Na temelju članka 17. stavka 1. Pravilnika o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva ("Narodne novine" broj 63/04 i 106/07) i članka 11. stavka 3. Pravilnika o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva ("Narodne novine" broj 90/02) i uz suglasnost Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, klasa: UP/I-612-06/10-03/04, urbroj: 565-19-10-2 od 1. veljače 2010. godine, ministar pravosuđa donosi

PRAVILNIK

O ZAŠTITI I KORIŠTENjU ARHIVSKOG I REGISTRATURNOG GRADIVA MINISTARSTVA PRAVOSUA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 23 od 19 veljače 2010)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom uređuje se prikupljanje, odlaganje, način i uvjeti čuvanja, obrada, odabiranje i izlučivanje, zaštita i korištenje arhivskog i registraturnog gradiva koje je nastalo, zaprimljeno ili se koristi u poslovanju Ministarstva pravosuđa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), kao i predaja gradiva nadležnom arhivu.
Iz ovog Pravilnika izuzeta je Uprava za zatvorski sustav - Središnji ured, Uprava za međunarodnu suradnju, međunarodnu pravnu pomoć i suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima i Uprava za probaciju, koji će dotičnu djelatnost urediti vlastitim internim aktima.
Poseban popis arhivskog i registraturnog gradiva Ministarstva s rokovima čuvanja, koji obuhvaća arhivsko i registraturno gradivo koje nastaje u poslovanju Ministarstva osim u ustrojbenim jedinicama iz stavka 2. ovoga članka, u prilogu je ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio koji se neće objaviti u "Narodnim novinama".

Članak 2.

Cjelokupno arhivsko i registraturno gradivo Ministarstva od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, bez obzira je li registrirano ili evidentirano.
Za cjelokupno arhivsko i registraturno gradivo Ministarstva odgovoran je ministar.

Članak 3.

Definicije pojmova za potrebe ovoga Pravilnika:
Arhivska jedinica gradiva jest najmanja logičko-sadržajna jedinica organizacije gradiva (dosje, spis, periodički definiran upisnik, zapisnik).
Arhivskim gradivom smatraju se zapisi ili dokumenti koji su nastali djelovanjem pravnih ili fizičkih osoba u obavljanju njihove djelatnosti, a od trajnog su značenja za kulturu, povijest i druge znanosti, bez obzira na mjesto i vrijeme njihova nastanka, neovisno o obliku i tvarnom nosaču na kojem su sačuvani.
Dosje je jedinica koju čine predmeti ili dokumenti koji se odnose na istu osobu, stvar, pojavu ili vrstu aktivnosti.
Elektronički dokument je dokument proslijeđen ili pohranjen pomoću računalnih uređaja u obliku koji pretpostavlja upotrebu takvih uređaja pri obradi i korištenju.
Gradivo je svaki zapis, bilo koje vrste, oblika i tehnike izrade (rukopis, tisak, crtež, slika, zvučni zapis, filmski ili videozapis, elektronički zapis i dr.).
Izlučivanje je postupak kojim se iz neke cjeline gradiva izdvajaju jedinice čiji je utvrđeni rok čuvanja istekao.
Klasificirani podatak je onaj koji je nadležno tijelo, u propisanom postupku takvim označilo i za koji je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak kojeg je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje.
Knjiga pismohrane je evidencija cjelokupne građe odložene u pismohranu, koju je pisarnica dužna voditi ukoliko se elektroničkim putem ne vidi koji su predmeti pismohrane.
Konvencionalno gradivo je gradivo za čije iščitavanje nisu potrebni posebni uređaji.
Nekonvencionalno gradivo je ono za čije su iščitavanje potrebni posebni uređaji. Ono može biti na optičko-magnetskim medijima, na mikrofilmu ili na CD-u.
Odabiranje arhivskoga gradiva je postupak kojim se iz registraturnoga gradiva na temelju utvrđenih propisa odabire arhivsko gradivo za trajno čuvanje.
Odgovorna osoba za pismohranu je voditelj ustrojstvene jedinice u čijem je sastavu organizirana pismohrana, odnosno osoba na koju takve ovlasti prenese čelnik ustrojstvene jedinice.
Pisarnica je jedinica u kojoj se obavljaju poslovi: zaprimanja i pregleda dokumentacije, razvrstavanja, raspoređivanja, evidentiranja (upisa u poslovne knjige) i slanja dokumenata i spisa, otpreme i razvođenja te predaje u pismohranu.
Pismohrana je sastavni dio svake pisarnice. U pismohranu se odlaže i čuva arhivsko i registraturno gradivo. Arhivsko gradivo čuva se do predaje nadležnom arhivu, a registraturno gradivo s rokovima čuvanja do postupka izlučivanja.
Poseban popis arhivskog i registraturnog gradiva Ministarstva s rokovima čuvanja je popis jedinica gradiva organiziran prema sadržajnim cjelinama (poslovnim područjima) Ministarstva, s označenim rokovima čuvanja za svaku jedinicu popisa i postupkom s gradivom nakon isteka roka čuvanja.
Predmet je jedinica sastavljena od jednog ili više dokumenata/akata koji se odnose na isti postupak ili predmet, odnosno proistekli su iz obavljanja istog postupka ili predmeta.
Registraturno gradivo jest cjelina zapisa ili dokumenata nastalih ili primljenih djelovanjem i radom pojedine pravne ili fizičke osobe. Registraturno gradivo smatra se arhivskim gradivom u nastajanju.
Tehnička dokumentacija su projekti, elaborati i ostali dokumenti u kojima su sadržana tehnička rješenja, uvjeti, isprave i drugi podaci u skladu sa zakonima koji imaju značaj tehničke dokumentacije.
Tehnička jedinica gradiva je jedinica fizičke organizacije gradiva (svežanj, kutija, knjiga, fascikl, mapa, mikrofilmska rola, magnetska traka, CD...).
Zadužena osoba za pismohranu je osoba koja neposredno obavlja poslove pismohrane.
Zbirna evidencija gradiva je popis jedinica cjelokupnoga gradiva u posjedu Ministarstva, bez obzira na mjesto čuvanja, organiziran prema sadržajnim (dokumentacijskim) cjelinama.

Članak 4.

Arhivsko i registraturno gradivo nastalo tijekom rada i poslovanja Ministarstva predstavlja jednu cjelinu i u pravilu se ne može dijeliti.

II. OBVEZE MINISTARSTVA KAO STVARATELjA I IMATELjA JAVNOGA ARHIVSKOGA I REGISTRATURNOG GRADIVA

Članak 5.

Ministarstvo kao stvaratelj i imatelj javnoga arhivskog i registraturnog gradiva dužno je:
- savjesno čuvati gradivo u sređenom stanju i osiguravati od oštećenja do predaje nadležnom arhivu,
- na zahtjev nadležnog arhiva dostavljati popis gradiva i javljati sve promjene u vezi s njim te pribavljati mišljenje nadležnog arhiva prije poduzimanja mjera koje se odnose na gradivo,
- redovito odabirati arhivsko gradivo iz registraturnog gradiva, periodički izlučivati gradivo kojemu su istekli rokovi čuvanja,
- omogućiti ovlaštenim djelatnicima nadležnog arhiva obavljanje stručnog nadzora nad čuvanjem gradiva.
Ministarstvo dužno je izvijestiti nadležni arhiv o svakoj promjeni svog statusa i ustrojstva bilo koje cjeline radi davanja mišljenja o postupanju s gradivom.

III. PRIKUPLjANjE, OBRADA I ČUVANjE GRADIVA

Članak 6.

Konvencionalno i nekonvencionalno gradivo Ministarstva, osim Uprave za zatvorski sustav - Središnji ured, Uprave za međunarodnu suradnju, međunarodnu pravnu pomoć i suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima i Uprave za probaciju koje organiziraju vlastite pismohrane, prikuplja se, zaprima, obrađuje, evidentira, odabire i izlučuje, te osigurava od oštećenja, uništenja i zagubljenja u pismohrani Ministarstva.

Članak 7.

U okviru uredovanja pismohrane vodi se:
a) Knjiga pismohrane, kao knjiga evidencije ulaska arhivskog i registraturnog gradiva u pismohranu.
b) Zbirna evidencija o gradivu organizirana kao popis arhivskih jedinica gradiva unutar sadržajnih cjelina, kao opći inventarni pregled cjelokupnoga arhivskoga i registraturnog gradiva koje je po bilo kakvoj osnovi u posjedu Ministarstva. Zbirna evidencija sadržava sljedeće podatke: redni broj, oznaka, naziv, sadržaj, vrijeme nastanka, količina, rok čuvanja, napomena.
Podaci iz Zbirne evidencije dostavljaju se, sukladno zakonskim i ostalim propisima, nadležnom arhivu, unosom u nacionalni arhivski evidencijski sustav ARHINET.

Članak 8.

Podaci Knjige pismohrane i Zbirne evidencije gradiva iz članka 7. ovoga Pravilnika, dostavljaju se nadležnom arhivu redovito jednom godišnje, na način propisan Pravilnikom o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog