Temeljem odredbe članka 1. Zakona o ovlaštenju Vlade Republike Hrvatske za donošenje uredbi kojima će se uređivati pojedina pitanja iz djelokruga Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 39/91) i članka 23. st. 2. Zakona o Vladi ("Narodne novine" broj 41/90), Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 28. kolovoza 1991. donijela je

UREDBU

O OSNIVANjU I RADU KOMISIJA ZA POPIS I PROCJENU RATNE ŠTETE

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 44 od 30 kolovoza 1991)

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Uredbom propisuje se osnivanje Republičke i općinskih komisija za popis i procjenu ratne štete (u daljnjem tekstu: Republička komisija i općinske komisije) nastale Republici Hrvatskoj na imovini fizičkih i pravnih osoba.

Članak 2.

Pod ratnom štetom u smislu ove Uredbe smatra se ona šteta koja je nastala na pokretninama i nekretninama (u daljnjem tekstu: imovina) Republike Hrvatske zahvaćenim ratom ili je posljedica ratnih operacija odnosno oružanih sukoba, a koja može biti neposredna ili posredna.
Neposredna šteta je šteta nastala oštećenjem, uništenjem ili pljačkom imovine u društvenom, državnom i privatnom vlasništvu, te troškovi izazvani posrednim štetama.
Posredna šteta je izgubljena dobit zbog smanjene proizvodnje ili obujma usluga izazvane ratom ili je posljedica ratnih operacija ili oružanih sukoba.

Članak 3.

Ratna šteta procjenjuje se na svojoj imovini na kojoj je šteta nastala, bez obzira da li je ta imovina osigurana kod zajednice osiguranja imovine i osoba.
Predmet procjene su i štete nastale na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole.

II. KOMISIJE ZA POPIS I PROCJENU RATNE ŠTETE

1. Općinska komisija

Članak 4.

Skupština općine na čijem području je nastala ratna šteta, svojom odlukom osniva općinsku komisiju, te određuje njezin sastav.
Općinska komisija posebnom odlukom:
- osniva potrebiti broj stručnih komisija za procjenu ratne štete te usmjerava i objedinjuje njihov rad te im određuje područje i objekte na kojima će procjenjivati štete,
- određuje rok do kojeg se mora izvršiti procjena, osigurava primjenu propisane metodologije i obrasce za procjenu šteta na području općine,
- izrađuje zbrojno izvješće o procjeni šteta na području općine i dostavlja ga Republičkoj komisiji.

Članak 5.

Stručne komisije neposredno popisuju i procjenjuju ratne štete na području za koje su osnovane.
U sastav stručne komisije obvezatno se imenuju stručnjaci odgovarajućih oblasti (npr. građevinari, agronomi, šumari, kustosi i sl.), zatim ovlašteni procjenitelji šteta zajednica osiguranja te suci općinskih sudova.
2. Djelokrug i način rada općinske komisije

Članak 6.

Zadatak stručnih komisija je da u okviru svog djelokruga prikupe podatke o uništenoj, oštećenoj i opljačkanoj imovini, a poglavito o:
- vrsti imovine
- stupnju oštećenja (uništeno - oštećeno - opljačkano)
- eventualnoj vrijednosti spašenog materijala,
- svrsishodnosti popravka te
- revaloriziranoj vrijednosti uništene odnosno oštećene imovine.
Stručna komisija utvrdit će i štetnika.
O izvršenoj procjeni visine nastale štete stručne komisije sastavljaju izvješće te ga dostavljaju općinskoj komisiji.

Članak 7.

Stručne komisije procjenu ratne štete obavljaju izravnim uvidom na imovini na kojoj je nastala ratna šteta.
Ukoliko su oštećenja na imovini takve prirode da popravak nije moguć ili su troškovi popravka tako visoki da se popravak ne isplati, takva imovina smatrat će se uništenom.

III. OSNOVNA NAČELA PROCJENE RATNE ŠTETE

Članak 8.

Za svaku oštećenu imovinu stručne komisije izrađuju predračun troškova potrebitih za dovođenje imovine u stanje u kojem se nalazila prije nastanka štete.
Predračun se nastavlja po pozicijama odnosno vrstama radova koje treba obaviti na oštećenoj imovini, a po cijenama važećim na području općine u vrijeme procjene štete.
Za uništenu imovinu šteta se utvrđuje prema cijenama važećim u vrijeme procjene štete.

Članak 9.

Obrtna sredstva (zalihe sirovina i reprodukcijskog materijala, poluproizvoda, gotovih proizvoda i trgovinske robe) moraju se popisati (inventura) te se prema već postojećim knjigovodstvenim obrascima utvrđuje visina štete nastale zbog oštećenja i uništenja.

Članak 10.

Štete na nekretninama i stvarima od osobitog kulturnog, povijesnog, i ekološkog značaja utvrđuju se u visini iznosa troškova (materijala i rada) potrebnih za vraćanje stvari u prijašnje stanje.
Ukoliko je nekretnine i stvari iz stavka 1. ovog članka moguće rekonstruirati ili konzervirati, visina štete procjenjuje se u visini predračunskih troškova tih radova.
U protivnom, šteta se ne procjenjuje, već se u izvješću o procjenjenoj šteti navodi svaka pojedinačna uništena nekretnina i stvar.

Članak 11.

Štete na moru, morskoj obali i otocima, vodama, zračnom prostoru, rudnom blagu i drugim prirodnim bogatstvima, zemljištu, šumama, biljnom i životinjskom svijetu i drugim dijelovima prirode, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku te da imaju njezinu osobitu zaštitu, procjenjuju se primjenom propisane metodologije uz uvjet da su mjerljive odnosno da se mogu konkretno procijeniti.

IV. CIJENE ZA PROCJENU ŠTETE

Članak 12.

Procjena štete obavlja se po tržišnim cijenama važećim u vrijeme procjene ratne štete na području na kojem su štete nastale.
Prilikom utvrđivanja tržišnih cijena mogu se koristiti podaci Zavoda za statistiku, zajednica osiguranja imovine i osoba te poduzeća i ustanova određenih djelatnosti (građevinske, poljoprivredne i sl).
Prema vrsti procjene štete za koju će se koristiti, cijene se razvrstavaju u ove skupine:
- cijene po pozicijama radova za procjenu šteta na oštećenim zgradama i drugim objektima,
- cijene po vrstama radova za procjenu štete na opremi,
- cijene po vrstama stoke za procjenu štete na stočnom fondu, divljaći,
- cijene za sirovine, reprodukcijski materijal, gotove proizvode i trgovinsku robu za procjenu šteta na obrtnim sredstvima u privatnom vlasništvu, a na obrtnim sredstvima u društvenom ili državnom vlasništvu, primjenjuju se cijene iz knjigovodstvene dokumentacije. Time su obuhvaćene i cijene za procjenu šteta na poljoprivrednoj proizvodnji i dugogodišnjim nasadima.
- cijene po kojima bi se mogla nabaviti odnosno kupiti uništena sredstva u vlasništvu građana, radi utvrđivanja nabavne i sadašnje vrijednosti zgrada, opreme i drugih materijalnih dobara.

Članak t3.

Cijene za stambene i druge zgrade utvrđuju se posebno za gradsko i seosko područje, ako između gradskog i seoskog stambenog fonda postoje osjetne razlike u pogledu primjenjenog građevnog materijala, načina izgradnje i opremljenosti instalacijama vodovoda i kanalizacije te sanitarnom opremom.
Ako stručna komisija ne napravi razliku u cijenama dužna je u izvješću o procjenjenoj šteti dati odgovarajuće obrazloženje.

Članak 14.

Cijene utvrđene za stambene zgrade vrijede i za vikendice te za zgrade koje služe za obavljanje poslovnih djelatnosti.
Za gospodarske zgrade i pomoćne objekte (staje, garaže i sl.) cijene se određuju prema tržišnim cijenama u vrijeme procjene ratne štete.

V. UTVRIVANjE REZULTATA PROCJENE RATNE ŠTETE

Članak 15.

Stručne komisije za procjenu štete dužne su općinskoj komisiji dostaviti izvješće sa po jednim primjerkom pravilno popunjenih i šifriranih obrazaca na kojima su obavljali procjenu.
Općinska komisija obrađuje i kontrolira dostavljena izvješća te ih po potrebi vraća stručnoj komisiji radi ispravke i dopuna.

Članak 16.

Na temelju izvješća svih stručnih komisija, općinska komisija sastavlja zbrojno izvješće te ga dostavlja Republičkoj komisiji.

VI. REPUBLIČKA KOMISIJA

Članak 17.

Osniva se Republička komisija za popis i procjenu ratne štete.
Predsjednika i ćlanove Republičke komisije imenuje odlukom Vlada Republike Hrvatske.
Predsjednik komisije je pomoćnik ministra financija.
Članovi komisije imenuju se između predstavnika: ministarstava obrane, unutarnjih poslova, pravosuđa i uprave, financija, energetike i industrije, poljoprivrede i šumarstva, zdravstva, prosvjete i kulture, pomorstva, prometa i veza, turizma, zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, trgovine, Republičkog zavoda za statistiku, Javnog pravobraniteljstva Republike Hrvatske, Gospodarske komore Hrvatske te Zajednice osiguranja imovine i osoba "Croatia".
Stručne i administrativne poslove za Republičku komisiju obavlja Ministarstvo financija.

Članak 18.

Republička komisija kontrolira izvješća općinskih komisija i donosi konačnu odluku o