Na temelju članka 4. Zakona o otocima ("Narodne novine", br. 34/99 i 32/2002), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 1. kolovoza 2002. godine donijela

UREDBU

O SADRŽAJU I METODOLOGIJI IZRADE PROGRAMA ODRŽIVOG RAZVITKA OTOKA, SA SADRŽAJEM I METODOLOGIJOM IZRADE PROGRAMA ODRŽIVOG RAZVITKA OTOKA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 94 od 09 kolovoza 2002)

Članak 1.

Ovom Uredbom propisuje se sadržaj programa održivog razvitka otoka (u daljnjem tekstu: Programi) i metodologija njihove izrade.

Članak 2.

Programima se određuju razvojna opredjeljenja i ciljevi, te poslovi i zadaci koje provoditelji programa ostvaruju u svrhu ostvarenja tih opredjeljenja i ciljeva.
Sadržaj programa izrađuje se sukladno Metodologiji za izradu programa održivog razvitka otoka koja je tiskana uz ovu Uredbu i čini njen sastavni dio.

Članak 3.

Obavezni sadržaj programa je sljedeći:
(1) Uvod
(2) Ocjena stanja
a) prirodni i izgrađeni resursi otoka
b) otočna zajednica i društvene djelatnosti
c) gospodarstvo otoka
d) institucije razvojnog upravljanja
(3) Razvojna ograničenja, opredjeljenja i ciljevi
a) opterećenost otoka i razvojna ograničenja
b) razvojna opredjeljenja i ciljevi
c) vizija održivog razvitka i načini provedbe
d) usmjeravanje i načini poticanja ulaganja
(4) Provedbeni poslovi i zadaci
(5) Korišteni izvori informacija.

Članak 4.

Metodologijom se utvrđuje jedinstveni pristup izradi programa, te određuje postupak i način njihove izrade, koji uključuje metode prikupljanja, obrade i rangiranja podataka, metode ocjene nosivog kapaciteta otočnog ekosustava, metode demografske analize, mikroekonomske analitičke metode, metode ocjene ulagačkih pothvata, participativne metode određivanja razvojnih stavova i SNjOT analizu (analiza snage, slabosti, prilika i prijetnji).

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 304-03/02-01/02
Urbroj: 5030115-02-1
Zagreb, 1. kolovoza 2002.
Predsjednik
Ivica Račan, v. r.
SADRŽAJ I METODOLOGIJA IZRADE PROGRAMA ODRŽIVOG RAZVITKA OTOKA
I. PRISTUP, NAČELA I CILjEVI
Pristup
Nacionalnim programom razvitka otoka i Zakonom o otocima određuju se i utvrđuju pristup, načela i ciljevi upravljanja otočnim razvitkom. Navedenim Nacionalnim programom i Zakonom okvirno je određeno što sve trebaju sadržavati Programi održivog razvitka otoka (dalje u tekstu: Programi) i kako ih treba izraditi.
Načela
Načela upravljanja otočnim razvitkom određena su točkom 10.2. Nacionalnog programa razvitka otoka i odredbama Zakona o otocima. Načela su:
– otoci su razvojno jednakopravni dijelovi Republike Hrvatske;
– otok je sustav;
– održivo i potpuno korištenje otočnog bogatstva;
– otok je razvojna zajednica;
– aktivna uloga državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave u otočnom razvitku;
– kontinuitet upravljanja razvitkom otoka.
Ciljevi
U točci 10.1. Nacionalnog programa potvrđenoj člankom 1. Zakona o otocima određeni su ciljevi upravljanja otočnim razvitkom. Neki od njih neposredno obvezuju izrađivače Programa i otočnu samoupravu koja provodi Program, a neki određena tijela državne uprave i područne (regionalne) samouprave. Ciljevi upravljanja otočnim razvitkom su:
– održivi razvitak,
– društveno zadovoljavajuća naseljenost,
– izjednačavanje uvjeta otočnih ulaganja s uvjetima u kojima se ulaže na hrvatskom kopnu,
– što raznovrsnija struktura otočnog gospodarstva,
– što raznovrsnija struktura otočnog domaćinstva,
– potpuna fizička dostupnost otočnih resursa,
– dostupnost otočnih nekretnina u pravnom prometu.
Primjena informatičke tehnologije i baze podataka
Izrađivači Programa obvezno se prvenstveno upućuju na korištenje raspoloživih katastarskih podloga koje postoje pri nadležnim uredima, a ako postoji mogućnost mogu primijeniti i digitalnu informatičku tehnologiju. Takve podloge treba koristiti prilikom izrade zemljovida i obrade grafičkih i tabelarnih prikaza, te tako omogućiti široki multimedijalni pristup izradi Programa. Izrađivači se upućuju na podloge (topografske, kartografske i katastarske baze podataka, analogne karte i planovi, digitalni zemljovidi u različitim mjerilima, digitalne ortofoto karte 1:5000, službeni digitalni modeli reljefa) koje se izrađuju po posebnim državnim programima u skladu s člankom 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj 128/99). Kod izbora podloga valja imati u vidu i njihovu usporedivost (usklađenost) s podlogama koje se primjenjuju za izradu dokumenata prostornog uređenja iz članaka 16. do 18. Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine", broj 106/98). Izrađivači trebaju pripremiti i njeb stranicu za promicanje Programa Internetom.
II. SADRŽAJ PROGRAMA
Programe treba izraditi prema jedinstvenom sadržaju. U slučaju da se Program izrađuje za više naseljenih otoka svaki otok razmatra se izdvojeno, a poslovi i zadaci donose se na dvije razine: za svaki pojedini otok i za sve otoke obuhvaćene Programom. Programskim zadacima koje će pripremiti Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo podrobnije će se odrediti sadržaj svakog od 26 Programa čime će biti uvažene posebnosti pojedinih otoka i otočnih skupina, te posebnosti otoka unutar skupina za koje se izrađuju pojedini Programi.
Programi obavezno trebaju imati sljedeći sadržaj:
1. Uvod
2. Ocjena stanja
a) prirodni i izgrađeni resursi otoka
b) otočna zajednica i društvene djelatnosti
c) gospodarstvo otoka
d) institucije razvojnog upravljanja
3. Razvojna ograničenja, opredjeljenja i ciljevi
a) opterećenost otoka i razvojna ograničenja
b) razvojna opredjeljenja i ciljevi
c) vizija održivog razvitka i načini provedbe
d) usmjeravanje i načini poticanja ulaganja
4. Provedbeni poslovi i zadaci
5. Korišteni izvori informacija.
III. METODOLOGIJA IZRADE PROGRAMA
U izradi Programa od samog početka treba primijeniti suvremenu participativnu metodologiju koja zahtijeva puno sudjelovanje svih sudionika u razvoju otoka. Izrađivač programa treba uposliti što više lokalnih stručnjaka i poznavaoca otoka, metodološki ih voditi, stručno usmjeravati i uvažavati njihova znanja o otoku. Na taj način omogućit će se kvalitetnija i učinkovitija provedba Programa.
Poglavlja i podpoglavlja Programa treba izraditi na sljedeći način:
1. Uvod
Sažeti stanje predmetne otočne skupine, opredjeljenja i ciljeve Programa, te poslove i zadatke koji iz njih slijede.
2. Ocjena stanja
Stanje otočnog prostora, gospodarstva, društvenih djelatnosti i institucija odgovornih za upravljanje razvitkom opisuje se i ocjenjuje na osnovi postojećih, raspoloživih podataka, te prikupljanjem novih podataka.
a) Prirodni i izgrađeni resursi otoka
Prirodna obilježja
Popisati i tekstualno i kartografski razraditi prirodna obilježja otoka/otočne skupine i okolnog mora. Raščlaniti na geološka, hidrogeološka, klimatska, hidrološka, pedološka, geomorfološka, vegetacijska i druga obilježja. Popisati faunu.
Izgrađenost
Popisati i tekstualno i kartografski razraditi izgrađene resurse otoka/otočne skupine. Raščlaniti na stambeni fond, gospodarske objekte, infrastrukturne sustave i objekte društvenih djelatnosti. Definirati njihovu posjedovnu i vlasničku strukturu (zemljišta i objekta).
Prirodna i kulturna baština
Prikupiti i na odgovarajući način obraditi podatke o prirodnoj i kulturnoj baštini i prikazati ih na odvojenim kartografskim podlogama. Uz zaštićenu prirodnu i kulturnu baštinu, u koju se ubrajaju područja i objekti kojima je, prema Zakonu o zaštiti prirode i Zaštiti kulturnih dobara, određen ili predložen jedan od postojećih stupnjeva zaštite, odnosno uz rijetka i ugrožena staništa i lokalitete važne za ugrožene i zaštićene biljne, gljivne i životinjske vrste, navesti i poljoprivredno zemljište, te određena (prirodna i kulturno-povijesna) područja, cjeline i pojedinačne objekte koji nisu formalno zaštićeni već su u prijedlogu zaštite ili su zaštićeni prostornim planom.
Onečišćenja
Ustanoviti dijelove otoka/otočne skupine koji su onečišćeni preko dozvoljenih granica ili se onečišćuju takvim tempom da će uskoro postati takva. Evidentirati ugrožene dijelove okoliša kao što su odlagališta otpada, područja ispusta otpadnih voda i crnih jama, zone intenzivnog gospodarskog i inog korištenja koja utječu na okoliš. Prikupiti raspoložive podatke o prisutnosti i koncentraciji odnosno učestalosti onečišćujućih tvari. Onečišćenja prikazati na jednom kartografskom sloju koristeći stupnjevanje vrste i obima