ZAKON

O IZBORIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR (pročišćeni tekst)

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 120 od 26 oktobra 2011)

OPĆE I TEMELjNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: izbori).
Člankom 2. ZIDZIZHDS ("NN" br. 53/03., koji je stupio na snagu 2. travnja 2003.), riječima: "Hrvatski sabor" zamijenjene su riječi: "Zastupnički i Županijski dom Hrvatskoga sabora".

Članak 2.

Mandat zastupnika izabranih u Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: Sabor) traje 4 godine i može se produljiti samo u slučaju rata ili u slučajevima iz članka 17. i 100. Ustava Republike Hrvatske.
Člankom 3. ZIDZIZHDS ("NN" br. 53/03., koji je stupio na snagu 2. travnja 2003.), pored usklađenja naziva Hrvatskoga sabora na kraju teksta dodane su riječi: "ili u slučajevima iz članka 17. i 100. Ustava Republike Hrvatske".
Mandat zastupnika nije obvezujući i oni nisu opozivi.

Članak 3.

Jamči se sloboda opredjeljenja birača i tajnost njihova glasovanja.
Pravo je i dužnost birača da glasuju samo jedanput.
Nitko ne može tražiti od birača objavu glasačkog opredjeljenja.
Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga što nije glasovao.

Članak 4.

Zastupnike u Sabor biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života, osim onih koji su pravomoćnom sudskom odlukom lišeni poslovne sposobnosti (u daljnjem tekstu: birači).
Člankom 4. ZIDZIZHDS ("NN" br. 53/03., koji je stupio na snagu 2. travnja 2003.), riječju: "Sabor" zamijenjene su riječi: "Zastupnički dom Sabora", a riječi: "a zastupnike u Županijski dom Sabora na temelju općega biračkog prava" brisane su.
Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života.
Člankom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ("Narodne novine", br. 145/10.) - u daljnjem tekstu: ZIDZIZHS, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011. dodan je novi stavak 2. koji je glasio: "Birači, pripadnici nacionalnih manjina koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju manje od 1,5% stanovnika, pored općeg biračkog prava imaju i posebno biračko pravo u izborima zastupnika u Sabor", no ta odredba ukinuta je Odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 93/11.).
Odlukom Hrvatskoga sabora nije dano vjerodostojno tumačenje članka 4. u vezi sa člancima 15. i 16. ("Narodne novine", br. 167/03)., uz obrazloženje: "sukladno članku 141. Ustava Republike Hrvatske Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina predstavlja sastavni dio pravnog sustava Republike Hrvatske. Prihvaćajući tu Okvirnu konvenciju, Republika Hrvatska obvezala se: "da će po potrebi usvojiti odgovarajuće mjere s ciljem promicanja pune i učinkovite jednakosti između pripadnika nacionalne manjine i pripadnika većinskog pučanstva u svim područjima gospodarskoga, društvenoga, političkog i kulturnog života. U svezi s tim će na odgovarajući način uzeti u obzir specifične uvjete pripadnika nacionalnih manjina", te "Mjere usvojene u skladu sa stavkom 2. ne smatraju se činom diskriminacije" (članak 4. stavak 2. i 3. Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina).
Odredbe Ustava Republike Hrvatske kojima se jamči opće i jednako biračko pravo na neposrednim izborima tajnim glasovanjem (članak 45. stavak 1.), te kojima se omogućava da pored općega biračkog prava pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo birati svoje zastupnike u Hrvatski sabor, predstavljaju mjere osiguranja (a ne samo promicanja, kako to zahtjeva Okvirna konvencija), pune i učinkovite jednakosti između pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika većinskoga, hrvatskog naroda.
Republika Hrvatska je pored osiguranja mjera stvorila i uvjete za ostvarivanje pune i učinkovite jednakosti pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika većinskoga, hrvatskoga naroda. Sukladno članku 15. Okvirne konvencije donošenjem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, omogućena je ne samo neposredna primjena načela jednakosti, već je osigurano poštivanje posebnih značajki i specifičnih interesa nacionalnih manjina, te im se na temelju općega biračkog prava osigurava mogućnost da ga iskoriste birajući upravo pripadnike nacionalnih manjina za zastupnike u Hrvatski sabor i to u zajamčenom broju zastupnika neovisno o izbornim rezultatima za izbor zastupnika iz reda pripadnika hrvatskog naroda. Dakako, ovakovo jamstvo pripadnicima nacionalnih manjina ne smatra se činom diskriminacije pripadnika većinskog naroda, već se ima smatrati jednom od vrednota na kojima se temelji ustavnopravni sustav Republike Hrvatske.
Ovakovo stajalište proizlazi i iz nedvojbene volje Hrvatskoga sabora koja je izražena u postupku donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kada nije prihvaćen amandman na tekst Konačnog prijedloga toga zakona u sadržaju kojim bi se omogućilo pripadnicima nacionalnih manjina da glasuju dva puta.
Sukladno ovoj jezičnoj, logičnoj, sintetičnoj, povijesnoj i konačno teleološkoj raščlambi nedvojbeno je da birači imaju pravo i dužnost glasovati samo jedanput, što znači da ako su pripadnici nacionalne manjine mogu glasovati za jednu od listi političkih stranaka ili neovisnih kandidata u jednoj od izbornih jedinica, kao i pripadnici hrvatskoga, većinskog naroda ili za predstavnike nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici.
Radi navedenoga utvrđeno je da nema osnove za davanje vjerodostojnog tumačenja.

Članak 5.

Predsjednik Republike Hrvatske raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje.
Člankom 5. ZIDZIZHDS ("NN" br. 53/03., koji je stupio na snagu 2. travnja 2003.) riječju: "Sabor" zamijenjena je riječ: "domove".
Dan provedbe izbora određuje se odlukom o raspisivanju izbora.
Dan provedbe izbora je neradni dan.
Od dana raspisivanja, pa do dana izbora za zastupnike, mora proteći najmanje 30 dana.

Članak 6.

Izbori se provode na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske i u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi.
Člankom 6. ZIDZIZHDS ("NN" br. 53/03., koji je stupio na snagu 2. travnja 2003.) brisane su riječi: "a za Zastupnički dom", a člankom 2. ZIDZIZHS ("NN", br. 145/10.) ovaj članak je izmijenjen.

Članak 7.

Birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj glasuju na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske određenima prema njihovom prebivalištu.
Birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan održavanja izbora zateknu se na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske, birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova pod hrvatskom zastavom zateknu izvan njezinih granica, te birači lišeni slobode, glasuju na posebnim biračkim mjestima određenima u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan izbora zateknu se izvan njezinih granica glasuju u sjedištu diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske za zastupnike izborne jedinice prema svom prebivalištu na području Republike Hrvatske.
Člankom 3. ZIDZIZHS ("NN" br. 145/10., koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011.) stavak 3. je izmijenjen.

Članak 8.

Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo na zastupljenost u Saboru i biraju tri zastupnika na temelju kandidacijskih lista u posebnoj izbornoj jedinici.
Člankom 7. ZIDZIZHDS, ("NN" br. 53/03., koji je stupio na snagu 2. travnja 2003.) riječju: "Saboru" zamijenjene su riječi: "Zastupničkom domu Sabora".
Člankom 4. ZIDZIZHS