Na temelju članka 19. Zakona o strateškim robnim zalihama ("Narodne novine," broj 87/2002), a u vezi s člankom 22. Zakona o energiji ("Narodne novine", broj 68/2001), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 20. veljače 2003. godine donijela

UREDBU

O OBVEZNIM ZALIHAMA NAFTE I NAFTNIH DERIVATA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 27 od 21 veljače 2003)

I. TEMELjNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom se Uredbom utvrđuju obveznici osiguranja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, način osiguranja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, te nadzor nad skladištenjem obveznih zaliha naftne i naftnih derivata.

Članak 2.

(1) Ova Uredba ne primjenjuje se na ostale strateške robne zalihe, uređene Zakonom o strateškim robnim zalihama, te operativne rezerve uređene člankom 22. Zakona o energiji i člankom 9. Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata ("Narodne novine", broj 68/2001).
(2) Ova Uredba ne primjenjuje se na uvezene količine goriva sadržane u spremnicima vozila i ostalih prometnih sredstava, a koje služe isključivo za njihov pogon.

II. OBVEZNICI OSIGURANjA OBVEZNIH ZALIHA

Članak 3.

(1) Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (u daljnjem tekstu: obvezne zalihe) su zalihe koje se koriste za osiguranje opskrbe naftom i naftnim derivatima u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države, uslijed izvanrednih okolnosti poremećaja opskrbe.
(2) Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata su zalihe koje odgovaraju potrošnji nafte i naftnih derivata za najmanje 90 dana potrošnje u prethodnoj kalendarskoj godini.
(3) Obveznici osiguranja obveznih zaliha (u daljnjem tekstu: obveznici osiguranja zaliha) su pravne i fizičke osobe, koje su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarile neto uvoz od najmanje 25 tona nafte i naftnih derivata.
(4) Neto uvoz iz stavka 3. ovoga članka je količina nafte i naftnih derivata uvezena tijekom prethodne kalendarske godine, umanjena za izvezenu količinu nafte i naftnih derivata u istome razdoblju.
(5) Obveznici osiguranja zaliha moraju na području Republike Hrvatske osigurati 25% neto uvoza nafte i naftnih derivata, ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini.
(6) Ministarstvo nadležno za energetiku (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) može izmijeniti postotke propisane u stavku 5. ovoga članka i članku 20. ove Uredbe, sukladno međunarodnim obvezama Republike Hrvatske, te ukupnim zalihama nafte i naftnih derivata, odnosno strateškim robnim zalihama naftnih derivata utvrđenim zakonom o strateškim robnim zalihama.
(7) Ako su obvezne zalihe uništene ratnim djelovanjima, terorističkim akcijama, sabotažom, tehničkim nedostatkom i višom silom, Ministarstvo može posebnim aktom propisati rok u kojem su obveznici osiguranja zaliha dužni popuniti uništene obvezne zalihe.

Članak 4.

(1) Iznimno od članka 3. stavka 5. ove Uredbe, pravna i fizička osoba koja po prvi puta ostvaruje uvoz nafte i naftnih derivata, u prvom tromjesečju ostvarivanja uvoza nafte i naftnih derivata nije dužna osigurati obvezne zalihe.
(2) U drugom i svakom sljedećem tromjesečju, utvrđuje se količina obveznih zaliha na temelju neto uvoza nafte i naftnih derivata, koji je pravna i fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka ostvarila tijekom svih prethodnih tromjesečja.
(3) U prijelaznom razdoblju iz stavka 2. ovoga članka, za obračun količina obveznih zaliha ne može se koristiti više od posljednja uzastopna 4 tromjesečja.
(4) Od završetka kalendarske godine u kojoj je pravna i fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka započela s uvozom nafte i naftnih derivata, opseg obveznih zaliha određuje se prema članku 3. stavku 5. ove Uredbe.

III. NAČIN OSIGURANjA OBVEZNIH ZALIHA

Članak 5.

Obvezu osiguranja zaliha obveznik osiguranja zaliha može ispuniti na jedan od sljedećih načina:
1. ako sam skladišti obvezne zalihe;
2. ako dva ili više obveznika osiguranja zaliha zajednički skladište obvezne zalihe;
3. ako sklopi ugovor kojim druga pravna osoba (u daljnjem tekstu: skladištar) preuzima skladištenje utvrđene količine obveznih zaliha.

Članak 6.

(1) Skladištarem može biti ona pravna osoba koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj, te je od Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti ishodila dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti skladištenja nafte i naftnih derivata.
(2) Ugovorom iz članka 5. točke 3. ove Uredbe, skladištar može u potpunosti ili djelomično od obveznika osiguranja zaliha preuzeti skladištenje obveznih zaliha.
(3) Ministar nadležan za energetiku (u daljnjem tekstu: Ministar) donosi opće uvjete za skladištenje obveznih zaliha.

Članak 7.

(1) Prije sklapanja ugovora o skladištenju obveznih zaliha, skladištar mora pribaviti odobrenje Ministarstva o izboru mjesta skladišta.
(2) U postupku izdavanja odobrenja o izboru mjesta skladišta, Ministarstvo će uzeti u obzir pitanje regionalne opskrbe.

Članak 8.

(1) Po potpisivanju ugovora o skladištenju obveznih zaliha, skladištar je dužan obvezniku držanja zaliha, s kojim je sklopio predmetni ugovor, izdati potvrdu o skladištenju obveznih zaliha, te izdanu potvrdu bez odgađanja dostaviti Ministarstvu.
(2) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka mora osobito sadržavati sljedeće podatke:
1. količinu zaliha koje će se skladištiti,
2. planirano trajanje skladištenja.
(3) Oblik i sadržaj potvrde iz stavka 1. ovog članka propisuje Ministar.

Članak 9.

(1) Ministar posebnim propisom utvrđuje najvišu tarifu za preuzimanje skladištenja zaliha.
(2) Troškovi formiranja, skladištenja i obnavljanja obveznih zaliha sadržani su u cijeni naftnih derivata.

Članak 10.

(1) Ako skladištar prestane ispunjavati neki od uvjeta propisanih ovom Uredbom, Ministarstvo će narediti skladištaru da u roku 30 dana ispuni propisane uvjete.
(2) Ako skladištar ne postupi sukladno naredbi iz stavka 1. ovog članka, Ministarstvo će posebnim aktom zabraniti skladištaru skladištenje obveznih zaliha.
(3) Aktom iz stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo će utvrditi na koji će način obveznik osiguranja zaliha skladištiti obvezne zalihe.

Članak 11.

(1) Obveznik osiguranja zaliha osigurava obvezne zalihe prema strukturi i količini ostvarenog neto uvoza nafte i naftnih derivata iz prethodne kalendarske godine. Temeljem odobrenja Ministarstva, dopuštena je mogućnost zamjene prema sljedećem obračunu sljedećih zamjenskih količina:
energenti naftne jedinice
1. 1 kg nafte 1
2. 1 kg naftnih derivata 1,150
3. 1 m((veće, prirodnog plina 0,860
4. 1 kg kamenog ugljena 0,760
(2) Ako obvezna uskladištena količina, obračunata u naftnim jedinicama prema stavku 3. ovoga članka ostane jednaka, obveznik osiguranja zaliha može, umjesto naftnih derivata, skladištiti naftu ili međusobno zamijeniti naftne derivate u opsegu od najviše 20% sljedećih količina:
1. benzina;
2. dizelskog goriva, loživog ulja ekstra lakog, mlaznog goriva;
3. loživog ulja lakog,