Za pristup cjelovitom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo:

Na temelju članka 1. stavka 1. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 94/93) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. prosinca 1993. donijela

UREDBU

O FINANCIRANjU JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 112 od 17 studenog 1993)

I. TEMELjNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom se uredbom uređuju izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine, grada i kotara s posebnim samoupravnim položajem (u daljem tekstu: jedinice lokalne samouprave i uprave), u granicama određenim zakonom kojim se uređuju pojedina pitanja ako odredbama ove uredbe nije određeno drugačije.

Članak 2.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave, u skladu s vlastitim gospodarskim mogućnostima i prioritetnim potrebama i interesima, ovisno o specifičnosti pojedinih područja, osigurava sredstva u svojemu proračunu.

Članak 3.

Jedinica lokalne samouprave i uprave ima prihode razmjerne obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga, kojima mora raspolagati u skladu s načelima zakonitosti, svrsishodnosti i štedljivosti.

II. IZVORI SREDSTAVA

Članak 4.

Jedinica lokalne samouprave i uprave stječe prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza i od dotacija iz državnoga i županijskoga proračuna.

Članak 5.

Vlastiti izvori županije jesu:
1. prihodi od vlastite imovine, u smislu članka 68. stavka 3. točke 1., 2., 3. i 4. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", br. 90/92.),
2. županijski porezi, u skladu s ovom uredbom,
3. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje, koje sami propišu,
4. drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom.

Članak 6.

Županijski porezi jesu:
1. porez na nasljedstva i darove,
2. porez na cestovna motorna vozila,
3. porez na plovne objekte te
4. porez na priređivanje zabavnih i športskih priredaba.
I. Porez na nasljedstva i darove

Članak 7.

(1) Porez na nasljedstva i darove plaća se na nekretnine, koje nasljednici i daroprimci nasljeđuju, prime na dar ili steknu po drugoj osnovi bez naknade te na gotov novac i novčana potraživanja, a na pokretne stvari ako im je pojedinačna prometna vrijednost veća od dinarske protuvrijednosti 2.000 DEM prema srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan utvrđivanja obveze.
(2) Porez na nasljedstva i darove neće se platiti ako je na darovane ili nasljedene pokretne stvari plaćen porez na promet proizvoda.

Članak 8.

(1) Obveznici poreza na nasljedstva i darove jesu pravne i fizičke osobe koje na teritoriju Republike Hrvatske naslijede ili prime na dar imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove.
(2) Obveznici poreza na nasljedstva i darove jesu i pravne i fizičke osobe koje steknu imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove na osnovi odluke tijela državne uprave ili suda o priznavanju prava vlasništva na nekretnini stečenoj dosjelošću, uzurpacijom ili po drugoj osnovi.
(3) Tijela državne uprave i sudovi obvezni su rješenja o nasljeđivanju i druge odluke o prijenosu nekretnina dostavljati nadležnoj Poreznoj upravi u roku 15 dana od njihove pravomoćnosti.

Članak 9.

Ako se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi, porez na nasljedstva i darove plaća osoba kojoj je nasljedstvo pripalo ili joj je ustupljeno.

Članak l0.

Osnovicu poreza na nasljedstva i darove čini tržna vrijednost naslijeđene ili na dar primljene imovine u času nastanka porezne obveze nakon odbitka dugova i troškova što otpadaju na imovinu na koju se plaća taj porez.

Članak 11.

Tržnu vrijednost naslijeđene ili na dar primljene imovine utvrđuje jedinica Porezne uprave ili drugo nadležno tijelo, i to po postupku propisanom za utvrđivanje prometne vrijednosti za razrez poreza na promet nekretnina.

Članak 12.

(1) Obveza plaćanja poreza na nasljedstva i darove nastaje u času pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili u času primitka dara.
(2) Dar se smatra primljenim u času potpisa ugovora o darovanju, a ako nije sklopljen pismeni ugovor o darovanju, u času primitka dara.
(3) Porezna obveza u slučajevima iz članka 8. stavka 2. ove uredbe nastaje u času pravomoćnosti odluke tijela državne uprave ili suda o priznavanju prava vlasništva na nekretninama.
(4) Ako se ugovor o darovanju, rješenje o nasljeđivanju ili odluka tijela državne uprave ili suda ne prijave ili se prijave nepravodobno, porezna osnovica utvrđuje se prema tržnoj vrijednosti naslijeđene ili darovane imovine na dan prijavljivanja odnosno otkrivanja porezne obveze.

Članak 13.

(1) Ako je naslijeđena ili na dar primljena imovina opterećena uživanjem druge osobe, obveza plaćanja poreza na nasljedstva i darove za nasljednika ili daroprimca nastaje u času prestanka uživanja.
(2) Uživatelj nekretnine plaća porez na nasljedstva i darove od vrijednosti uživanja.
(3) Ako je trajanje uživanja neodređeno, za poreznu osnovicu uzima se vrijednost deseterostrukog godišnjeg uživanja nekretnine, a ako je trajanje uživanja vremenski određeno, za poreznu osnovicu uzima se zbroj godišnjih vrijednosti uživanja.
(4) Kao jednogodišnja vrijednost uživanja uzima se prihod od nekretnine u prvoj cijeloj kalendarskoj godini odnosno pedeseti dio prometne vrijednosti nekretnine.

Članak 14.

Porez na nasljedstva i darove plaća se po stopi do 5 %.

Članak 15.

(1) Porez na nasljedstva i darove ne plaća nasljednik odnosno daroprimac koji je u odnosu spram ostavitelja odnosno darodavca u prvomu nasljednom redu.
(2) Ako je predmet nasljeđivanja ili darovanja obradivo poljoprivredno zemljište, porez na nasljedstva i darove ne plaća nasljednik odnosno daroprimac koji je u odnosu spram ostavitelja ili darodavca u drugomu nasljednom redu ako mu je poljoprivreda osnovni izvor prihoda
(3) Ako je predmet nasljeđivanja ili darovanja poljoprivredno gospodarstvo (zgrade, poljoprivredni inventar, stoka, pokretnine, zemljište, gotov novac i novčana potraživanja), porez na nasljedstva i darove ne plaća nasljednik odnosno daroprimac koji je u odnosu spram ostavitelja ili darodavca u drugomu nasljednom redu, pod uvjetom da je s ostaviteljem živio u zajedničkom domaćinstvu u času njegove smrti ili s darodavcem u času primitka dara i da mu je poljoprivreda osnovni izvor prihoda.
(4) Ako je predmet nasljeđivanja ili darovanja obiteljska stambena zgrada ili stan ili poslovna prostorija ili pokretnina ili gotov novac i novčana potraživanja, nasljednik ili daroprimac koji je u odnosu spram ostavitelja ili darodavca u drugomu nasljednom redu ne plaća porez na nasljedstva i darove na jednu obiteljsku stambenu zgradu odnosno jedan stan i pokretnine te na gotov novac i na novčana potraživanja, a na poslovne prostorije, ako u njima obavlja djelatnost, pod uvjetom da je s ostaviteljem živio u zajedničkomu domaćinstvu u času njegove smrti odnosno s darodavcem u času primitka dara.
(5) Bračni supružnik, glede plaćanja poreza na nasljedstva i darove, smatra se nasljednikom prvoga nasljednog reda, a zetovi i snahe, ako su s ostaviteljem ili darodavcem živjeli u zajedničkomu domaćinstvu, u času ostaviteljeve smrti odnosno u času primitka dara.
(6) Porez na nasljedstva i darove ne plaća se kada se uređuju imovinski odnosi bivših bračnih supružnika.
(7) Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju Republika, jedinice lokalne samouprave i uprave, organizacije Crvenog križa, ustanove, zaklade i druge humanitarne organizacije i udruženja.
(8) Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju roditelji kada nasljeđuju ili primaju na dar imovinu svoje djece