Za pristup cjelovitom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo:

Na temelju članka 49. i članka 54. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša ("Narodne novine", broj 110/2007), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 6. listopada 2011. godine donijela

UREDBU

O USPOSTAVI OKVIRA ZA DJELOVANjE REPUBLIKE HRVATSKE U ZAŠTITI MORSKOG OKOLIŠA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 136 od 28 novembra 2011)

I. OPĆE ODREDBE

Predmet

Članak 1.

Ovom se Uredbom uređuju polazne osnove i mjerila za izradu, razvoj, provedbu i praćenje provedbe Strategije zaštite morskog okoliša (u daljnjem tekstu: morske strategije) i druga pitanja s tim u svezi.

Prijenos

Članak 2.

Ova Uredba sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
- Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (SLL164 25. lipnja 2008.);
- Odluka Komisije 2010/477/EU o kriterijima i metodološkim standardima o dobrom stanju morskog okoliša (SLL232 2. rujna 2010.).

Ciljevi

Članak 3.

(1) Ciljevi koji se trebaju postići zaštitom morskog okoliša u područjima koja su pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju, su:
- zaštita, očuvanje i omogućavanje oporavka i, gdje je to izvedivo, obnavljanje strukture i funkcije morskih i obalnih ekoloških sustava te zaštita biološke raznolikosti i održivo korištenje;
- očuvanje zaštićenih područja u moru i ekološki značajnih područja Europske unije NATURA 2000;
- smanjenje onečišćenja, odnosno opterećenja u morskom i obalnom okolišu kako bi se osiguralo da nema značajnih negativnih utjecaja ili rizika za ljudsko zdravlje i/ili zdravlje ekoloških sustava i/ili korištenje mora i obala;
- očuvanje, unaprjeđenje i ponovno uspostavljanje ravnoteže između ljudskih aktivnosti i prirodnih resursa u moru i na obalama.
(2) Ciljevi iz stavka 1. ovoga članka se odnose na postizanje i održavanje dobroga stanja morskog okoliša koje se treba ostvariti do 2020. godine.
(3) Radi ostvarivanja ciljeva iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se, razvija i primjenjuje morska strategija na temelju ekosustavnog pristupa upravljanja ljudskim djelatnostima, kao i drugih načela integralnog upravljanja obalnim područjima, što uključuje:
a) zaštitu i očuvanje morskog okoliša, sprječavanje njegovog propadanja i/ili, ako je izvedivo, obnovu morskih ekoloških sustava na područjima pogođenima štetnim utjecajima;
b) sprječavanje i smanjivanje unosa opterećenja u morski okoliš da bi se postupno uklonilo onečišćenje i značajne negativne posljedice i/ili opasnosti za morsku biološku raznolikost, morske ekološke sustave, ljudsko zdravlje ili za zakonitu uporabu mora te da bi se postigla održivost dobrog stanja morskog okoliša;
c) sustavno praćenje i promatranje morskog okoliša.

Područje primjene

Članak 4.

(1) Ova Uredba se primjenjuje na morske vode prema pojmu definiranom u članku 5. točki 1. ove Uredbe u područjima koja su pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju.
(2) Odredbe ove Uredbe ne primjenjuju se na aktivnosti čija je jedina svrha obrana i/ili nacionalna sigurnost Republike Hrvatske. Tijela koja su nadležna, u skladu s posebnim propisima, osigurat će da se te aktivnosti obavljaju u mjeri u kojoj je to opravdano i izvedivo, a sukladno Skupu ciljeva zaštite morskog okoliša utvrđenom prema odredbama ove Uredbe.

Značenje pojmova

Članak 5.

Za potrebe ove Uredbe pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
1. morske vode su:
(a) unutarnje morske vode, teritorijalno more Republike Hrvatske i njihovo dno i podzemlje, kao i morski prostori, uključujući njihovo dno i podzemlje, na kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava, odnosno jurisdikciju u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora (u daljnjem tekstu: UNCLOS) i posebnim zakonima Republike Hrvatske;
(b) priobalne vode kako su definirane posebnim propisom iz vodnoga gospodarstva, njihovo dno i podzemlje, u mjeri u kojoj posebni aspekti ekološkoga stanja morskog okoliša već nisu obuhvaćeni tim propisom ili drugim zakonima Republike Hrvatske;
2. morska strategija je Strategija zaštite morskog okoliša koja se donosi na temelju odredbi zakona kojim se uređuje zaštita okoliša, a za morske vode pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojem Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju, uzimajući pritom u obzir da su te morske vode sastavni dio morske regije Sredozemno more, odnosno morske podregije Jadransko more. Pojmovi morska regija Sredozemno more i morska podregija Jadransko more koriste se sukladno aktima Europske unije iz članka 2. ove Uredbe;
3. stanje okoliša je ukupno stanje okoliša u morskim vodama, uzimajući u obzir strukturu, funkciju i procese morskih ekoloških sustava koji ga čine, zajedno s prirodnim fiziografskim, geografskim, biološkim, geološkim i klimatskim čimbenicima, kao i fizikalne (posebno akustične i svjetlosne) i kemijske uvjete, uključujući i one nastale uslijed ljudskog djelovanja na tom području ili izvan njega;
4. dobro stanje okoliša je takvo stanje okoliša u morskim vodama u kojem su oceani i mora očuvani, ekološki raznoliki i dinamični, te su čisti, zdravi i produktivni u svojim prirodnim uvjetima, a korištenje morskoga okoliša na održivoj je razini, čime se čuva potencijal za korištenje i aktivnosti sadašnjih i budućih generacija tj.:
(a) struktura, funkcije i procesi ekoloških sustava koji čine morski okoliš, zajedno s povezanim fiziografskim, geografskim, geološkim i klimatskim čimbenicima, omogućuju potpuno funkcioniranje tih ekoloških sustava i njihovu otpornost na promjene u okolišu koje uzrokuje čovjek. Morske vrste i staništa su očuvana, spriječeno je smanjivanje biološke raznolikosti djelovanjem čovjeka, a razne biološke komponente djeluju u ravnoteži;
(b) hidromorfološka, fizikalna i kemijska svojstva ekoloških sustava, uključujući svojstva nastala zbog ljudskih djelatnosti na tom području, potpomažu funkcioniranje ekoloških sustava kako su gore opisani. Antropogeni unosi tvari i energije u morski okoliš, uključujući podmorsku buku, ne uzrokuju štetne učinke onečišćenja;
5. kriteriji su mjerila za karakteristična/odgovarajuća svojstva povezana s kvalitativnim deskriptorima;
6. cilj u zaštiti okoliša podrazumijeva kvalitativno ili kvantitativno očitovanje o željenom stanju raznih komponenata morskih voda, kao i opterećenja i utjecaja na njih, za podregiju odnosno morsku regiju;
7. onečišćenje podrazumijeva izravno ili neizravno unošenje tvari ili energije u morski okoliš, koje nastaje kao posljedica čovjekove djelatnosti uključujući promjenu svjetlosnih uvjeta i morsku podvodnu buku koju uzrokuje čovjek, a koje dovodi ili može dovesti do štetnih posljedica kao što su: nanošenje štete prirodnim dobrima i morskim ekološkim sustavima uključujući gubitak biološke raznolikosti; uzrokovanje opasnosti za ljudsko zdravlje; sprječavanje pomorskih aktivnosti uključujući i ribolov, turizam i rekreaciju; sprječavanje drugih dopuštenih uporaba mora; pogoršavanje kakvoće morske vode za uporabu; umanjenje privlačnosti okoliša, ili, općenito, narušavanje održivog korištenja dobara i usluga u morskim ekološkim sustavima;
8. regionalna suradnja podrazumijeva suradnju i usklađenost aktivnosti država članica Europske unije i država ne-članica koje dijele istu morsku regiju, odnosno morsku podregiju, a u svrhu razvijanja i primjene usuglašenih morskih strategija;
9. regionalna konvencija o moru (u daljnjem tekstu: Barcelonska konvencija) je Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 12/93 i 11/2004);
10. međunarodni sporazum za zaštitu Jadranskog mora (u daljnjem tekstu: Sporazum) je Sporazum o suradnji na zaštiti voda Jadranskog mora i obalnih područja od zagađivanja od 14. veljače 1974. godine;
11. države morske regije su ugovorne stranke Barcelonske konvencije;
12. države morske podregije su države koje imaju suverenitet, odnosno jurisdikciju nad dijelom morskih voda morske podregije Jadransko more;
13. ekosustavni pristup podrazumijeva pristup upravljanja ljudskim djelatnostima utemeljen na najboljim dostupnim spoznajama o ekološkim sustavima i njihovoj dinamici i procesima te na održivom korištenju dobara i usluga, čime se osigurava da se ukupno opterećenje od tih djelatnosti zadrži na razini koja omogućava postizanje i održavanje dobrog stanja morskog okoliša kao i da se ne ugrozi sposobnost odgovora morskih ekoloških sustava na promjene koje uzrokuje čovjek;
14. integralno upravljanje obalnim područjima podrazumijeva dinamički proces održivog upravljanja i korištenja obalnih područja, uzimajući istovremeno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja, njihovo međusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti i korištenja te njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove;
15. kvalitativni deskriptor je opisni prikaz dobrog stanja morskog okoliša;
16. Zakon je Zakon o zaštiti okoliša ("Narodne novine", broj 110/2007 i nadalje svaki zakon o izmjenama i/ili dopunama toga Zakona);
17. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša;
18. Nadležna tijela su tijela nadležna za provedbu ove Uredbe prema PriloguVII. Uredbe.

Pripadnost morskoj regiji, odnosno morskoj podregiji

Članak 6.

(1) Ministarstvo je prilikom izvršavanja zadaća prema ovoj Uredbi, a zbog usklađivanja