
7. imatelji socijalnih iskaznica, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i umirovljenici koji primaju zaštitni dodatak i
8. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave za štitom invalida i obitelji poginulih, zatočenih i nestalih u obavIjanju humanitarne djelatnosti.
Strana država oslobođena je od plaćanja pristojbi, ako je ti predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom uzajamnosti.
U slučaju sumnje o postojanju uvjeta iz stavka 2. ovog članka, sud će zatražiti objašnjenje od Ministarstva pravosuđa.
Odredba stavka 1. točke 8. ovoga članka odnosi se na one humanitarne organizacije za koje to odredi ministar rada i socijalne skrbi
Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na tijela općina i gradova, osim ako sukladno posebnom zakonu na njih nije preneseno obavljanje javnih ovlasti.

Članak 11.

Građanin ima pravo na oslobođenje od plaćanja pristojbi, ako sud na području kojeg se nalazi sjedište javnog bilježnika od kojeg se traži poduzimanje službene radnje, donese rješenje o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka djeluje od dana kada je dostavljeno javnom bilježniku i vrijedi za sve podneske i radnje za koje je nastala obveza toga dana ili kasnije.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnijeti i potvrdu o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija.
Pobliže odredbe o izdavanju potvrde o imovnom stanju propisat će Ministarstvo financija.

Članak 11.

Sud će osloboditi od plaćanja javnobilježničke pristojbe stranku koja prema svom općem imovnom stanju ne može podmiriti javnobilježničku pristojbu bez štetnih posljedica za nužno uzdržavanje sebe i svoje obitelji.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja javnobilježničke pristojbe priložiti potvrdu o imovnom stanju iz članka 11. ovoga Zakona te dati izjavu na sudski zapisnik o svom imovnom stanju i imovnom stanju svoga bračnog druga.
Pri donošenju odluke o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe sud će ocijeniti sve okolnosti, a osobito vrijednost službene radnje, broj osoba koje stranka uzdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njezine obitelji.

Članak 12.

Na ispravama koje se izdaju bez plaćene pristojbe mora se naznačiti u koju se svrhu izdaju i na osnovi kojeg propisa su oslobođene od plaćanja pristojbe.

Članak 13.

Na postupak oslobođenja od plaćanja pristojbe u slučajevima iz članka 10. i 11. ovoga Zakona, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o sudskim pristojbama

III. UTVRIVANjE VRIJEDNOSTI RADI NAPI.ATE PRISTOJBE

1. Vrijednost službene radnje koja se odnosi na pravni posao

Članak 14.

Vrijednost predmeta službene radnje radi naplate pristojbe utvrđuje se prema vrijednosti koju ima predmet u vrijeme poduzimanja službene radnje.
Prilikom utvrđivanja vrijednosti uzima se samo glavno potraživanje, dok se kamate, eventualni troškovi postupka, ugovorna kazna i ostala sporedna potraživanja ne uzimaju u obzir, ako ne čine glavno potraživanje.

2. Vrijednost službene radnje koja se odnosi na stvar

Članak 15.

Vrijednost službene radnje koja se odnosi na stvar (nekretninu ili pokretninu), određuje se prema tržišnoj vrijednosti stvari izraženoj u cijeni koja se za određenu stvar može postići na tržištu u mjestu gdje se ta stvar nalazi.
Kada se tržišna vrijednost stvari ne može konkretno utvrditi, određuje se na temelju slobodne ocjene.
Kod stjecanja uz naknadu, mjerodavna je visina protučinidbe, ukoliko tržišna vrijednost stvari nije viša.

3. Vrijednost službene radnje koja se odnosi na založno pravo, jamstvo, fiducijarno vlasništvo i služnosti

Članak 16.

Vrijednost službene radnje koja se odnosi na založno pravo određuje se prema naznačenoj visini