Na temelju članka 8. stavka 4. podstavka 2. Zakona o knjižnicama ("Narodne novine", broj 105/97 i 5/98), na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća, ministar prosvjete i športa donosi

STANDARD

ZA ŠKOLSKE KNjIŽNICE

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 34 od 29 ožujka 2000)

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim standardom određuju se minimalni uvjeti glede knjižnične građe, knjižničnog osoblja, prostora i opreme za obavljanje djelatnosti školskih knjižnica u osnovnim i srednjim školama te se utvrđuju stručni kriteriji i mjerila za promicanje kvalitetne knjižnične djelatnosti.

Članak 2.

Školska knjižnica je organizirana zbirka knjižne i neknjižne građe koja kroz djelatnost knjižničnog osoblja nabavlja, obrađuje, čuva i daje na upotrebu građu radi zadovoljavanja obrazovnih, kulturnih, informacijskih i stručnih potreba korisnika i permanentnog obrazovanja.

DJELATNOST I ZADAĆE ŠKOLSKE KNjIŽNICE

Članak 3.

Djelatnost školske knjižnice je dio odgojno-obrazovnog i knjižničnog sustava i izravno je uključena u nastavni proces i učenje.
Djelatnost školske knjižnice ostvaruje se kao:
- neposredna odgojno-obrazovna djelatnost
- stručna knjižnična djelatnost
- kulturna i javna djelatnost.
Zadaće školske knjižnice su: promicanje i unapređivanje svih oblika odgojno-obrazovnog procesa stvaranje uvjeta za učenje mogućnost prilagodbe prema različitim oblicima učenja i očekivanjima sudionika u procesu učenja pomoć učenicima u učenju, poticanje istraživačkog duha i osobnog prosuđivanja poticanje odgoja za demokraciju razvijanje svijesti o vrijednostima nacionalne kulture, posebno jezika, umjetnosti i znanosti te vrijednosti multikulturalnosti stvaranje uvjeta za interdisciplinarni pristup nastavi poticanje duhovnog ozračja škole.

Neposredna odgojno-obrazovna djelatnost

Članak 4.

Neposredna odgojno-obrazovna djelatnost školske knjižnice obuhvaća: rad s učenicima, suradnju s učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima te pripremanje, planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada.

Članak 5.

Rad s učenicima u školskoj knjižnici obuhvaća:
- razvijanje navike posjećivanja knjižnice
- organizirano i sustavno upućivanje učenika u rad knjižnice
- razvijanje čitalačke sposobnosti učenika
- uvođenje suvremenih metoda u razvijanju sposobnosti djelotvornog čitanja
- ispitivanje zanimanja učenika za knjigu
- pomoć pri izboru knjige i upućivanje u čitanje književnih djela, stručne literature, dnevnih listova i časopisa
- upućivanje u način i metode rada na istraživačkim zadaćama (upotreba leksikona, enciklopedija, rječnika i dr.)
- organizaciju rada s učenicima u produženom i cjelodnevnom boravku te s učenicima putnicima
- rad s učenicima u dopunskoj i dodatnoj nastavi te na satu razredne zajednice
- organizaciju rada s učenicima u naprednim skupinama i slobodnim aktivnostima
- rad na odgoju i obrazovanju u slobodno vrijeme mladeži
- organizaciju nastavnih sati u knjižnici (timski rad)
- pomaganje učenicima u pripremi i obradi zadane teme ili referata
- uvođenje učenika u temeljne načine pretraživanja i korištenja izvora znanja (informacija)
- sustavno poučavanje učenika za samostalno i permanentno učenje - učenje za cijeli život
- podučavanje informacijskim vještinama pri upotrebi dostupnih znanja.

Članak 6.

Suradnja s učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima u školskoj knjižnici obuhvaća:
- suradnju s učiteljima odnosno nastavnicima svih nastavnih predmeta i odgojnih područja pri nabavi svih vrsta knjižnične građe
- timski rad na pripremi nastavnih sati i kreativnih radionica
- suradnju knjižničara i nastavnika odnosno učitelja pri izvođenju pojedinih nastavnih sati
- suradnju s učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima na programima iz područja odgoja mladeži
- mentorski rad
- timski rad na izradi višegodišnjeg plana razvoja školske knjižnice
- suradnju sa stručnim aktivima.

Članak 7.

Pripremanje, planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada u školskoj knjižnici obuhvaća:
- izradu godišnjeg plana i programa rada školske knjižnice i pisanje izvješća
- rad na usklađenju s godišnjim planom škole
- pripremanje za odgojno-obrazovnu djelatnost i izvannastavne aktivnosti
- mjesečno, tjedno i dnevno programiranje odgojno-obrazovnog i drugog rada.

Stručna knjižnična djelatnost

Članak 8.

Stručna knjižnična djelatnost u školskoj knjižnici obuhvaća:
- organizaciju i vođenje rada u knjižnici i čitaonici
- nabavu knjižne i neknjižne građe
- izgradnju fonda
- inventarizaciju, signiranje, klasifikaciju i katalogizaciju, predmetnu obradu, otpis i reviziju
- izradu potrebnih informacijskih pomagala
- praćenje i evidenciju knjižničnog fonda
- statističke pokazatelje o upotrebi knjižničnog fonda
- sustavno izvješćivanje učenika te učitelja, nastavnika i stručnih suradnika o novim knjigama i sadržajima stručnih časopisa i razmjena informacijskih materijala
- usmene i pisane prikaze pojedinih knjiga, časopisa i novina
- izradu popisa literature i bibliografskih podataka za pojedine nastavne predmete
- izradu popisa literature koja promiče kulturnu baštinu i daje temelj za razumijevanje različitih kultura
- zaštitu knjižnične građe.

Kulturna i javna djelatnost

Članak 9.

Kulturna i javna djelatnost školske knjižnice obuhvaća:
- organizaciju, pripremu i provedbu kulturnih sadržaja kao što su književne i filmske tribine, natjecanja u znanju, književni susreti, predstavljanje knjiga, tematske izložbe, filmske projekcije i videoprojekcije
- suradnju s kulturnim ustanovama koje organiziraju rad s djecom i mladeži u slobodno vrijeme (amaterska kazališta, pjevački zborovi, narodne knjižnice i dr.).

KNjIŽNIČNA GRAA

Članak 10.

Knjižnična građa temelj je svake školske knjižnice.
Jamstvo uspješnog djelovanja školske knjižnice je brižljivo i planski stvarana knjižnična građa, usklađena s nastavnim planom i programom škole.

Članak 11.

Knjižničnu građu čine: tiskovine (knjige, časopisi, novine i sl.) AV građa (gramofonske ploče, magnetofonske vrpce, dijapozitivi, audiokasete i videokasete, mikrofilmovi, kompakt diskovi) elektroničke publikacije ili elektronička građa (kompakt diskovi, magnetske vrpce, diskete, baze podataka, on line publikacije) didaktičke igre (u knjižnici osnovne škole).

Članak 12.

Knjižnični fond u knjižnici osnovne škole sastoji se od učeničkog i učiteljskog fonda. U knjižnicama srednjih škola knjižnični fond je jedinstven i njime se služe i učenici i nastavnici.
Sadržaj knjižničnog fonda ovisi o vrsti škole odnosno o nastavnom planu i programu po kojem škola radi.

Članak 13.

Knjižnični fond školske knjižnice sadrži: obvezatnu lektiru iz hrvatskoga jezika, a u školama u kojima se izvodi nastava na jeziku nacionalne manjine i obvezatnu lektiru na tom jeziku (15 - 30 primjeraka po naslovu) ostalu knjižničnu građu - prema programu škole knjižnica će razvijati fond koji podupire struku (do 5 primjeraka po naslovu) literaturu na stranim jezicima koji se uče u školi referentnu zbirku (enciklopedije, rječnike, leksikone, atlase...) znanstveno-popularnu i stručnu literaturu za sva nastavna područja zbirke građe koje knjižnica sama stvara literaturu iz pedagogije, metodike, psihologije, sociologije te knjižničarstva i informatike stručne, znanstveno-popularne i pedagoške časopise te časopise i listove za djecu i mladež.

Članak 14.

S obzirom na sadržaj knjižničnog fonda omjer knjiga u školskoj knjižnici je sljedeći: u knjižnici osnovne škole je 60% knjiga za lektiru, a 40% stručnih i ostalih knjiga u knjižnici srednje škole je 50% knjiga za lektiru, a 50% stručne literature (razmjerna zastupljenost svakog stručnog predmeta u nastavi).
U sklopu stručne literature 5-10% fonda čini referentna zbirka (enciklopedije, leksikoni, rječnici, bibliografije i sl.), 10% pedagoško-metodička literatura potrebna za izvođenje nastave i stalno stručno usavršavanje nastavnika te literatura iz knjižničarstva i informacijskih znanosti.

Članak 15.

Veličina knjižničnog fonda određuje se prema vrsti škole te broju učenika, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika.
Najmanji broj knjiga po učeniku je: 10 knjiga u knjižnici osnovne škole 12 knjiga u knjižnici srednje škole.
U manjim školama ukupan knjižnični fond ne može biti manji od 2500 knjiga.
Najmanji broj časopisa i listova je 15 naslova.
Broj jedinica AV i elektroničke građe utvrđuje svaka škola prema svojim potrebama i raspoloživim sredstvima, ali ne može biti manji od 0,5 jedinice po učeniku i učitelju odnosno nastavniku i stručnom suradniku.
Knjižnična građa se dopunjava svake školske godine sa 0,5 do 2 knjige i 0,5 jedinica AV i elektroničke građe po učeniku i učitelju, odnosno nastavniku i stručnom suradniku te novim naslovima časopisa i listova.
Zastarjelu, dotrajalu ili uništenu knjižničnu građu mora se izlučivati i otpisivati te redovito provoditi reviziju prema pravilniku o otpisu i reviziji knjižnične građe.

Članak 16.

Knjižnična građa u školskoj knjižnici mora biti u slobodnom pristupu, stručno obrađena - klasificirana prema UDK, odnosno prema dobnom klasifikacijskom sustavu za lektirna izdanja i lijepu književnost u knjižnici osnovne škole i katalogizirana prema