Na temelju članka 2. stavka 5. Zakona o računovodstvu ("Narodne novine", broj 109/2007), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. siječnja 2008. godine, donijela
UREDBU
O RAČUNOVODSTVU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 10 od 23 siječnja 2008, 7/09)
I. TEMELjNE ODREDBE
Članak 1.
Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija (u daljnjem tekstu: Uredba) definiraju se knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, organizacija knjigovodstva, obavljanje popisa imovine i obveza, načela iskazivanja imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda, sadržaj i primjena računskog plana, financijsko izvještavanje i druga područja koja se odnose na računovodstvo neprofitnih organizacija.
Članak 2.
(1) Odredbe ove Uredbe odnose se na udruge i njihove saveze, strane udruge, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikate, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/profita, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije i koje su upisane u Registru neprofitnih organizacija.
(2) Registar iz stavka 1. ovog članka ustrojava i vodi Ministarstvo financija.".
(3) Odredbe ove Uredbe ne odnose se na državni proračun, proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunske korisnike definirane Zakonom o proračunu i utvrđene Registrom korisnika proračuna.
Članak 3.
(1) Računovodstvo neprofitnih organizacija propisano ovom Uredbom temelji se na opće prihvaćenim računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju pozicija.
(2) Neprofitne organizacije obvezne su evidentirati poslovne događaje, voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje prema temeljnim načelima urednog knjigovodstva.
Članak 4.
(1) Neprofitne organizacije vode knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz računskog plana za neprofitne organizacije koji je sastavni dio ove Uredbe.
(2) Neprofitne organizacije obvezne su u svom knjigovodstvu osigurati podatke pojedinačno po vrstama prihoda i rashoda te o stanju imovine, obveza i vlastitih izvora.
(3) Neprofitne organizacije unose podatke u poslovne knjige odmah po nastanku poslovnog događaja, a najkasnije u roku primjerenom za sastavljanje financijskih izvještaja.
II. POSLOVNE KNjIGE I KNjIGOVODSTVENE ISPRAVE
Članak 5.
(1) Poslovne knjige jesu: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.
(2) Dnevnik je knjiga u koju se unose poslovne promjene slijedom vremenskog nastanka.
(3) Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija poslovnih promjena nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i rashodima.
(4) Unos podataka u glavnu knjigu provodi se po unaprijed pripremljenom računskom planu.
Članak 6.
(1) Pomoćne knjige jesu analitičke knjigovodstvene evidencije poslovnih događaja koji su u glavnoj knjizi iskazani sintetički i druge pomoćne evidencije o stanju i promjenama imovine i obveza za potrebe nadzora i praćenja poslovanja.
(2) Neprofitne organizacije obvezno vode sljedeće pomoćne knjige:
1. dugotrajne nefinancijske imovine - po vrsti, količini i vrijednosti (nabavna i otpisana) te s drugim potrebnim podacima,
2. kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe) - po vrsti, količini i vrijednosti,
3. financijske imovine i obveza, i to:
potraživanja i obveza (po subjektima, računima, pojedinačnim iznosima, rokovima dospjelosti, zateznim kamatama i dr.), primljenih i izdanih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata (po vrstama, subjektima, pojedinačnim vrijednostima, dospjelosti, stanjima), potraživanja i obveza po osnovi primljenih i danih zajmova i kredita (po vrstama, subjektima, pojedinačnim vrijednostima, dospjelosti, obračunatim kamatama).
(3) Pored pomoćnih knjiga iz stavka 2. ovog članka, neprofitne organizacije vode:
- knjigu (dnevnik) blagajni (kunska, devizna, porto i druge),
- evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija,
- evidenciju putnih naloga i korištenja službenih vozila,
- knjigu izlaznih računa,
- knjigu ulaznih računa te
- ostale pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama.
(4) Posebne pomoćne knjige i analitičke evidencije iz stavaka 2. i 3. ovog članka ne moraju se voditi ako obveznik iz članka 2. ove Uredbe izravnim raščlanjivanjem stavki glavne knjige osigurava potrebne podatke.
Članak 7.
(1) Poslovne knjige vode se za poslovnu godinu, koja je jednaka kalendarskoj godini.
(2) Poslovne knjige otvaraju se na početku poslovne godine ili danom osnivanja.
(3) Početna stanja glavne knjige na početku poslovne godine moraju biti ista kao zaključna stanja na kraju prethodne poslovne godine.
Članak 8.
(1) Poslovne knjige zaključuju se na kraju poslovne godine i čuvaju u rokovima propisanim ovom Uredbom.
(2) Ako se poslovne knjige vode kao elektronički zapis, glavna knjiga se mora nakon zaključivanja na kraju poslovne godine zaštititi na način da u istoj nije moguća izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova, da je istu moguće u svakom trenutku otisnuti na papir te se mora potpisati elektroničkim potpisom sukladno propisu koji uređuje elektronički potpis. U suprotnom se poslovne knjige ispisuju i uvezuju u roku od 120 dana od isteka poslovne godine na koju se odnose. Osoba ovlaštena za zastupanje neprofitne organizacije potpisuje ispisane i uvezane poslovne knjige.
(3) Poslovne knjige čuvaju se i to:
1. dnevnik i glavna knjiga - najmanje jedanaest godina,
2. pomoćne knjige - najmanje sedam godina.
(4) Rok čuvanja poslovnih knjiga počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se iste odnose.
Članak 9.
(1) Knjiženje i evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama temelji se na vjerodostojnim, istinitim, urednim i prethodno kontroliranim knjigovodstvenim ispravama.
(2) Knjigovodstvena isprava jest pisani ili memorirani elektronički dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni.
(3) Isprava za knjiženje je uredna kada se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena. Vjerodostojna je isprava koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj.
(4) Zakonski predstavnik ili osoba koju on ovlasti potpisom na ispravi ili memoriranom šifrom ovlaštenja za transakciju jamči da je isprava istinita i da realno prikazuje poslovnu promjenu odnosno transakciju.
Članak 10.
Poslovne knjige i knjigovodstvene isprave vode se na hrvatskom jeziku i izražavaju u valutnoj jedinici koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj.
Članak 11.
(1) Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorne isprave, ili na nositelju elektroničkog zapisa ili nositelju mikrografske obrade.
(2) Knjigovodstvene isprave čuvaju se u sljedećim rokovima, ako drugim propisima nije određen drugi rok:
1. trajno se čuvaju isplatne liste ili analitička evidencija plaća,
2. najmanje jedanaest godina čuvaju se isprave na temelju kojih su uneseni podaci u dnevnik i glavnu knjigu,
3. najmanje sedam godina čuvaju se isprave na temelju kojih su uneseni podaci u pomoćne knjige.
(3) Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava iz stavka 2. točke 2. i 3. ovoga članka počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene.
Članak 12.
(1) Neprofitne organizacije mogu vođenje knjigovodstva povjeriti drugoj stručnoj pravnoj ili fizičkoj osobi.
(2) U slučaju iz prethodnog stavka ovog članka odgovornost za vođenje računovodstva ne može se prenijeti na izvršitelja.
III. POPIS IMOVINE I OBVEZA TE NAČELA ISKAZIVANjA IMOVINE, OBVEZA, VLASTITIH IZVORA, PRIHODA I RASHODA
Popis imovine i obveza
Članak 13.
(1) Neprofitne organizacije na početku poslovanja moraju popisati imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti.
(2) Popis imovine i obveza mora se sastaviti i na kraju svake poslovne godine sa stanjem na datum bilance radi usklađenja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem. Iznimno, neprofitne organizacije koji obavljaju knjižničarsku ili bibliotečnu djelatnost popis knjiga i bibliotečne građe mogu obaviti u roku koji nije duži od tri godine.
(3) Podaci o popisu unose se pojedinačno u naturalnim, odnosno novčanim izrazima u popisne liste. Popisne liste su knjigovodstvene isprave čiju vjerodostojnost potpisima potvrđuju članovi popisnog povjerenstva.
Članak 14.
(1) Povjerenstvo za popis osniva zakonski