ZAKON

O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 124 od 04 novembra 2011)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje djelatnosti socijalnog rada, dužnosti, stručni nadzor nad radom magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada te nad provođenjem djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na magistre socijalnog rada i magistre socijalne politike primjenjuju se i na diplomirane socijalne radnike i diplomirane inženjere socijalnog rada.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na sveučilišne prvostupnike socijalnog rada primjenjuju se i na socijalne radnike sa završenom višom školom za socijalne radnike.
Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Članak 2.

Socijalni rad je profesija koja se zasniva na humanističkim idealima i ljudskim pravima kako su ona koncipirana u najvažnijim međunarodnim dokumentima. Socijalni rad je znanstvena disciplina koja proučava ljudsko ponašanje i međuljudske odnose s ciljem njihovog unapređivanja. Djelatnost socijalnog rada bavi se promocijom socijalnih promjena, rješavanjem problema u međuljudskim odnosima te osnaživanjem ljudi u svrhu promicanja njihove dobrobiti. Koristeći se teorijama ljudskog ponašanja i socijalnog sustava socijalni rad intervenira u međusobne interakcije ljudi s njihovim okruženjem.
Vodeći principi socijalnog rada su principi socijalne pravde i zaštite ljudskih prava.
Socijalni rad je zasnovan na profesionalnim vrijednostima koje proizlaze iz opće tradicije socijalnog rada, ali su također i odraz specifičnih obilježja društvene sredine u kojoj se socijalni rad odvija. Svojim vrijednosnim određenjem socijalni rad je posebno usmjeren na borbu protiv kršenja ljudskih prava, socijalne nepravde i nejednakosti kao i svih oblika diskriminacije te nastoji osigurati promjenu u društvu putem intervencija na različitim razinama (pojedinac, obitelj, grupa, zajednica).
Djelatnost socijalnog rada obuhvaća:
- procjenjivanje - proces prikupljanja i analize podataka o svim rizičnim i zaštitnim čimbenicima u životu pojedinca, obitelji i zajednice u svrhu identificiranja poteškoća i njihovih uzroka, mogućnosti njihova minimaliziranja ili uklanjanja i praćenja ostvarivanja promjena uzimajući u obzir i perspektivu korisnika, što je do njih dovelo i što se može poduzeti da bi se poteškoće minimalizirale i riješile,
- socijalno planiranje - proces inkluzije koji uključuje sve interesne skupine i ispituje potrebe i resurse, utvrđuje planove aktivnosti za rješavanje socijalnih problema, planira potrebe za socijalnim uslugama, potiče nove inicijative i uspostavlja mehanizme za mobiliziranje postojećih resursa, osigurava mrežu usluga te evaluira i preispituje dogovorene rezultate i ciljeve socijalnog planiranja,
- intervencije socijalnog rada - postupci koji obuhvaćaju prevenciju rizičnih čimbenika u životu pojedinaca, obitelji i zajednice i tretman s ciljem podrške i pomoći korisnicima u savladavanju teškoća i postizanja individualno i društveno poželjnih promjena,
- savjetovanje - sustavna stručna pomoć sa svrhom prevladavanja nedaća i poteškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu,
- socijalne akcije - organizirano djelovanje potaknuto od strane profesionalnih osoba u području socijalne skrbi i drugim područjima rada magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada u cilju promicanja ljudskih prava, osobito prava djece, mladih i osoba s invaliditetom te promicanje obiteljskih vrijednosti i socijalne pravde, podizanja javne svijesti o socijalnim problemima i mobiliziranje raspoloživih socijalnih resursa za društvene promjene u cilju rješavanja socijalnih poteškoća, ispravljanja nepravdi i podizanja kvalitete ljudskog života,
- edukacijske aktivnosti - izobrazba socijalnih radnika u ovladavanju općim i specifičnim znanjima i vještinama radi poboljšanja osobne i profesionalne djelotvornosti i izobrazba skupina korisnika u stjecanju socijalnih vještina s ciljem povećanja osobne i obiteljske dobrobiti i poboljšanja kvalitete života u zajednici,
- istraživačke aktivnosti - socijalnih i psihosocijalnih procesa i stanja pojedinaca, skupina i zajednica u cilju produbljivanja spoznaja o zakonitostima socijalnog i psihosocijalnog djelovanja te procjeni društvenih potreba i posljedica ekonomskih i društvenih inicijativa,
- superviziju - proces specifičnog profesionalnog i osobnog učenja i razvoja stručnjaka, metoda podrške koja uključuje proces reflektiranja i učenja iz osobnog iskustva, čiji je cilj razvoj profesionalne kompetentnosti,
- evaluaciju - skup postupaka kojima se nastoje ispitati učinci tretmana i/ili programa koje provode socijalni radnici i ostali stručnjaci u svrhu provjere stupnja ostvarenja zadanih ciljeva.

Članak 3.

Opći cilj socijalnog rada je pomoć i podrška pojedincima, grupama i zajednici aktiviranjem njihovih snaga i mogućnosti i osiguravanjem zaštite i skrbi u svrhu podizanja kvalitete života.
Djelatnost socijalnog rada provodi se u području socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, obitelji i međugeneracijske solidarnosti, civilnog društva, vjerskih i humanitarnih zajednica, u drugim djelatnostima te kao samostalna profesionalna djelatnost.

II. UVJETI ZA OBAVLjANjE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Članak 4.

Pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada imaju magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada koji su upisani u Imenik Hrvatske komore socijalnih radnika te imaju odobrenje za samostalan rad (licencija).
Sveučilišni prvostupnik socijalnog rada može samostalno obavljati osnovne poslove iz područja djelatnosti socijalnog rada, osim najsloženijih poslova vođenja skrbi, organiziranja, upravljanja, osmišljavanja i vođenja projekata, analitičkih poslova, poslova socijalnog planiranja i koordinacije.
Magistar socijalnog rada može samostalno obavljati sve stručne poslove iz područja djelatnosti socijalnog rada posebice najsloženije poslove vođenja skrbi, organiziranja, upravljanja, osmišljavanja i vođenja projekata, analitičke poslove, poslove socijalnog planiranja i koordinacije.
Magistar socijalne politike sa završenim preddiplomskim studijem socijalnog rada može obavljati sve stručne poslove iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 5.

Opći uvjeti za obavljanje djelatnosti socijalnog rada jesu:
- završen diplomski/preddiplomski sveučilišni studij za socijalni rad i diplomski sveučilišni studij socijalne politike u Republici Hrvatskoj ili nostrificirana diploma inozemnog fakulteta,
- položen stručni ispit,
- državljanstvo Republike Hrvatske,
- znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu,
- upis u Imenik Hrvatske komore socijalnih radnika,
- odobrenje za samostalan rad.
Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, stranci mogu obavljati djelatnost