Na temelju članka 10. stavka 2. točke 2. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine", broj 79/2009), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. lipnja 2011. godine donijela

UREDBU

O SKUPNOM IZUZEĆU HORIZONTALNIH SPORAZUMA IZMEĐU PODUZETNIKA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 72 od 28 juna 2011)

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Uredbe

Članak 1.

Ovom Uredbom utvrđuju se uvjeti koje horizontalni sporazumi između poduzetnika moraju sadržavati, te ograničenja ili uvjeti koje takvi sporazumi ne smiju sadržavati, kako bi bili skupno izuzeti od opće zabrane iz članka 8. stavka 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Zakon).

Značenje pojmova

Članak 2.

U smislu ove Uredbe pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
a) horizontalni sporazum je ugovor, pojedina odredba ugovora, usmeni ili pisani dogovor, te usklađena praksa koja je posljedica takvih dogovora, odluke poduzetnika ili udruženja poduzetnika, opći uvjeti poslovanja i drugi akti poduzetnika, koji jesu ili mogu biti sastavni dio ugovora i slično, sklopljeni između dva ili više neovisnih poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije, a kojima se uređuju uvjeti pod kojima sudionici sporazuma mogu kupovati, prodavati ili preprodavati određene robe i/ili usluge;
b) horizontalno ograničenje je ograničenje tržišnog natjecanja sadržano u horizontalnom sporazumu iz točke a) ovoga članka koje je obuhvaćeno člankom 8. stavkom 1. Zakona;
c) poduzetnik je osoba iz članka 3. Zakona;
d) poduzetnik pod kontrolom drugog poduzetnika ili povezani poduzetnici koji se smatraju jednim gospodarskim subjektom su poduzetnici iz članka 4. Zakona;
e) proizvod je pravnotehnički izraz za robe i/ili usluge uključujući i polugotovu robu i/ili usluge i finalne proizvode i/ili usluge;
f) u sporazumima o specijalizaciji proizvodom se ne smatraju usluge distribucije i iznajmljivanja;
g) zamjenski proizvod (supstitut) je proizvod koji s obzirom na svoje bitne značajke, cijenu ili način uporabe ili navike potrošača može zamijeniti drugi (mjerodavni) proizvod i na taj način zadovoljiti istorodnu potrebu kupca i/ili potrošača;
h) mjerodavno tržište određuje se kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području, u smislu članka 7. stavka 1. Zakona i odredaba Uredbe o načinu i kriterijima utvrđivanja mjerodavnog tržišta ("Narodne novine", broj 9/2011);
i) mjerodavno tržište proizvoda u sporazumima o specijalizaciji je mjerodavno proizvodno i zemljopisno tržište koji čine predmet sporazuma o specijalizaciji, a može se odrediti i šire, u slučaju ako su ti proizvodi koji su predmet sporazuma o specijalizaciji poluproizvodi koje jedan ili više sudionika sporazuma u cijelosti ili djelomično koriste za vlastitu proizvodnju silaznih proizvoda, te tada mjerodavno tržište proizvoda obuhvaća i proizvodno i zemljopisno tržište kojem pripadaju ti silazni proizvodi;
j) silazni proizvod je proizvod koji jedan ili više sudionika sporazuma o specijalizaciji proizvode i prodaju na tržištu, a pri proizvodnji silaznih proizvoda kao poluproizvod koriste proizvod koji je predmet sporazuma o specijalizaciji;
k) mjerodavno tržište proizvoda u sporazumima o istraživanju i razvoju je mjerodavno tržište proizvoda koji se mogu poboljšati, nadomjestiti ili zamijeniti proizvodima koji čine predmet sporazuma;
l) mjerodavno tržište tehnologija u sporazumima o istraživanju i razvoju označava mjerodavno tržište tehnologija ili procesa koji se mogu poboljšati, nadomjestiti ili zamijeniti tehnologijama koje čine predmet sporazuma;
m) konkurent je zajednički naziv za stvarne ili potencijalne konkurente;
n) stvarni konkurent sudionika sporazuma o specijalizaciji je poduzetnik koji djeluje na istom mjerodavnom tržištu;
o) stvarni konkurent sudionika sporazuma o istraživanju i razvoju je poduzetnik koji isporučuje proizvod, tehnologiju ili proces koji se može poboljšati, nadomjestiti ili zamijeniti ugovornim proizvodom ili tehnologijom na mjerodavnom zemljopisnom tržištu;
p) potencijalni konkurent sudionika sporazuma o specijalizaciji je poduzetnik koji bi mogao bez postojanja sporazuma o specijalizaciji, na stvarnim osnovama a ne samo na temelju puke teoretske mogućnosti, u slučaju malog ali stalnog povećanja relativnih cijena, u roku ne duljem od tri godine poduzeti neophodna dodatna ulaganja ili druge potrebne troškove zamjene kako bi pristupio mjerodavnom tržištu;
r) potencijalni konkurent sudionika sporazuma o istraživanju i razvoju je poduzetnik koji bi mogao bez postojanja sporazuma o istraživanju i razvoju, na stvarnim osnovama a ne samo na temelju puke teoretske mogućnosti, u slučaju malog ali stalnog povećanja relativnih cijena, u roku ne duljem od tri godine poduzeti neophodna dodatna ulaganja ili druge potrebne troškove zamjene, kako bi isporučivao proizvod, tehnologiju ili proces koji se može poboljšati, nadomjestiti ili zamijeniti ugovornim proizvodom ili tehnologijom na mjerodavnom zemljopisnom tržištu;
s) kupac je poduzetnik koji od dobavljača kupuje proizvod, radi njegove ugradnje u novi proizvod koji taj kupac proizvodi i/ili kupuje proizvod od dobavljača u svrhu njegove daljnje preprodaje drugom kupcu ili prodaje krajnjem korisniku, odnosno potrošaču;
t) neizravni kupac je poduzetnik koji nije sudionik horizontalnog sporazuma, a kupuje robe i/ili usluge koji su predmet sporazuma od kupca koji je sudionik horizontalnog sporazuma;
u) potrošač je fizička osoba koja kupuje, odnosno koristi ili bi u nekoj određenoj situaciji mogao koristiti mjerodavni proizvod.

Sporazumi na koje se primjenjuje skupno izuzeće

Članak 3.

(1) Skupno izuzeće primjenjuju se na horizontalne sporazume iz članka 10. stavka 2. točke 2. Zakona sklopljene između dva ili više poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije, a osobito na:
a) sporazume o istraživanju i razvoju,
b) sporazume o specijalizaciji.
(2) Sporazum o istraživanju i razvoju iz stavka 1. točke a) ovoga članka je sporazum sklopljen između dva ili više neovisnih poduzetnika kojim su uređeni uvjeti pod kojima ti poduzetnici obavljaju:
a) zajedničko istraživanje i razvoj ugovornih proizvoda ili tehnologija i zajedničko korištenje rezultata tih istraživanja i razvoja,
b) zajedničko korištenje rezultata istraživanja i razvoja ugovornih proizvoda ili tehnologija do kojih su zajednički došli sukladno prethodnom sporazumu između istih poduzetnika,
c) zajedničko istraživanje i razvoj ugovornih proizvoda ili tehnologija bez zajedničkog korištenja rezultata tih istraživanja i razvoja,
d) plaćeno istraživanje i razvoj ugovornih proizvoda ili tehnologija i zajedničko korištenje rezultata toga istraživanja i razvoja,
e) zajedničko korištenje rezultata plaćenog istraživanja i razvoja ugovornih proizvoda ili tehnologija sukladno prethodnom sporazumu između istih sudionika sporazuma, ili
f) plaćeno istraživanje i razvoj ugovornih proizvoda ili tehnologija bez zajedničkog korištenja rezultata tih istraživanja i razvoja.
(3) Pod pojmom zajedničko istraživanje i razvoj iz stavka 2. ovoga članka, smatraju se radnje koje je u cilju istraživanja i razvoja zajednički obavio tim, organizacija ili poduzetnik, odnosno radnje koje su sudionici sporazuma zajednički povjerili trećoj strani, kao i radnje koje su podijeljene između sudionika sporazuma na osnovi specijalizacije u području istraživanja i razvoja ili korištenja dobivenih rezultata.
(4) Plaćeno istraživanje i razvoj u smislu stavka 2. ovoga članka je istraživanje i razvoj koje provodi jedan sudionik sporazuma, a drugi sudionik sporazuma osigurava financijska sredstva za to istraživanje i pri tom taj sudionik sporazuma osim financiranja ne provodi nikakve radnje vezane uz navedeno istraživanje i razvoj.
(5) Skupno izuzeće za sporazume o istraživanju i razvoju iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na sporazume o istraživanju i razvoju koji sadrže odredbe kojima se dodjeljuju ili licenciraju prava intelektualnog vlasništva jednom ili više sudionika sporazuma, odnosno trećoj osobi koju su sudionici osnovali radi provedbe zajedničkog istraživanja i razvoja, plaćenog istraživanja i razvoja ili zajedničkog korištenja rezultata istraživanja i razvoja, pod uvjetom da odredbe o dodjeli ili licenciranju ne predstavljaju primarni predmet takvih sporazuma, već su izravno vezane i potrebne za njihovu provedbu.
(6) Sporazum o specijalizaciji iz stavka 1. točke b) ovoga članka je horizontalni sporazum sklopljen između dva ili više neovisnih poduzetnika kojim su uređeni uvjeti pod kojima se ti poduzetnici koji su konkurenti na mjerodavnom tržištu specijaliziraju u proizvodnji proizvoda, a mogu biti:
a) jednostrani sporazumi o specijalizaciji, na temelju kojih se jedan sudionik sporazuma obvezuje prestati proizvoditi određene proizvode ili se uzdržavati od proizvodnje tih proizvoda, odnosno obvezuje se kupovati te proizvode od drugog sudionika sporazuma, a drugi sudionik sporazuma obvezuje se proizvoditi i isporučivati te proizvode,
b) uzajamni (recipročni) sporazumi o specijalizaciji, na temelju kojih dva ili više sudionika sporazuma na uzajamnoj osnovi u cijelosti ili djelomično prestaju ili se uzdržavaju od proizvodnje određenih, ali različitih proizvoda i kupuju te proizvode od drugih sudionika sporazuma koji se obvezuju proizvoditi i isporučivati te proizvode,
c) sporazumi o zajedničkoj proizvodnji, na temelju kojih dva ili više sudionika sporazuma zajednički proizvode određene proizvode.
(7) Skupno izuzeće za